Embedded Files
ARHIV ČLANAKA OBJAVLjENIH NA NASLOVNOJ STRANICI
ARHIV ČLANAKA OBJAVLjENIH NA NASLOVNOJ STRANICI
pretraga članaka: pritisnite CTRL+F i upišite ključnu riječ (riječi)
18. studeni - Europski dan svjesnosti o antibioticima (objavljeno u studenom 2014.)
Antibiotici pripadaju među vrlo djelotvorne i često upotrebljavane lijekove. Povijest antibiotika relativno je kratka – počeli su se upotrebljavati tek prije šezdesetak godina. Otkriće antibiotika i njihova kasnija klinička primjena pripada među krunska dostignuća u medicini u dvadesetom stoljeću. Stoga su pioniri antimikrobne terapije (kao što su npr. Paul Ehrlich i Alexander Fleming) dobitnici Nobelove nagrade za znanstvena otkrića na ovom polju. Nakon početnog ushićenja i pomisli da će zahvaljujući primjeni antibiotika bakterijske infekcije širom svijeta biti konačno savladane i da će postati predmet prošlosti došlo je do preokreta jer je ustanovljeno da bakterije imaju izvrsno razvijene mehanizme genetske prilagodbe.
Posljedica primjene antibiotika je uvijek - brži ili sporiji - razvoj rezistencije bakterija na njih. Budući da prilikom liječenja infekcija antibiotici ne razlikuju patogene bakterije koje su uzrokovale infekciju od nepatogenih bakterija normalne flore, rezistencija se razvija i u bakterija normalne flore te tako nastaju rezervoari gena rezistencije u prirodi. Iako danas imamo više od 15 različitih skupina antibiotika neke bakterije (stafilokoki, enterokoki, pseudomonas, acinetobakter), nažalost, postaju rezistentne na većinu antibiotika u primjeni. Rezistencija je danas problem u čitavom svijetu pa se i u nas na taj problem obraća sve veća pozornost.
Praćenje rezistencije bakterija na antibiotike ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. 1996.g. osnovan je pri Kolegiju za javno zdravstvo Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) Odbor za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u RH koji je tada prikupljao podatke iz 17 mikrobioloških laboratorija. Danas Odbor prikuplja podatke iz više od 30 mikrobioloških laboratorija tj. pokriva više od 90% populacije Hrvatske.
Praćenje rezistencije u Hrvatskoj dodatno je unaprijeđeno osnutkom Referentnog centra Ministarstva zdravlja (MZ) za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” 2003.g.
Zahvaljujući dobro razvijenoj mreži mikrobioloških laboratorija koji su sudjelovali u praćenju rezistencije Odbor se uključio i u najvažnije internacionalne programe praćenja rezistencije (European Antimicrobial Resistance Surveillance System, EARSS) i potrošnje (European Surveillance of Antimicrobial Consumption, ESAC) antibiotika. Cijeli članak pročitajte ovdje.
Autor: dr. sc. Irena Tabain, dr. med.
pH ravnoteža u organizmu (objavljeno u listopadu 2014.)
Ravnoteža kiselina i lužina u organizmu i stalna kontrola njihova pravilnog balansa od velike je važnosti za zdravlje, no o tom odnosu premalo se vodi računa. Zbog konzumiranja hrane pune aditiva, konzervansa i umjetnih boja organizam je često u alarmantnom stanju kiselosti, a posljedično tome izložen opasnosti od obolijevanja od raznih bolesti.Kako znati da je u organizmu poremećena ravnoteža kiselog (acidnog) i lužnatog (alkalnog) i kako ponovo steći balans za Vitu je objasnila Jadranka Boban-Pejić, direktorica Biovege i vrsna poznavateljica zdrave prehrane.
Organizam teži balansu.
- Na sreću, to može biti vrlo jednostavno i ne zahtijeva komplicirane biokemijske analize. Potrebno je pratiti male znakove koje nam tijelo šalje te raditi preinake u konzumiranju hrane i životnim navikama kako bismo održali važnu ravnotežu kiselog i lužnatog. Naše tijelo prirodno teži balansu kiselog i lužnatog, pa nam uvijek šalje signale u obliku želje za određenim namirnicima ako nečega nedostaje - kaže Jadranka Boban-Pejić.
