Embedded Files
Svemir, a s njim i vrijeme, započeli su Velikim praskom prije 13,7 milijardi godina. Nastankom Sunca, oko njega je u Svemiru ostao lebdjeti oblak plina i prašine. Zgušnjavanjem čestica plina i prašine nastajali su veći komadići tvari - tako su nastali planeti. Zemlja je nastala prije otprilike 4,6 milijardi godina.
U ranoj Zemljinoj atmosferi prevladavao je ugljikov dioksid, što je pridonijelo efektu staklenika, koji je zadržavao toplinu koja je dolazila sa Sunca. S vremenom se Zemlja dovoljno ohladila da se tekuća voda može zadržati na njezinoj površini te je planet počeo poprimati poznati nam izgled.
Danas znamo da je raznolikost organizama na Zemlji velika. Ali kako su oni nastali?
Prolazeći kroz lekciju RASPETLJAJTE PRIČU NAŠIH PREDAKA!
ARHEOLOG NA JEDAN DAN
Arheolog se bavi istraživanjem povijesnih činjenica o podrijetlu čovjeka. Na osnovi pronađenih ostataka, građevina i predmeta, otkriva kakav je bio svakodnevni život ljudi u davnoj prošlosti.
Postavite se u ulogu arheologa i odgovorite na pitanja u kvizu.
Na karti svijeta...
U tablici 1 prikazane su koordinate pronalaska nekih fosilnih ostataka čovjekovih predaka, od najstarijih prema najmlađima.
Odredite koji predak se nalazi na pojedinoj lokaciji označenoj na karti svijeta.
Razmislite: Zašto na nekim lokacijama možemo pronaći ostatke i do 30 različitih osoba?, Što možete zaključiti o podrijetlu modernog čovjeka iz lokacija fosilnih nalaza u svijetu?
Tablica 1 Koordinate fosilnih nalaza čovjekovih predaka
DAME SE NE PITA ZA GODINE!
Pogledajte videozapis koji opisuje pronalazak fosila „Lucy“. (Prema potrebi uključite automatski prijevod klikom na oznaku CC u donjem desnom kutu videozapisa).
Prilikom gledanja videozapisa pronađite odgovor na dva pitanja:
Što je pronađeno kao fosilni ostatak?
Koji prirodni događaji su omogućili znanstvenicima da pronađu Lucy?
Kako su znanstvenici odredili starost fosilnog nalaza „Lucy“?
Pribor i materijal: 100 kovanica (ili pločica s dvije različite strane, gumbića kojima ste jednu stranu drugačije označili...)
Kako bi odredili starost fosila znanstvenici se koriste metodom radioaktivnog izotopa. Provedite jednostavnu aktivnost i otkrijte na koji način navedena metoda funkcionira!
Bacite 100 kovanica na pod.
Maknite sve one kovanice kojima je vidljivo naličje (ili lice, odaberite ono što vam je jednostavnije).
Ponovno bacite preostale kovanice i uklonite sve one kojima je vidljivo naličje.
Postupak ponovite dok ne ostanete bez kovanica.
ODGOVORITE NA PITANJA:
Kolika je vjerojatnost da će kovanica pasti na lice, tj. naličje?
Koliki udio kovanica, od početnog broja, ostaje nakon prvog bacanja?
Koliki udio kovanica, od početnog broja, ostaje nakon drugog bacanja?
Koliki udio kovanica, od početnog broja, ostaje nakon trećeg bacanja?
AKO NISTE U MOGUĆNOSTI NAPRAVITI POKUS
POGLEDAJTE VIDEOZAPIS I ODGOVORITE NA PITANJA
Vrijeme poluraspada karakteristično je i razlikuje se ovisno o kemijskim elementima koje promatramo.
Na temelju udjela atoma u uzorku i vremena poluraspada znanstvenici mogu procijeniti starost fosila.
Primjerice, vrijeme poluraspada jednog izotopa ugljika iznosi 5 730 godina pa se njime može odrediti starost uzoraka do maksimalno 60 000 godina nakon čega udio izotopa postaje toliko malen da mjerenja više nisu pouzdana (Tablica 2).
RAZMISLITE: Može li se bacanjem kovanica (s dvije strane) odrediti starost uzorka čije vrijeme poluraspada iznosi 6 bacanja?
Tablica 2 Odnos udjela izotopa ugljika i vremena poluraspada
JE LI ČAŠA POLUPRAZNA ILI POLUPUNA?
