DESIGN JE DIZAJN

 DIZAJN JE DIZAJN, DIZAJN NIJE DIZAJN

Datum: subota, 1. april 2006.  13:00 

Dragica Jovanović 

Koliko umetnosti, dizajna i re-cikliranja u samo jednom danu! Što umetnosti i dizajna, a što samo priče o njima. Izložba jednostavnog naziva Savremeni dizajn Islanda u galeriji O3one, izložba čudnog spoja reči dizajn i reči reciklaža:Dizajniranje reciklaže u galeriji Singidunum, završno predavanje naKolarcu ciklusa predavanja provokativnog naziva: Umetnost je umetnost, umetnost nije umetnost. Koliko dizajna u samo jednom danu! Ušla sam u galeriju O3one. Hodala po severnoatlanskom ostrvu Island. Između predmeta od riblje kože, sušenog povrća i bešike, pruća, filca... Savremena islandska umetnost i dizajn inspirisana je prirodnim bojama, oblicima i materijalima, rustičnost je ležerno "umetnuta" u stilizovane forme. Lampa sa "abažurom" od opne kravlje bešike obojene u crveno, nakit od morske trave, viseće korpice od pruća koje kada se naviju - sviraju... Setila sam se prošlogodišnje slave i beogradskog ajvara. Negde oko ponoći iznenada je ušetala vajarka Vera Stanarčević. Bila je na Islandu i donela nam njihovo ponoćno sunce i priču širokog horizonta... Od tada kad god jedem ajvar pomislim - Island... U galeriji sam prepoznavala reči iz Verine priče. Umetnost koja hoda, svetli, svira, iz nje se jede... Svetlost dizajna. I islandska. Njihov brend. Kako dizajn može da bude jednostavan, autentičan, kultivisan pokazuju radovi deset islandskih umetnica (do 2. aprila). Izložba je priređena u okviruDana Islanda u Beogradu, a likovni odgovor Beograda Islandu očekuje se u septembu kada će naši umetnici uzvratiti posetu (i izložbu). Reč dizajn nalazi se i u naslovu druge izložbe: Dizajniranje reciklaže. Sišla sam u duboki podrum prozvan Singidunum. Dočekala me je ljupkost uredno poslaganog i maštovito preslaganog (industrijskog) otpada. Ni dizajn, ni reciklaža (reciklaža reciklaže), u svakom slučaju art. Radovi dvadeset sedam umetnika uglavnom su ambijentalni radovi posmatrani kao "apstrakne prostorne senzacije". Re-ciklaža, re-dizajn, re-umetnost? Ova izložba, koju njen autor proglašava nultom, teško se može nazvati izložbom dizajna, ili izložbom reciklaže. Priča je o umetnosti i dizajnu koja pokušava da probudi uspavanog srpskog "čoveka koji se igra". Samo oni koji nikada nisu napravili izložbu neće ceniti napor koji je uložila Mirjana Vajdić Bajić, autor ove izložbe (otvorene do 7. aprila). Umetnost se već dugo bavi svojim restlovima i postaje veliki ušarenenjeni pačvork rad sličan ovoj izložbi. Dizajn je dizajn, dizajn nije dizajn. Reciklaža je reciklaža, reciklaža nije reciklaža. Umetnost je umetnost, umetnost nije umetnost... 

U potrazi za umetnošću! 

Koja koincidencija! Istog dana kada je otvorena izložba u Singidunumu, završen je jednomesečni ciklus predavanja pod nazivom Umetnost je umetnost, umetnost nije umetnost (O problemu samoodređenja - umetnost kao tautologija; Umetnik i autor sredinom 20. veka: umetnik - autor kao lična kategorija; Umetnik i ličnost u tautološkim umetničkim strategijama; Umetnik - autor danas: konsekvencije umetničkih modela kraja 20. veka). 

Predavanja su bila poučna: detaljno je obrazloženo šta je tautologija (umetnosti). Prikazano je kroz primere kako umetnost funkcioniše kao tautologija: "umetnost ne izražava ništa drugo, ne odnosi se ni na šta drugo, ni na šta što je izvan nje, već se umetnost identifikuje sama sa sobom"... 

Sjajan scenski nastup predavača Davora Džalta privukao je pažnju publike Kolarca. Na završnom predavanju Umetnik - autor danas: konsekvencije umetničkih modela kraja 20. veka prikazane su fotografije saobraćajnih nesreća Andy Warhola, dokazano da su likovi filma Matrix bez individualiteta, poentirano sa filmom Moulen Rouge koji nije završen happy endom. Bio je to The End. Jednomesečno okupljanje na Kolarcu je završeno, a ostala pitanja: Da li je savremena umetnost eshatološka? U kom svetu umetnosti zapravo živimo? Druga moderna? Post postmoderna? U kom ćemo svetu živeti? Šta je sa tezama Heinricha Klotza kojih se predavač na kraju odrekao (ili ipak ne?): Moderna-postmoderna-druga moderna. 

Redizajn, reciklaža, revizija moderne, revizija postmoderne? Revizija umetnosti? Reciklirana umetnost? 

Silazila sam niz dobro poznate stepenice Kolarca. Koliko je nekada ulagano strepnje za svaku izgovorenu reč... Stari dobri Kolarac. Koliko smo toga tu naučili. A toliko toga nismo... 

Ne znam zašto, ali ipak sam otvorila malenu knjigu Umetnost u XX veku i pročitala: "...Zbog toga nije tačno ako se moderna kao garant racionalnosti suprostavlja novom iracionalizmu postmoderne, kao da je dan razuma morao da rastera nadošli mrak samovolje i reakcije. 'Prosvetitejstvo' je izazvalo 'antiprosvetiteljstvo', kao da je moderna gurnuta u iracionalne ponore. Umesto da se popusti pred sumnjom u iracionalizam mnogo bi bolje bilo da se filozofski diskurs moderne ne uzima više kao jedino merilo, već da se estetski diskurs postmoderne sledi onoliko koliko u njemu ima razuma" (H. Klotz). 

Prisetila sam se i reči slikara Donalda Judda: "Da, celina je ono što je bitno. Održati smisao za celinu, to je veliki problem." Pomislila sam na postojeći srpski (a ukusan) brend - ajvar i viseće korpice od pruća koje sviraju. I Island, naravno...