Za zdravlje je vrlo važno da je pH koji označava mjeru kiselosti i lužnatosti uravnotežen. Naš organizam posjeduje mogućnost samoregulacije koja nastoji održavati stalnu koncentraciju blage lužnatosti u krvi na pH 7,4. Ljestvica pH mjeri se od 0 do 14, pri čemu je pH 7,0 je oznaka za neutralno.
Posljedice povećane kiselosti
Uravnotežen pH omogućava organizmu da normalno funkcionira i da je u stanju boriti se protiv raznih bolesti. U protivnom, u stanju pretjerane kiselosti, može doći do zdravstvenih i probavnih tegoba, upale želučane sluznice, glavobolje, osteoporoze, prehlada, kožnih osipa i drugih bolesti. Gotovo da nema organa kojem ne prijeti oštećenje zbog povećane kiselosti. Prijeti bojazan od oštećenja srca i krvnih žila, slabljenja imunološkog sustava, može doći do dijabetesa, problema s mjehurom i bubrezima. Umor i nesanica također su čest odraz porasta kiselina u organizmu. Ovisno o tome raste li kiselost samo lokalno ili u cijelom organizmu, tijelo reagira i bolovima, i to često vrlo jakim.
Kolesterol (rujan 2014.)
Gdje nastaje kolesterol?
Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.
Što je to LDL-kolesterol i HDL-kolesterol?
Kolesterol i ostale masnoće (lipidi) topivi su samo u mastima. Stoga da bi se mogli prenositi putem krvi iz probavnog sustava i jetre do svih stanica u tijelu, kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se zovu lipoproteini i služe za prijenos kolesterola i drugih masnoća. Nekoliko je vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije frakcije:
• LDL-čestice (lipoproteini male gustoće) – prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge supstance stvara aterosklerotski plak, a koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”.
• HDL-čestice (lipoproteini velike gustoće) – sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”.
Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen, međutim ako je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama.
Koje su normalne vrijednosti kolesterola? Detaljnije...
Svjetski tjedan promicanja dojenja (1-7.8.) (kolovoz 2014.)
70-ih godina prošlog stoljeća međunarodna zajednica suočila se s raširenom pojavom u svijetu – sve rjeđeg dojenja djece te sve učestalijom prehranom zamjenama za majčino mlijeko.
Kolesterol je vrsta masnoća koja je prisutna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla,. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Pitanje zaštite djece u najranijoj dobi, te očuvanja njegovog prava na najbolju prirodnu prehranu majčinim mlijekom, predstavlja značajno pitanje pa je i Svjetsko udruženje za promicanje dojenja prvi tjedan u kolovozu nazvalo Svjetskim tjednom promicanja dojenja upravo radi informiranja javnosti o značenju dojenja.
Majčino mlijeko je bez konkurencije najzdravija prehrana za dijete. Ono sadrži idealan kvalitativni i kvantitativni sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, masti i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života. Sadrži i imunološke spojeve i stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju i mogućnost razvoja alergijskih bolesti. Psiholozi su potvrdili da je dojenje najbolji način za uspostavljanje naklonosti između majke i djeteta koja će pozitivno utjecati na psihološki razvoj djeteta.Djetetu u prvih 4 – 6 mjeseci života ne treba ništa osim majčina mlijeka, a nakon 6 mjeseci postupno se uvodi i druga hrana. Prema preporukama UNICEF-a i SZO, idealno bi bilo nastaviti s dojenjem do druge godine djetetova života, odnosno sve dok majka i dijete to uzajamno mogu i žele. Danas smo svjedoci sve niže stope dojenja, a sve veće uporabe zamjena za majčino mlijeko, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. Niža stopa dojenja može imati implikacije na zdravlje djece, ali i implikacije na gospodarskom planu jer izdaci za umjetnu prehranu predstavljaju značajnu stavku. Mnoge međunarodne organizacije, osobito SZO i UNICEF, zalažu se za povratak kulturi dojenja, te novim inicijativama potiču vraćanje djece na prehranu majčinim mlijekom. Održano je mnogo sastanaka, izrađeni su izrazito konkretni programi, a među ostalim i inicijativa za osnivanje bolnica-prijatelja djece, a napisano je i mnogo potrebnih priručnika i ostalih didaktičkih materijala.Na poticaj međunarodnih organizacija i Hrvatska je pristupila programu povratka dojenju. Tako su brojne inicijative prerasle u nacionalnu strategiju s ciljem da se svakom djetetu omogući što uspješniji start u život, a to je prehrana majčinim mlijekom.Nastojali smo nabrojati brojne prednosti dojenja, ali sve one žene koje iz medicinskih ili nekih drugih razloga nisu u mogućnosti dojiti, ne smiju zbog toga osjećati grižnju savjesti. Postoje i druge kvalitetne mogućnosti prehrane vašeg djeteta, a svaka majka i dijete stvaraju svoj jedinstveni odnos. Detaljnije
Redovite krvne pretrage kao prevencija: Kada ste vadili krv? (srpanj 2014.)
