Domaće zadaće

Brežuljkasti dijelovi RH

PRIRODNO-ZEMLJOPISNI UVJETI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Brežuljkasta područja: Hrvatsko zagorje, samoborsko-jaskanski kraj, dio Međimurja, Moslavina, bilogorski kraj, požeški kraj itd.

Prisoj: južna strana uzvisine, osunčana, gušće naseljena, bolje poljoprivredno iskorištena

Osoj: sjeverna strana uzvisine, bez sunca, rjeđe naseljena, slabije poljoprivredno iskorištena

Rijeke: Bednja, Sutla, Krapina, Lonja, Česma, Ilova, Orljava, Kupa, Korana, Dobra, Mrežnica

Grad Požega je okružen gorama: Papukom, Psunjem, Krndijom, Ravnom gorom i Diljem.

Za naseljavanje je bolja prisojna strana. Brežuljkasti prostori su povoljni za vinogradarstvo

Na osojnoj strani snijeg se zadržava dulje nego na prisojnoj strani.

Brežuljkasti prostori u Republici Hrvatskoj zauzimaju najveći dio prostora.

GOSPODARSTVO BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Povrtlarstvo: - glavna kultura je krumpir, važan za Međimurje i gornju Podravinu

upotreba staklenika i plastenika

Voćarstvo: - najviše šljive i jabuke

Vinogradarstvo:- vinova loza - grožđe za vino, vinske ceste

Šumarstvo: pretežito bukove šume

Industrija: mesna industrija “Gavrilović” u Petrinji, manji tekstilni i metalurški pogoni

Turizam: seoski turizam, toplice

Glavna povrtlarska kultura koja se uzgaja u brežuljkastom prostoru je krumpir.

Povrće se često uzgaja i u posebno uređenim prostorima koji se zovu staklenici i plastenici.

Veliki broj toplica nalazi se u Hrvatskom zagorju: Krapinske, Varaždinske, Stubičke, Tuheljske toplice. Posebno uređene i lijepe vinske ceste privlače brojne turiste.

Mesna industrija “Gavrilović” nalazi se u Petrinji

NASELJA I NASELJENOST BREŽULJKASTIH

DIJELOVA HRVATSKE

Najgušće naseljeni dijelovi:

pobrđa središnje Hrvatske (Hrvatsko zagorje, Prigorje, gornje Međimurje,)

Utjecaji na povećanu gustoću naseljenosti:

a) u prošlosti:

mogućnost bavljenja raznolikom poljoprivredom, sigurnost od poplave

b) danas: ljepota i raznolikost reljefa, brojna naslijeđena imanja

U slikovitim vinorodnim prostorima brežuljkastog područja nedaleko od većih gradova grade se kuće za odmor.

Jedan od razloga slabije naseljenosti viših gorskih i šumovitih prostora je hladnija klima i slabija prometna povezanost.

Jedan od razloga slabije naseljenosti nizinskih prostora je česta opasnost od poplava rijeka.

Danas se razlika u gustoći naseljenosti između brežuljkastih i nizinskih krajeva smanjuje.

POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Hušnjakovo (Krapina)

Vindija (Varaždin)

Rimske terme (Varaždinske toplice)

Augustinčićeva galerija (Klanjec)

Etno selo (Kumrovec)

Dvorci (Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Trakošćan, Veliki Tabor, Stubiči kraj, dubovac, Ozalj, Ribnik)

Galerija naivne umjetnosti (Hlebine)

Crkve (Marija Bistrica, Belec, Lepoglava)

Varaždinske toplice poznate su kao rimsko kupalište.

Najpoznatije hrvatsko svetište nalazi se u Mariji Bistrici.

ZNAMENITI LJUDI: Ljudevit Gaj – začetnik Ilirskog pokreta

Matija Gubec – vođa Velike seljaške bune, Antun Mihanović

BREŽULJKASTA HRVATSKA

Pogledaj ovaj kratki film o nastajanju nafte!