BILJNI SVIJET

Biljni svijet primorskog dijela županije

Zbog jakih udara bure nema puno plodnog tla. Prevladava krš, kamen i makija (vazdazeleno nisko raslinje).

Ružmarin, kadulja i lavanda uspjeli su se prilagoditi kršnom tlu.

U primorskim šumama rastu hrast crnika, primorski bor, lovor, pitomi kesten,…

Zanimljivost

• Otok Lošinj poznato je lječilište.

• Rab se često naziva „zeleni otok“ zbog očuvanih šuma.

• Bogatstvom raznih biljaka poznat je otok Cres.

Biljni svijet gorskog dijela županije

Gorski kotar je šumama najbogatiji kraj naše županije, ali i cijele naše domovine. U nižim predjelima prevladavaju listopadne (bjelogorične) šume bukve, hrasta, lipe, bazge i lijeske. Najviše dijelove prekrivaju šume jele, bora, smreke, gorskog brijesta i klekovine. Šume Gorskog kotara su „zeleno zlato“ našeg kraja, ili, kako Gorani kažu, „Šume su žito naših gora“.

Gorski kraj poznat je i po jestivim plodovima: borovnica, malina, kupina, šipak, šumska jagoda i gljivama. Gljivari skupljaju jestive gljive (vrganj, sunčanica, lisičarka), a zaljubljenici u šetnje šumom dive se ljepoti otrovne muhare.

U proljeće livadne biljke ukrašavaju svojim šarenilom livade u gorskom dijelu županije. Najpoznatije su: šafran, maslačak, trputac, stolisnik, djetelina, ivančica i druge.

Ljudi koji se bave biljnom medicinom sakupljaju neke od tih biljaka radi njihovog ljekovitog svojstva.

Zanimljivost

Postoji izreka „Šuma je zdravlje“. Najveći neprijatelj šuma su požar i ljudski nemar. Gorani vole goranske šume nazivati „zeleno more“.

Najčešća pogreška koju činimo je što svo igličasto drveće nazivamo bor. Postoji razlika u izgledu, bora, jele i smreke.

Smreki češeri vise, a iglice su pravilno spiralno raspoređene. Jeli češer raste uspravno, a iglice su plosnate. Bor ima jako duge iglice, a češeri su manji i okruglastog oblika.

Detaljno objašnjene razlike su u tekstu „Ah, svi ti borovi!“ (Branko Meštrović)