Statističke metode

U današnje vrijeme, kad se sve više teži brojčanim pokazateljima, postotcima, mjerama značajnosti, povezanosti statistika predstavlja nezaobilazan alat putem kojega se određene znanstvene pretpostavke mogu sistematizirati i eksplicirati. Samu statistiku kao znanost nije lako definirati, definicija ima mnogo, međutim prihvatiti ćemo definiciju prema kojoj je statistika znanstvena disciplina koja se organizirano bavi prikupljanjem, selekcijom, prezentacijom i analizom informacija ili podataka te izvođenjem zaključaka na temelju tih podataka.

Nadalje, podjela statistike je nekoliko; pa na taj način statistiku dijelimo na:

1) primijenjenu, kao npr. sociometrija, biometrija, ekonometrija, psihometrija i sl., bitno je za napomenuti kako je ovaj oblik statistike dobio izuzetno na značaju pojavom statističkih računalnih programa (poput SPSS, Statistica, R, excel i sl.)

2) teorijsku ili statistička matematika

Te najzad postoji podjela na:

1) deskriptivnu statistika, bavi se prezentacijom, klasifikacijom, selekcijom, prikazom podataka, tumačenjem statističkih skupova i sl.

2) inferencijalnu statisiku, bavi se parcijalnim (nepotpunim) skupovima podataka, odnosno radi se sa tzv. populacijom, koja je svojevrsni uzorak, i u sebi sadrži bitne karakteristike cjelokupne istraživane skupine. U tu svrhu se koriste statističke metode pomoću kojih se dolazi do zaključaka o karakteristikama statističkih skupova kao cjeline;

Neke od statističkih metoda koje se koriste prilikom analize su sljedeće: t-test, anova test, koeficijenti korelacije, Hi kvadrat test, Neparametrijske inačice statističkih testova, faktorska analiza, klaster analiza, diskriminacijska analiza, regresijska analiza i sl.