Energetsko certificiranje
ENERGETSKO CERTIFICIRANJE - NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
1. Tko je dužan osigurati energetski certifikat zgrade kod njezine prodaje?
Vlasnik odnosno ovlašteni posrednik u prometu nekretnina dužan je imati energetski certifikat kod oglašavanja prodaje u medijima.
2. Koje su kazne ukoliko vlasnik odnosno ovlašteni posrednik u prometu nekretnina ne pribavi energetski certifikat zgrade kod oglašavanja prodaje?
Kazne su propisane člankom 171. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj153/2013) od 18.12.2013. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za taj prekršaj pravna osoba kao vlasnik a ako je vlasnik zgrade fizička osoba tada je novčana kazna u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna. Kazna za pravnu osobu ovlaštenog posrednika u prometu nekretnina iznosi od 15.000,00 do 30.000,00 kuna a za fizički osobu ovlaštenog posrednika novčana je kazna u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
3. Imaju li javni bilježnici, kao i gruntovnice, kod ovjere ugovora, odnosno upisa nekretnine, pravo tražiti i energetski certifikat uz ostalu dokumentaciju, ili je pak odgovornost samo na vlasniku nekretnine?
Pribavljanje energetskog certifikata zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika niti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.
4. Tko je izuzet od obaveze energetskog certificiranja?
Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela ne izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji nije potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom. Energetski se certifikat ne izdaje ni za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m² te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
5. Je li potrebno izvršiti energetski pregled i izraditi certifikat za zgrade koje su registrirana kulturna dobra - spomenici kulture pojedinačne zaštite a u njima se obavljaju javne djelatnosti?
Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 113/08, 91/09, 36/10 i 135/11 ) koji je prestao važiti energetski certifikat nije potreban za zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predviđenom spomeničkom zaštitom zgrade.
Prema važećem Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja. Prema navedenom Pravilniku sukladno članku 7. Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.
6. Suvlasnik sam kuće. Moja sestra i ja isplatit ćemo tetu, majčinu sestru, za njen dio nekretnine. Je li pri tome potreban energetski certifikat?
Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) u članku 8 propisuje da izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. Budući da majčina sestra nije član uže obitelji, obveza izrade certifikata postoji.
7. Kuću koristimo samo ljeti i nikad ju ne grijemo iako ima ugrađeno centralno grijanje. Moramo li izraditi energetski certifikat ako se odlučimo na prodaju?
Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) propisano je da energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene, te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako od te obveze nije izuzeta citiranim Pravilnikom. Kuće s ugrađenim centralnim grijanjem u kojima se grijanje ne koristi nisu izuzete citiranim Pravilnom što znači da je prilikom prodaje potrebno imati energetski certifikat.
8. Jesam li obavezan pribaviti energetski certifikat za vikendicu koju namjeravam pokloniti bratu?
Članak 24. novog Zakona o gradnji, koji stupa na snagu 1.1.2014., propisuje da se energetski certifikat treba pribaviti prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela. Iz čega proizlazi da te obveze nema ako se nekretnina poklanja.
Za sva ostala pitanja nazovite 098-243-745 !
Goran Galović dipl.ing.građ.
(ovlaštena osoba za energetske preglede i certificiranje)
F338-2013
U prilogu :
Primjer izgleda certifikata A razred
Imenovanje ovlaštene osobe