Tragovima povijesti EU-a
74 godina prava Europske unije - Dan Europe 9. svibnja
Ovi datumi predstavljaju ključne trenutke u razvoju Europske unije i oblikovanju njezine povijesti.
Podaci preuzeti s mrežne stranice: Vremeplov EU-a
9. svibnja 1950. - Schumanova deklaracija
Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavlja plan novog oblika političke suradnje u Europi, tj. plan za stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, što se smatra početkom europske integracije. Zato na taj dan Europska unija svake godine slavi rođendan – Dan Europe.
18. travnja 1951. godine Schumanova vizija postaje stvarnost: šest zemalja (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) potpisuje ugovor o stvaranju europske zajednice koja će objediniti i voditi proizvodnju ugljena i čelika. Budu li te zemlje zajedno donosile odluke o europskom ugljenu i čeliku, ni jedna od njih neće se moći naoružati drugima iza leđa.
EU je zajednica prava, unija koja se temelji na pravu.
1. siječnja 1952. - Sud Europske unije
Sud Europske unije je osnovan kao najviše pravno tijelo EU-a. Njegov je zadatak osigurati da se pravo EU-a jednako tumači i primjenjuje u svim njegovim članicama te da zemlje i institucije EU-a poštuju EU-ove propise. Sjedište se nalazi u Luxembourgu. Sud Europske unije svojim tumačenjem prava EU-a osigurava da se ono na jednak način primjenjuje u svim državama članicama te rješava pravne sporove između njihovih vlada i institucija EU-a.
Članovi suda:
Sud Europske unije: po jedan sudac iz svake države članice EU-a i 11 nezavisnih odvjetnika
Opći sud: po dva suca iz svake države članice EU-a
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Sud Europske unije
19. ožujka 1952. - Europski parlament
Današnji Europski parlament potječe iz Zajedničke skupštine „predstavnika naroda” Europske zajednice za ugljen i čelik. Nakon osnivanja Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju ta se skupština širi kako bi obuhvatila sve tri zajednice. Nova europska parlamentarna skupština, koja se sastoji od 142 člana, prvi se put sastaje u Strasbourgu 1958. godine. 30. ožujka 1962. godine preimenovana je u Europski parlament.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Europski parlament
21. siječnja 1959. - Europski sud za ljudska prava
Zapadnoeuropske zemlje osnivaju Vijeće Europe kao prvi korak međusobne suradnje. Zadaća mu je promicati demokraciju i štititi ljudska prava. U njemu danas sudjeluje 47 zemalja, što su gotovo sve zemlje europskog kontinenta. Vijeće Europe najpoznatije je po sastavljanju Europske konvencije o ljudskim pravima, koja je potpisana 1950. godine, a stupila na snagu 1953. godine. Kako bi se osiguralo poštovanje prava i jamstva na temelju Konvencije, osnovan je Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u francuskom gradu Strasbourgu. Vijeće Europe i Europski sud za ljudska prava nisu dio organizacijske strukture Europske unije.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Europski sud za ljudska prava
1. siječnja 1973. - prvo proširenje EU-a
U prvom krugu proširenja Europskim zajednicama pridružuju se Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina. S Belgijom, Francuskom, Njemačkom, Italijom, Luksemburgom, Nizozemskom i Njemačkom one sada imaju devet članica. Norveška na referendumu odlučuje da im se neće pridružiti.
9. prosinca 1974. - Europsko vijeće
Osniva se Europsko vijeće kao neslužbeni forum za raspravu čelnika država i vlada.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: Europsko vijeće
14. lipnja 1985. - Schengenski sporazum
Prema luksemburškom gradiću Schengenu nazvan je sporazum kojim se postupno ukidaju granične kontrole na unutarnjim granicama EU-a. Sporazum su 14. lipnja 1985. potpisali Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska. Schengensko područje danas obuhvaća 29 zemalja.
15. lipnja 1987. - početak programa Erasmus
Pokrenut je program Erasmus kako bi se mladim Europljanima olakšalo studiranje u drugoj europskoj zemlji. Dosad je 9 milijuna sudionika tog programa studiralo, osposobljavalo se ili volontiralo u inozemstvu, a ta će brojka narednih godina samo rasti.
