Izvještaj sa znanstvenog skupa

ZNANSTVENI SKUP «POVIJEST OKOLIŠA PODRUČJA REGIONALNOG PARKA MURA-DRAVA»

Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Povijesno društvo Koprivnica, u suradnji s Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područjima Koprivničko-križevačke i Međimurske županije organizirali su međunarodni znanstveni skup «Povijest okoliša područja Regionalnog parka Mura-Drava». Prvi dio dvodnevnog znanstvenog skupa održao se 1. lipnja 2012. godine u Hotelu Podravina u Koprivnici. Skup je otvoren pozdravnim govorima Ivana Pala, zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije, Ružice Špoljar, predsjednice Povijesnog društva, Helene Hećimović i Hrvoja Petrića, predsjednika organizacijskog odbora te inicijatora skupa.

Izlaganja na skupu bila su podijeljena u šest tematskih cjelina: 1) Geografske perspektive, zaštita prirode i etika zemlje, 2) Primjeri zaštite iz drugih područja, 3) Ušće Mure, 4) Uz rijeku Muru, između Mure i Drave, 5) Iz povijesti Drave i 6) Prekogranična suradnja i regionalni identiteti. Prvi dio skupa počeo je izlaganjem Dragutina Feletara «Geografsko-demografske značajke Regionalnog parka Mura-Drava». Uslijedilo je izlaganje Helene Hećimović «Savez udruga «Dravska liga» - prvi značajan utjecaj organizacija civilnog društva na donošenje odluka o zaštiti okoliša na području budućeg Regionalnog parka Mura-Drava», na nju su se nadovezala izlaganja Željke Kolar «Zaštićeni dijelovi prirode Koprivničko-križevačke županije i Regionalni park Mura-Drava» te Mihaele Mesarić «Leopoldova Etika zemlje uz Muru i Dravu: razvoj zaštitarske etike na sjeveru Hrvatske». Prvu tematsku cjelinu zaključila je Marina Kipson s temom «Preliminary results of bat survey along Mura and Drava rivers and directions for future monitoring».

Drugu cjelinu otvorilo je izlaganje Paula Hirta «A brief history of river development and river conservation in the American West». Frank Zelko nastavio je s «Rivers of Hope: how environmentalists protected rivers in Germany and Australia», a Matija Zorn završio je cjelinu izlaganjem «Landscape altered by man as a protected area – Ljubljana moor case study».

U trećoj cjelini izlaganja su imali Zvonko Kovač «Međa ušća, sutok rijeka u eko-kulturnom kontekstu», Hrvoje Petrić «Prilozi poznavanju ušća Mure (16.-20. stoljeća)» te Goran Šafarek «Recentne hidromorfološke promjene na širem području ušća Mure u Dravu».

Slijedio je četvrti dio skupa s priopćenjima Andreja Hozjana «Ob Muri, po Muri, Z Muro. Reka Mura na slovenskem v novem veku», Andreje Talan «Čovjek i Mura – moguća istraživačka pitanja», Aleksandre Đurić «Pet minuta do ponoći: studija o međuovisnosti vremena, okoliša i ljudi u ranom novom vijeku na prostoru između Mure i Drave» te Alekseja Milinovića «Kartografske percepcije rijeka Mure i Drave te njihovih pritoka na međimurskom vlastelinstvu od druge polovice XVI. do konca XVII. stoljeća».

O povijesti dravskog područja izlagali su Ranko Pavleš «Ljudi i rijeka Drava u srednjem vijeku na sjeverozapadu Križevačke županije», Dubravka Božić Bogović «Drava u opisima vlastelinstva Belje u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća», Zlata Živaković-Kerže «Tržište i njegov utjecaj na regulaciju Drave i odvodnju slavonsko-dravske nizine», Vladimir Šadek «Prilozi o utjecaju rijeke Drave na život stanovnika središnje Podravine u vrijeme monarhističke Jugoslavije – poplave, regulacije, prometni i komunikacijski problemi» te Nataša Kolar «Naravna in kulturna dediščina ob reki Dravi med Ptujem in Središčem ob Dravi na primeru historiografije ptujsko-ormoškega območja».

Prvo izlaganje posljednje cjeline skupa održao je Lóránt Bali «Preparations for receiving the EU Funds, or the dawn of the Croatian-Hungarian cross-border planning, with the special view on environmental sustainability projects», u odsutnosti Đure Frankovića sažetak njegovog izlaganja «Drava, kao crta razgraničenja dvaju prostora – ovozemaljskog i onozemaljskog – u predajama dviju grupa podravskih Hrvata u Mađarskoj» pročitao je Hrvoje Petrić. Znanstveni skup je zaključilo izlaganje Danijela Jukopile «Rijeka Mura – čimbenik oblikovanja regionalnog identiteta».