Embedded Files
Ekologija je znanost koja proučava međuodnose živih bića i njihovog okoliša.
Međuodnosi živih bića mogu biti između jedinki istih vrsta (udvaranje, briga za potomstvo, kompeticija, suradnja...) ili između jedinki različitih vrsta (predatorstvo, mutualizam, parazitizam, kompeticija, suradnja...). Ovisno o odnosu koji promatramo on za jedinku može biti koristan, neutralan ili štetan.
Neki od čimbenika neživog okoliša koji posredno ili neposredno utječu na živa bića su temperatura, svjetlost, voda i vlaga, strujanje zraka i nepredvidivi čimbenici poput erupcija vulkana, potresa i sl. Temperatura primjerice djeluje na reprodukcijsku sposobnost organizama, kretanje, brzinu rasta i razvoja, ponašanje i metabolizam. A neke od prilagodbi organizama na različite temperature okoliša su: hibernacija, ljetno mirovanje, znojenje, linjanje i mitarenje, opadanje lišća itd.
Prolazeći kroz lekciju naučite nešto više o čimbenicima koji utječu na živa bića.
ŠTO VAM MOGU OTKRITI?
BIOINDIKATORI su organizmi koji zbog svojih specifičnih fizioloških svojstava, mogu poslužiti kao pouzdani pokazatelji određenih značajki tla, vode ili zraka.
Izvor: bioindikatori. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7745>.
Razlikujemo nekoliko vrsta bioindikatora:
U jednom gradu došlo je do prolijevanja kemikalije X u vodene ekosustave. Provedeno je istraživanje u kojem je promatran utjecaj kemikalije na organizme i zaključeno je da su neki organizmi dobri pokazatelji kvalitete vode s obzirom na taj zagađivač.
Koji organizmi će se nalaziti u vodama koje nisu zagađene kemikalijom X, a koji u vodama koje su zagađene tom kemikalijom? Objasnite svoj odgovor.
Kako bi uopće otkrili koje organizme su uzorkovali na pojedinom staništu biolozi se koriste dihotomskim ključevima. Oni mogu biti u slikovnom prikazu kao u primjeru ispod ili u obliku tablice, teksta i sl., a sastoje se od niza pitanja ili tvrdnji koje se odnose na promatranu skupinu organizama.
Kreće se od pitanja/tvrdnje na vrhu te se odabire jedan odgovor koji najbolje opisuje organizam koji promatramo; na isti način se nastavlja odgovarati na sljedeća pitanja/tvrdnje, sve dok se ne dođe do naziva vrste.
Koristeći se dihotomskim ključem pokušajte otkriti nazive sljedećih organizama:
ŠTO JE NA MENIU?
Hranidbene mreže prikazuju hranidbene odnose u ekosustavu. Međutim, one nam ne govore ništa o strukturi ekosustava, tj. o brojnosti pojedine vrste i učestalosti hranjenja. Hranidbene mreže sastoje se od više međusobno povezanih hranidbenih lanaca.
Broj članova u hranidbenom lancu je ograničen, najčešće na 3-7 članova zbog toga što se energija troši kako idemo prema vrhu hranidbenog lanca. Organizmi dobivenu energiju troše na rast, razvoj, kretanje itd.
Slika s desne strane predstavlja "piramidu energije/brojnosti" - oni organizmi na početku hranidbenog lanca imaju najviše energije i najbrojniji su, oni na vrhu najmanje energije i njih je najmanje. Međutim, u prirodi nije uvijek tako. Razmislite u kojem slučaju ovakav odnos brojnosti neće vrijediti (promislite o međuodnosima živih bića).
Promotrite hranidbenu mrežu i odgovorite na pitanja:
Navedite proizvođače, potrošače i razlagače.
Izdvojite hranidbene lance koji čine ovu hranidbenu mrežu.
Kako bi izgledala piramida energije/brojnosti u ovom primjeru?
Što bi se dogodilo s ostalim organizmima kada bi došlo do naglog povećanja brojnosti ribe klaun (Nemo)?
Je li riba klaun potrošač I. reda ili potrošač II. reda? Objasnite svoj odgovor.
Odgovore na pitanja upišite u obrazac:
Osmislite i skicirajte vlastitu hranidbenu mrežu u šumi. Vaša hranidbena mreža treba imati najmanje 10 članova.
Kao pomoć u određivanju prehrambenih odnosa možete se služiti internetom i/ili drugom dostupnom literaturom.
Za svoju hranidbenu mrežu izdvojite hranidbene lance i nacrtajte piramidu brojnosti i piramidu energije.
Slike svojih hranidbenih mreža "podignite" na poveznicu (Izložba).
Page updated
Google Sites
Report abuse