Za više informacija posjetite mrežne stranice: program Erasmus
7. prosinca 2000. - Povelja EU-a o temeljnim pravima
Prava pojedinaca u EU-u utvrđena su u različito vrijeme, na različite načine i u različitim oblicima. EU ih je stoga odlučio obuhvatiti jednim dokumentom: Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Čelnici EU-a potpisuju je 7. prosinca 2000. godine, a njome se jamče prava građanima i stanovnicima EU-a. Ta prava uključuju poštovanje privatnosti i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji te pravo na obrazovanje.
1. siječnja 2002. - Euro, zajednička novčana valuta
Novčanice i kovanice eura postaju službena valuta u 12 zemalja EU-a. Njihovo tiskanje, kovanje i puštanje u optjecaj velik je logistički pothvat. Izdano je više od 80 milijardi kovanica. Kovanice eura imaju zajedničko lice na kojem je navedena njihova vrijednost, a svaka zemlja ima vlastiti dizajn naličja. Euro se trenutačno upotrebljava u 20 zemalja.
1. srpnja 2013. - Hrvatska pristupa EU-u
Republika Hrvatska postaje 28. članica Europske unije. EU danas ima 24 službena jezika.
12. prosinca 2015. - Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održanoj u Parizu čelnici 195 zemalja, uključujući sve države članice EU-a pojedinačno i EU u cjelini, postižu dogovor koji sve zemlje obvezuje na djelovanje kako bi se izbjegle najteže posljedice globalnog zatopljenja.
23. lipnja 2016. - Referendum o Brexitu
Na referendumu 52 % građana glasa za istupanje iz Europske unije. Velika Britanija odlučila je napustiti Europsku uniju nakon referenduma o Brexitu, što je prvi put da je članica odlučila napustiti EU.
25. ožujka 2021. - Novi program Erasmus+
Na snagu stupa novi program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. Uz gotovo dvostruko veći proračun, korist od programa imat će 10 milijuna ljudi svih dobnih skupina i podrijetla u Europi i izvan nje koji će imati priliku steći nova iskustva u drugoj zemlji. Novi je program usmjeren prvenstveno na socijalnu uključenost, zelenu i digitalnu tranziciju te promicanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu. Erasmus+ nudi mogućnosti za mobilnost i suradnju za:
visoko obrazovanje
strukovno obrazovanje i osposobljavanje
školsko obrazovanje (uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje)
obrazovanje odraslih
mlade i
sport.
1. siječnja 2023. - Hrvatska se pridružila europodručju
Hrvatska je 20. država koja je pristupila europodručju te je kunu zamijenila eurom.
Svaka država koja se želi pridružiti europodručju mora ispuniti niz gospodarskih uvjeta, uključujući stabilan tečaj i nisku stopu inflacije.
Sedam država članica EU-a i dalje upotrebljava svoju nacionalnu valutu: Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.
e-izvori o pravu Europske unije
Vrsta baze: Baza cjelovitih tekstova zakona i propisa
Pristup: Otvoreni pristup
Područja: Pravo
Izdavač: Europska komisija
Eurolex je baza podataka novih propisa EU. Obuhvaća Službeni list EU (Official Journal of the EU – OJ, zbirke tekstova: ugovori, međunarodni sporazumi, važeće zakonodavstvo, pripremno zakonodavstvo, sudska praksa, parlamentarna pitanja).
Najvažnija baza sudske prakse Europske unije je Curia. Službeni jezik Curie je francuski, ali je sadržaj preveden i na druge jezike. Curia objavljuje presude europskih sudova i to: Europskog suda, Općeg suda (bivši Sud prvog stupnja) i Službeničkog suda. Baza obuhvaća presude, mišljenja i odluke Suda od 1997. godine pa nadalje, pristup sudskoj praksi prema broju predmeta od 1953. godine te niz drugih informacija vezanih uz rad Suda.
Vrsta baze: Bibliografska
Pristup: Otvoreni pristup
Područja: Društvene znanosti - pravo
Izdavač: Europska komisija
Online katalog Središnje knjižnice Europske komisije u Bruxellesu okuplja publikacije 25 manjih specijaliziranih knjižnica i dokumentacijskih centara. U bazi se mogu pronaći službene publikacije i dokumentacija institucija EU-a, stručni časopisi, priopćenja za tisak, doktorske disertacije na temu europskih integracija. Baza obuhvaća publikacije tiskane od 1978. godine i sadrži oko 172 000 bibliografskih jedinica (uz nadopunu 7000 novih svake godine).