Usporedite vrijednosti volumena mozga čovjekovih predaka (tablica 3), od najstarijih prema najmlađima.
Na temelju prikazanih podataka pretpostavite koliki je prosječan volumen mozga modernog čovjeka.
Pomoću Interneta i/ili dostupne literature istražite stvarni prosječni volumen mozga modernog čovjeka.
Usporedite predpostavljenu i stvarnu vrijednost.
Jeste li bili blizu? Objasnite razliku u vrijednostima.
Tablica 3 Volumen mozga čovjekovih predaka od najstarijih prema najmlađima
Vizualno dočarajte volumen mozga pojedinog čovjekovog pretka koristeći se čašama kao mjernom jedinicom (1 čaša = oko 250 cm3). Skicirajte čaše u bilježnicu ili na papir, crvenom bojom obojite volumen točno određenog broja čaša tako da približno prikažete odnos volumena mozga čovjekovih predaka.
Razmislite o sljedećim pitanjima:
Spretan čovjek i uspravan čovjek neko su vrijeme dijelili životni prostor. Što mislite zašto je spretan čovjek izumro, dok je uspravan čovjek živio još više od milijun godina?
Kolika je razlika u volumenu mozga modernog čovjeka i neandertalca izražena u „čašama“?
Jesu li neandertalci, s obzirom na to da su imali veći volumen mozga, bili pametniji od modernog čovjeka?
Odgovore na pitanja upišite u obrazac:
KOJE SU NAŠE MJERE?
Pribor i materijal: ravnalo ili metar, olovka, A3 papir
Za ovu aktivnost potreban vam je partner. Zamolite drugog učenika iz razreda, brata, sestru, mamu, tatu i sl. za pomoć :)
Podijelite se u parove. Jedan učenik iz para neka polegne glavu na papir A3 formata na način da cijelom jednom stranom lica dodiruje papir. Drugi učenik iz para olovkom ocrtava glavu tako da povlači crtu od područja između obrva pa sve do zatiljka (pokušajte olovkom doći što bliže uhu).
Na crtežu spojite početak i kraj ocrtane linije. Od zadnjeg kraja linije povucite crtu prema vrhu glave (plava linija – visina lubanje). Ocrtajte prednji i stražnji dio obrisa glave i povucite liniju (crvena linija – duljina lubanje). S papira izmjerite ocrtane linije i njihove vrijednosti upišite u tablicu 5.
Izmjerite širinu lubanje tako da prislonite ravnalo ili metar ispred lica osobe. Rezultat upišite u tablicu 5 koju ste prethodno precrtali u bilježnicu ili na papir.
Na temelju izmjerenih vrijednosti izračunajte volumen lubanje prema formuli:
Tablica 5 Proučavana obilježja učenika
Izračunati volumen lubanje predstavlja volumen mozga.
Usporedite vrijednost volumena svog mozga s prosječnim vrijednostima za modernog čovjeka. Čime se mogu objasniti razlike u vrijednostima?
Koji čimbenik treba dodati u tablicu kako bi se upotpunili podaci?
P.S. Ako aktivnost radite u školi možete izračunati prosjek razreda ili škole, izraditi analizu s obzirom na razrede i sl.
Tajne našeg tijela
Izmjerite duljine kostiju i volumen mozga svojih ukućana i upišite ih u tablicu 6 koju ste prethodno precrtali u bilježnicu ili na papir. Prema potrebi, ako imate veći broj ukućana, proširite tablicu.
Istu aktivnost možete ponoviti i u razredu pa usporediti duljine vaših kostiju.
Tablica 6 Duljine kostiju i volumen mozga ukućana
Može li se na temelju pronađene samo jedne kosti, primjerice bedrene, odrediti približna starost kosti (fosilnog nalaza) i spol osobe kojoj je ta kost pripadala? Objasnite svoj odgovor.
IZLOŽBA KOSTIJU
Prikažite rezultate svog istraživanja SLIKOVNIM prikazom.
Nacrtajte kosture svoje obitelji / kolega iz razreda i pored kostiju označite mjere. Na dnu crteža prikažite prosječne vrijednosti.
Svoje crteže priložite na forumu "Izložba" 😀
BRAVO!
Klikom na gumb vratite se na početnu stranicu i odaberite drugu temu.
Page updated
Google Sites
Report abuse