Kompletna krvna slika (KKS) je pretraga koja daje važne informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i dio je rutinskih sistematskih pregleda u različitim razdobljima života ili fiziološkim stanjima. Obuhvaća crvenu i bijelu krvnu sliku te krvne pločice, odnosno trombocite.
U crvenoj krvnoj slici gleda se broj eritrocita ili crvenih krvnih stanica, hemoglobin (bjelančevina koja na sebi nosi željezo i prenosi kisik iz pluća u tkiva te ugljični dioksid iz tkiva u pluća) te hematokrit ili volumen eritrocita. Izračunavaju se i tzv. eritrocitne konstante MCV, MCH, MCHC, RDW, koje daju informacije o kvaliteti eritrocita. Smanjenje broja eritrocita, hemoglobina i hematokrita, a posebno promjene u eritrocitnim konstantama upozoravaju na neki oblik anemije.
Bijela krvna slika pokazuje ukupan broj leukocita - bijelih krvnih stanica koje sudjeluju u obrani organizma od bakterijskih i virusnih infekcija. Njihov povišen ili snižen broj upozorava na akutnu bakterijsku ili virusnu upalu. Uvijek se radi i diferencijalna krvna slika (DKS), odnosno određuje se broj pojedinih leukocita (neutrofila, limfocita, eozinofila, monocita i bazofila) jer promjene u njihovu broju mogu ukazivati na postojanje raznih bolesti.
Tromociti ili krvne pločice sudjeluju u zgrušavanju krvi i njihov manjak izaziva sklonost krvarenju, a višak pojačano zgrušavanje krvi.
Aditivi u prehrani (lipanj 2014.)
Kad nabrojimo neke najpoznatije poput dima, soli, octa, začina, sredstava za zgušćivanje itd. vidimo da su to zapravo poznate i svakodnevno dostupne tvari. Te tvari same po sebi nemaju nutritivnu vrijednost ali bez njih hrana i jela ne bi imali okus, boju, konzistenciju, a ni trajnost poput one na koju smo navikli.Bez aditiva pojedine se namirnice ne bi dugo mogle održati svježima: masnoće bi užegle, a voće i povrće izgubilo bi sebi svojstvenu boju i konzistenciju. Međutim, dokazano je da neki aditivi mogu pokrenuti alergijske reakcije u osjetljivom organizmu te djelovati i na promjenu ponašanja osjetljivih osoba. Mnoge tvari koje se dodaju u pojedine namirnice i jela prilikom njihove pripreme pripadaju prirodnim tvarima ili su dobiveni ekstrakcijom iz prirodnih tvari. Drugu vrstu čine spojevi koji su dobiveni kemijskom sintezom. Obje vrste tvari jednako su korisne u očuvanju svojstava pojedinih namirnica zadržavajući stanovitu sigurnost upotrebe i često poboljšavajući kvalitetu, okus i miris, a najčešće upravo sam vanjski izgled, odnosno poboljšavaju tzv. organoleptička svojstva namirnica.
Tijekom srednjeg vijeka soli, dim i začini koji su u Europu došli najprije s Križarima a zatim i s trgovcima koji su pohodili srednji i daleki istok bili su jedini "aditivi". Ne samo da su se te tvari koristile za održavanje svojevrsnih hranjivih vrijednosti namirnica tijekom dužeg razdoblja, već su uz to i dodavani namjerno mesu i jelima od mesa kako bi se "maskirao" neugodan miris i okus mesa koje je duže vremena stajalo u neadekvatnim uvjetima. Detaljnije...
Svjetski dan nepušenja 2014. (svibanj 2014.)
Pretrage krvi obavljaju se u sklopu sistematskih pregleda u određenim razdobljima života, a zbog različitih poremećaja ili sumnji na bolest moraju se raditi češće i puno detaljnije. Krvna slika je važna i u prevenciji i kao način ranog otkrivanja i praćenja bolesti. Kada i koje krvne pretrage treba učiniti odlučit će liječnik opće prakse ili specijalist.
