Reakcija na novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

Post date: Mar 05, 2013 11:42:52 AM

Na zajedničkom sastanku upravnih tijela HNOPZ-a i Društva za hrvatsku povjesnicu održanom 5. ožujka 2013. godine sastavljeno je pismo reakcije na novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koji je objavljen u NN 26/2013.

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti

Društvo za hrvatsku povjesnicu

Opatička 10, 10000 Zagreb

Gosp. Josip Leko

Predsjednik Hrvatskog sabora

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu

Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora!

Poštovani gospodine Boljunčiću!

U Narodnim novinama br. 26 od 1. ožujka 2013. izašao je novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (dalje: Pravilnik). Nacionalno vijeće za znanost donijelo ga je na svojoj 78. sjednici, održanoj 19. veljače 2013. godine i vrlo brzo objavilo te time učinilo obvezujućim dokumentom u svim budućim izborima u znanstvena zvanja.

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, dvije najveće strukovne udruge povjesničara i ostalih znanstvenika u polju povijesnih znanosti, zamolile su svoje članove za raspravu i primjedbe na Odjeljak 5 Pravilnika. O pristiglim su primjedbama i prijedlozima raspravljali Predsjedništvo HNOPZ-a i Upravni odbor DHP-a na zajedničkoj sjednici održanoj 5. ožujka 2013.

Jednoglasan je zahtjev vodstva strukovnih udruga povjesničara da se navedeni Pravilnik, u dijelovima koji se odnose na humanističke znanosti, povuče te da se pristupi izradi novoga u suradnji s predstavnicima humanističkih znanosti, posebice povijesti. Prof. dr. sc. Maja Vehovec, predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, u svome je javnom pismu objavljenom na stranici www.nvz.hr jasno ustvrdila da je Odjeljak 5 Pravilnika, o uvjetima izbora u humanističkim znanostima, izrađen bez sudjelovanja Područnog vijeća za humanističke znanosti. Ne ulazeći u razloge zašto se to dogodilo, smatramo da je izostanak suradnje predstavnika humanističkih znanosti nedopustiv te da je zasigurno i doveo do ovako loše sastavljenih pravila.

Izražavamo svoju duboku zabrinutost obezvređivanjem domaćih znanstvenih časopisa i znanstvenih izdavača, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sveučilišta i javnih znanstvenih instituta te drugih izdavača znanstvenih knjiga, koje proizlazi iz Pravilnika. U njemu se kao međunarodno priznati izdavači znanstvenih knjiga smatraju izdavači koji se nalaze u WASS-SENSE popisu izdavača knjiga. Napominjemo da je u pitanju jedan očit nesporazum i nekompetentnost osoba koje su radile na izradi Pravilnika – taj je popis koji je za svoje vlastite potrebe pripremila jedna nizozemska visokoškolska institucija, Wageningen School of Social Sciences, čiji je zadatak »promocija istraživanja na području hrane, agrikulture, okoliša i zdravlja«. Popis se formira praćenjem publiciranja suradnika navedene visoke škole, a ne vrednovanjem kvalitete izdavača. Tako se i dogodilo da na njemu nema mnogih poznatih svjetskih izdavača, napose na drugim jezicima osim engleskog.

Smatramo da takvo zanemarivanje hrvatskih znanstvenih časopisa i znanstvenih izdavača neće poticajno djelovati na daljni razvoj humanističkih znanosti u zemlji. Ako se već želi postići međunarodna prepoznatljivost hrvatskih povjesničara i drugih znanstvenika u području humanističkih znanosti, to valja raditi na drugi način, a ne propisivanjem ovakvih neprimjerenih uvjeta.

Poseban je problem što se u Pravilniku predviđa zamjena radova, pa se tako kaže da se znanstvena monografija, vrhunac postignuća u humanističkim znanostima, može zamijeniti s dva rada a1. Budući da se priznaje suautorstvo dviju osoba kao stopostotni rad, ovo teoretski znači da se knjiga može zamijeniti s dva kratka članka koje je netko napisao u suautorstvu!

Također, smatramo da nije u redu zahtijevati da se objavljena disertacija priznaje kao rad u kategoriji b samo pod uvjetom da je izmijenjena. Znači da se ne potiču najbolji, oni čije se disertacije odmah mogu objaviti, nego prosječni, koji svoje disertacije moraju prerađivati i dorađivati.

Zašto bi se priznavalo objavljivanje kritičkih izdanja tekstova na stranim jezicima, a ne i izvorne građe na hrvatskome? Zašto se u radove koji se računaju prilikom nečijeg izbora u znanstveno zvanje ne ubrajaju i – za humanističke znanosti jako važni – prikazi, recenzije i kritički osvrti? Često su vrlo važni i bibliografski te enciklopedijsko-leksikografski tekstovi, osobito oni sintetskog ili istraživačkog karaktera te bi i njih valjalo uvrstiti među radove koji se vrednuju u postupku izbora.

Ovdje smo naveli samo neke od propusta koji postoje u novom Pravilniku. Očito je da ih je mnogo, kao i da novi Pravilnik ne rješava dobro uvjete za izbor u znanstvena zvanja jer ne uvažava mnoge specifičnosti humanističkih, posebice povijesne znanosti. Vjerojatno će imati i dugoročne negativne posljedice za razvoj humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj.

Zato zahtijevamo da se Odjeljak 5 Pravilnika povuče, da se otvori mogućnost rasprave o prijedlozima i da se izrada tog odjeljka povjeri jednoj komisiji sastavljenoj od stručnjaka iz područja humanističkih znanosti.

U Zagrebu, 5. ožujka 2013.

prof. dr. sc. Damir Agičić

red. profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti

prof. dr. sc. Željko Holjevac

izv. profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu

Dostaviti:

prof. dr. sc. Maja Vehovec, predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost

doc. dr. sc. Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH

prof. dr. sc. Jasmina Havranek, Agencija za znanost i visoko obrazovanje

prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu