Želite se upoznati sa zanimljivostima Primorsko-goranske županije? Na pravom ste mjestu! Dobrodošli!
Biljni svijet primorskog dijela županije
Zbog jakih udara bure nema puno plodnog tla. Prevladava krš, kamen i makija (vazdazeleno nisko raslinje).
Ružmarin, kadulja i lavanda uspjeli su se prilagoditi kršnom tlu.
KADULJA
LAVANDA
RUŽMARIN
U primorskim šumama rastu hrast crnika, primorski bor, lovor, pitomi kesten,…
Hrast crnika je vazdazeleno stablo.
Zanimljivost
Otok Lošinj poznato je lječilište.
Rab se često naziva „zeleni otok“ zbog očuvanih šuma.
Bogatstvom raznih biljaka poznat je otok Cres.
Biljni svijet gorskog dijela županije
Gorski kotar je šumama najbogatiji kraj naše županije, ali i cijele naše domovine. U nižim predjelima prevladavaju listopadne (bjelogorične) šume bukve, hrasta, lipe, bazge i lijeske. Najviše dijelove prekrivaju šume jele, bora, smreke, gorskog brijesta i klekovine. Šume Gorskog kotara su „zeleno zlato“ našeg kraja, ili, kako Gorani kažu, „Šume su žito naših gora“.
Gorski kraj poznat je i po jestivim plodovima: borovnica, malina, kupina, šipak, šumska jagoda i gljivama. Gljivari skupljaju jestive gljive (vrganj, sunčanica, lisičarka), a zaljubljenici u šetnje šumom dive se ljepoti otrovne muhare.
U proljeće livadne biljke ukrašavaju svojim šarenilom livade u gorskom dijelu županije. Najpoznatije su: šafran, maslačak, trputac, stolisnik, djetelina, ivančica i druge.
Ljudi koji se bave biljnom medicinom sakupljaju neke od tih biljaka radi njihovog ljekovitog svojstva.
Zanimljivost
Postoji izreka „Šuma je zdravlje“. Najveći neprijatelj šuma su požar i ljudski nemar. Gorani vole goranske šume nazivati „zeleno more“.
Najčešća pogreška koju činimo je što svo igličasto drveće nazivamo bor. Postoji razlika u izgledu, bora, jele i smreke.
Smreki češeri vise, a iglice su pravilno spiralno raspoređene. Jeli češer raste uspravno, a iglice su plosnate. Bor ima jako duge iglice, a češeri su manji i okruglastog oblika.
Detaljno objašnjene razlike su u tekstu „Ah, svi ti borovi!“ (Branko Meštrović)