Kompletna krvna slika (KKS)
31. svibnja svake godine Svjetska zdravstvena organizacija i partneri obilježavaju Svjetski dan nepušenja, ističući zdravstvene rizike vezane uz uporabu duhana i duhanskih proizvoda te zagovarajući učinkovite politike za smanjenje njihove potrošnje. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja glasi „Povećajte porez na duhan“.
Uporaba duhana i duhanskih proizvoda uzrok je smrti koji je najlakše spriječiti. Ona može dovesti do niza bolesti, onesposobljenosti te smanjena produktivnosti, a i do smrtnog ishoda. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava kako je trenutačno duhan odgovoran za 10% smrti odraslih osoba u svijetu.
Nemjerljiva je korist prestanka uporabe duhana i duhanskih proizvoda u bilo kojoj životnoj dobi. Istraživanjima je procijenjeno kako se nakon 35. godine izgubi u prosjeku tri mjeseca života za svaku godinu daljnjeg pušenja. Osobe svih dobnih skupina kod kojih su se pušenjem već razvili zdravstveni problemi povezani s pušenjem još uvijek mogu imati koristi od prestanka pušenja. U usporedbi s onima koji su nastavili pušiti, osoba koja pretane pušiti s oko 30 godina starosti dobiva gotovo 10 godina očekivanog trajanja života. Prestankom pušenja u dobi oko 40 godina, dobiva se 9 godina očekivanog trajanja života; u dobi oko 50 godina, dobitak je od 6 godina očekivanog trajanja života, a u dobi oko 60 godina, 3 godine više očekivanog trajanja života. Cijeli članak.
Alergije (travanj 2014.)
Simptomi alergijskih bolesti ovise o tvari (alergen) koja pokreće alergijsku reakciju i o organskom sustavu u kojem ova tvar manifestira svoje djelovanje. Kod djelovanja alergena koji se unose u organizam udisanjem najčešće dominiraju simptomi od strane dišnog sustava.
Kod alergena koji se unose u organizam gutanjem dominiraju simptomi od strane probavnog sustava ili kože, rjeđe dišnog sustava.
Alergeni koji dolaze u kontakt sa organizmom preko kože uzrokuju najčešće kožne tegobe.
Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili čak potpuni nestanak osjeta njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca, grlobolja.
U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha. Simptomi pridružene bolesti (npr. upala srednjeg uha, kronična upala paranazalnih sinusa ili alergijska astma) mogu dominirati nad simptomima alergijskog rinitisa te otežavati postavljanje dijagnoze.
32 Upute o mjerama protiv raka (ožujak 2014.)
Opće upute za sprečavanje raka sastoje se od:
__________________________________________________________
pridržavanja pravilnih životnih navika
__________________________________________________________
1. ne pušiti
2. redovite obavljati fizičke aktivnosti (najmanje 30 minuta na
dan)
3. često boraviti u čistoj okolini
4. umjereno se sunčati
5. jesti puno voća i povrća, integralne žitarice, plavu ribu
6. piti mlijeko
7. smanjiti količinu (životinjskih) masnoća i crvenoga mesa,
koristiti maslinovo ulje
8. održavati normalnu tjelesnu težinu
9. piti što manje alkoholnih pića
10. zamijetiti rane znakove raka
11. redoviti sistematski pregledi
__________________________________________________________
prepoznavanja ranih znakova raka
__________________________________________________________
1. smetnje probave (česti proljevi ili zatvor)
2. pojava promjene načina mokrenja
3. neočekivana krvarenja (mokraća, stolica, spolovilo, kašljem,
povraćanjem)
4. promuklost
5. nadražajni kašalj
6. smetnje gutanja
7. zadebljanja na dojkama,
8. čvorovi bilo gdje
9. ranice koje ne zacjeljuju
10. promjene na bradavicama ili madežima
11. gubitak apetita
12. mršavljenje
__________________________________________________________
preventivnih sistematskih pregleda za pravovremeno
otkrivanje raka
__________________________________________________________
Svi bi ljudi trebali ići na sistematske preglede: od 20. do 40. godine svake tri godine, a poslije 40. svake godine jedanput. Osim pregleda za otkrivanje raka, svima se još može napraviti EKG, a ženama i denzitometrija za određivanje gustoće kostiju.
MUŠKARCI I ŽENE trebaju obavljati ove pretrage: pregled kože (samopregled), pregled štitne žlijezde, pregled ustiju kod stomatologa, laboratorijske pretrage (sedimentacija, diferencijalna krvna slika, masnoće i šećer u krvi).
ŽENE trebaju obavljati: poslije 18. godine pregled dojki kod liječnika i redoviti samopregled, mamografiju prema preporučenoj shemi, redovite ginekološke preglede, pregled debeloga crijeva (digitorektalni pregled) kod liječnika.
MUŠKARCI trebaju redovito obavljati: digitorektalni pregled radi traženja raka debeloga crijeva i prostate - poslije 40. jedanput godišnje, a poslije 50. godine i test prostata-specifičnog antigena koji je povišen kod raka prostate; pregled (samopregled testisa).
izvor: zdravlje.hzjz.hr
Trudnoća i pojačan rad štitne žlijezde (srpanj 2013.)
Hipertireoza, odnosno povećano lučenje hormona štitnjače znatno se rjeđe javlja od hipotireoze u trudnoći. Nerijetko se simptomi hipertireoze preklapaju s određenim fiziološkim promjenama u trudnoći kao što su ubrzanje srčanog ritma i srčanog udarnog volumena, osjećaj vrućine, znojenje ili promjene raspoloženja. Hipertireoza, posebice ako je neliječena, može izazvati znatne komplikacije u trudnoći: spontani pobačaj, prijevremeni porod, nisku porođajnu težinu djeteta, visoki krvni tlak, pa čak i zatajivanje srca u majke.
Povećano lučenje hormona štitnjače u trudnoći
Razlikovanje Gravesove bolesti i gestacijske hipertireoze najčešće je moguće po promjenama na očima, koži, zatim po gušavosti te prisutnosti protutijela na TSH receptor u Gravesovoj bolesti. Ultrazvučna pretraga može pomoći, ali scintigrafsko snimanje štitnjače ne smije se raditi u trudnoći. To je razlikovanje važno budući da se gestacijska hipertireoza ne liječi lijekovima koji smanjuju lučenje hormona štitnjače, već samo potpornom terapijom za ublažavanje simptoma.Hipertireozu kao posljedicu autoimune Gravesove (Basedowljeve) bolesti obično srećemo u osoba u kojih je ona već prije bila dijagnosticirana. Kada se hipertireoza po prvi put otkriva u trudnoći, uzrok (osim Gravesove bolesti) može biti i gestacijska hipertireoza, a čvoraste guše, toksični adenomi ili prolazni tireoidtisi su vrlo rijetki. Dok se Gravesova bolest javlja u manje od jedan posto trudnica, gestacijska hipertireoza je nešto češća. Gestacijska hipertireoza uzročno je povezana s vrlo visokim razinama hCG pa može pratiti hiperemezu u trudnoći, poremećaj koji se očituje mučninama, povraćanjem, dehidracijom i gubitkom težine u prvoj polovici trudnoće. Iz istog je razloga gestacijska hipertireoza češća u blizanačkim trudnoćama.
Pri postavljanju dijagnoze hipertireoze u trudnoći moramo uzeti u obzir da normalna donja granica TSH može biti dosta niža od uobičajenih 0,4 mU/l. U prvom tromjesečju trudnoće mogu se izmjeriti vrijednosti 0,1 mU/l ili čak niže, što samo po sebi ne predstavlja povišeni rizik za trudnoću. Pravi poremećaj funkcije štitnjače u smislu hipertireoze možemo potvrditi tek ako je uz sniženi TSH povišen i fT4.
Detaljnije o ovoj temi pročitajte ovdje.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Arhivski članci
Sve arhivske tekstove iz ove rubrike možete čitati klikom ovdje.
Zdrav život
Zdrav čovjek ima tisuće želja, a bolestan samo jednu. Ova stara uzrečica itekako je točna, a to najbolje znaju oni kojima je zdravlje narušeno. Upravo zbog važnosti dobroga zdravlja, svakodnevno se pojavljuju mnogobrojni recepti i savjeti koji bi nam trebali pomoći da živimo dugo i kvalitetno. Nije stoga čudno što su se ljudi pomalo i pogubili u svemu tome, a činjenica je da je zdravlje zapravo vrlo jednostavno održavati. Treba samo slijediti nekoliko jednostavnih savjeta.
