Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal i u stanju se nositi s uobičajenim životnim stresom.

Činjenica je da nam je pandemija virusa COVID-19 promijenila navike i na svim razinama utjecala na promjene života. Brojni pedagozi, psiholozi, defektolozi i sociolozi posvetili su svoja istraživanja mentalnom zdravlju djece i mladih. Kako je jedan od osnovnih načina suzbijanja pandemije distanca i smanjenje direktnih kontakata, realno je bilo očekivati da će se to negativno odraziti na mentalno zdravlje jer je čovjek socijalno biće koje se realizira kroz uzajamnu interakciju s drugim ljudima. Pri tome naš komunikolog Pavao Brajša posebno ističe važnost razgovora koji nas oblikuje kao osobe. U situacijama izolacija i samoizolacija neposredna komunikacija je najblaže rečeno ometena ako nije potpuno onemogućena. Istraživanja koja su se bavila stupnjem stresa koje je nastalo kao posljedica pandemije, a koje je provedeno kod učenika 5.-8.razreda osnovne škole, ali i kod srednjoškolaca pokazalo je da je kod učenika povišena razina depresivnosti.

S obzirom na rezultate istraživanja psiholozi su nas uputili na moguće "alate" osnaživanja. To su razni hobiji za slobodno vrijeme (nas su zanimali glazba i književnost) i naravno razgovor s bliskim i dragim osobama koji je omogućen razvojem uređaja suvremene tehnologije.

Cilj istraživanja bio je utvrditi stavove učenika prema slušanju glazbe i čitanju.

Hipoteza je da učenici više slušaju glazbu u slobodno vrijeme nego što čitaju, a kad čitaju da se sve više okreću elektroničkim medijima.

Istraživanje utjecaja glazbe i čitanja na mentalno zdravlje učenika osnovnoškolske dobi obuhvatilo je 132 učenika od 5. do 8. razreda, u obliku anonimne ankete putem formsa. Rezultati su obrađeni osnovnim statističkim metodama.

Rasprava

94 učenika ili 71% sluša glazbu svakodnevno, 97 učenika sluša popularnu glazbu, 53 sve pomalo. Kod 72 učenika ili 42% raspoloženje nije vezano uz želju za slušanjem glazbe, kod 56 ili 32% učenika slušanje glazbe je vezano uz dobro raspoloženje.

Većina učenika ocjenjujući ocjenom od 1- 5 (uopće mi ne pomaže do jako mi pomaže) je ocijenila da im glazba pomaže prilikom zabrinutosti ili lošeg raspoloženja. 80% učenika ne pohađa Glazbenu školu.

U slobodno vrijeme svakodnevno čita 14% učenika, rijetko 37% učenika. Kada čitaju u najvećem broju čitaju kombinaciju tiskanih i elektroničkih izdanja 38%, samo tiskana izdanja 24 %, a elektronička 15%. Od elektroničkih izdanja najviše čitaju razne vrste enciklopedija 28%, što proizlazi iz činjenice da najveći broj učenika čita radi učenja i stjecanja znanja 40%.

Zaključak

Glazba je medij koji se već više godina provlači kao medij koji se koristi u smislu zabave, ali i kao sredstvo za osobnu satisfakciju te komunikaciju s drugima. Suvremeni mediji su omogućili jednostavnu i brzu dostupnost različitim vrstama glazbe te sukladno tome konzumenti lako dolaze do osobnog odabira.

Nasuprot tome čitanje se nalazi na svojevrsnoj prekretnici između tradicionalnih i suvremenih medija gdje je široka dostupnost užim izborima sadržaja kod nas te u začecima.

Literatura:

1.Brajša, Pavao (1996.)Umijeće razgovora Pula : C.A.S.H

2.Mentalno zdravlje učenika / Bolčević Novak, Valentina; Dvekar-Bešenić, Gabrica

Varaždinski učitelj Vol. 4 NO 6, 2021.

3. Mentalno zdravlje u doba COVID epidemije / Miloš, Dijana; Nezirević, Emina

Epoha zdravlja Vol. 13, NO 1, 2020.