1. Zdrava i uravnotežena prehrana
Prehrana je jedna od najvažnijih stvari za održavanje zdravlja organizma. Idealna prehrana sadržava namirnice bogate vlaknima i s malo masnoća te, naravno, obilje voća i povrća. Umjerenost je kod prehrane ključna. Drugim riječima, možete jesti sve, ali u umjerenim količinama. Ako poslušate svoj organizam, vrlo brzo ćete otkriti koja hrana vam odgovora, a koja ne. Sve je zapravo vrlo jednostavno, samo ako obratite pažnju na svoj organizam.
2. Raznolika prehrana
Raznolika prehrana štiti imunološki sustav i sprečava razne bolesti. Ljudi su bića navika, a to se vidi i u načinu prehrane. Međutim, možete si stvoriti nove navike pa neka jedna od njih bude raznolika prehrana. Jedan dan jedite ribu, drugi dan samo povrće, treći dan uživajte u crvenome mesu, peti dan si priuštite samo voće i povrće... Ne zaboravite, raznolikost veseli, a i zdrava je!
3. Ne preskačite doručak
Nutricionisti i liječnici tvrde da je doručak najvažniji obrok u danu te da izbjegavanje doručka može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim poteškoćama. Izbjegavanje doručka vodi i do pretilosti. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da ljudi koji ne doručkuju nedostatak energije kasnije nadoknađuju nezdravim grickalicama. Najzdraviji doručak sastoji se od voća i povrća, cjelovitih žitarica, jaja i svježe cijeđenog soka.
4. Pijte puno vode
Dnevno biste trebali popiti minimalno sedam čaša vode, i to onih od dva decilitra. Voda čisti organizam od toksina i pomaže tijelu da ostane zdravo. Voda je i eliksir mladosti za kožu, ali i za dobro funkcioniranje unutarnjih organa, posebno bubrega. Ako ne konzumirate dovoljne količine vode, mogli biste dehidrirati, a to za organizam ima ozbiljne posljedice.
5. Redovito vježbajte
Tjelovježba jamči privlačan fizički izgled, vraća mladost te pomaže zdravlju i dobrom raspoloženju. Učinite je dijelom svoga života jer će vam se to itekako isplatiti. Ne morate svakodnevno vježbati satima, ali biste trebali vježbati barem tri dana u tjednu po 45 minuta. Odaberite nešto što vam odgovora. Primjerice, ako više volite timske sportove, onda se nemojte siliti na trčanje nego odaberite odbojku ili košarku.
6. Prestanite pušiti
Već i vrapci na granama znaju koliko je pušenje štetno. Čak i ako se pridržavate svih ostalih zdravih savjeta, ali ne prestajete pušiti, uzalud vam trud. Prestanite pušiti i to odmah. Organizam će vam biti beskrajno zahvalan, a to ćete vrlo brzo i sami vidjeti.
7. Izbjegavajte stresOvo je lakše reći nego učiniti, ali možete sebe istrenirati da reagirate drukčije. Izbjegavajte ljude i situacije koje vas uznemiruju. Ako to nikako ne možete učiniti, promijenite svoju reakciju na stresne situacije. Tu vam svakako može pomoći meditacija, hobiji koje volite, šetnja i sve drugo što vas veseli.8. Brinite se za zubeZdravlje zubi vrlo je važno za cjelokupno zdravlje organizma, stoga je važno pružiti im dobru skrb. Najvažnija je dakako higijena. Redovito pranje zubi je imperativ - ujutro, navečer i iza svakoga obroka. Stomatolozi preporučuju i gume za žvakanje bez šećera. Zdravi zubi štite srce, stoga brigu o njima pogurajte u prvi plan.9. Omogućite si kvalitetan sanSedam do osam sati neometanoga sna najviše je što možemo učiniti za svoje zdravlje i povratak energije. Nedostatak kvalitetnog sna uzrokuje mnoge bolesti, ometa ravnotežu hormona i usporava metabolizam. Dubok i kvalitetan san pomaže u obnavljanju stanica i organizmu donosi brojne koristi.
10. Održavajte mozak aktivnim
Održavanje mozga u dobroj formi jednako je važno kao i održavanje tijela u dobroj formi. Što to točno znači? Izbjegavajte beskorisna razmišljanja koja ne vode nikamo, izbacite negativne misli i prestanite čitati i gledati sve što vas zatupljuje i uznemiruje. Takve stvari mentalno vas truju i iscrpljuju. Umjesto toga, oslobodite svoju kreativnost, bavite se novim idejama, riješite križaljku, naučite nešto novo i počastite se kvalitetnim štivom.
Page updated
Google Sites
Report abuse