Embedded Files
Kroz ekosustav tvari kruže, a energija protječe. Prikaz protjecanja energije možemo pratiti hranidbenim lancima, koji su uglavnom kratki te se sastoje od 5 do 7 članova. Kao što već znate jedna biljka može biti izvor hrane za puno biljojeda, a isto vrijedi i za životinje i mesojede. Zbog toga u ekosustavu postoje hranidbene mreže koje prikazuju sve moguće hranidbene odnose u jednom ekosustavu.
Primjer hranidbenog lanca je: trava → skakavac → ptica. Trava je proizvođač, koja procesom fotosinteze stvara energiju koju pohranjuje u sebi i dio koristi na svakodnevne aktivnosti. Skakavac je potrošač (biljojed), koji koristi energiju pohranjenu u travi - dio te energije pohranjuje u sebi, a dio troši na svakodnevne aktivnosti. I tako dalje kroz hranidbeni lanac. Ne smijemo zaboraviti i važnost razlagača, primjerice gljive i bakterije, koji se hrane mrtvim ostacima drugih organizama i aktivno sudjeluju u kruženju tvari i protoku energije.
Više o prijenosu energije i hranidbenim lancima saznajte u lekciji u nastavku...
DIO TEBI, DIO MENI
Proizvođači, primjerice biljke, koriste energiju Sunca i pretvaraju ju u energiju koju koriste za svakodnevne aktivnosti. Recimo da u toj pretvorbi nastaje 100 000 jedinica energije, međutim potrošači od toga mogu iskoristiti samo 10 000 jedinica energije.
Razmislite i objasnite zašto potrošačima nije dostupna sva energija koju stvore proizvođači.
Dopunite tablicu 1. tako da prikažete odnos dostupne i iskorištene energije za pojedine članove hranidbenog lanca. Izračunajte količinu dostupnih jedinica energije i broj mogućih organizama na pojedinoj razini hranidbenog lanca uz pretpostavku da je svakom organizmu za normalan život potrebno 10 jedinica energije.
Tablica 1. Odnos dostupne i iskorištene energije u hranidbenom lancu
OBJAŠNJENJE PRVOG REDA TABLICE:
Proizvođačima je dostupno 100 000 jedinica energije, dok će sve biljke zajedno tijekom svog života potrošiti čak 90 000 jedinica energije čime će idućim članovima biti dostupno samo 10 000 jedinica energije. Jedan proizvođač za normalan život treba 10 jedinica energije. Na temelju ukupne potrebne energije za sve biljke i energijske potrebe jednog proizvođača možemo izračunati broj proizvođača u tom ekosustavu (90 000 / 10 = 9 000).
RAZMISLITE I ODGOVORITE NA PITANJA:
Što se događa s brojnosti organizama kako idemo prema vrhu hranidbenog lanca?
Što se događa s količinom dostupne energije kako idemo prema vrhu hranidbenog lanca?
Objasnite zašto je broj članova u hranidbenom lancu ograničen?
Odnos brojnosti pojedinih članova u hranidbenom lancu možemo prikazati piramidom brojeva. Na dnu piramide prikazujemo najbrojnije organizme, a na vrhu organizme najmanje brojnosti. Precrtajte piramidu u bilježnicu ili na papir te prikažite odnos brojnosti pojedinih članova hranidbenog lanca prikazanog na slici 1. na način da na odgovarajuće mjesto u piramidi upišete naziv pojedinog člana. Kako bi prikazali odnos dostupne energije na pojedinoj razini uz svaku razinu obojite veći ili manji dio baterije (manji obojeni dio baterije = manje dostupne energije).
RAZMISLITE:
Što se događa s mišem ako u nekom trenutku nema dovoljno hrane na raspolaganju?
Koje je prilagodbe razvila sova kako bi si osigurala uspješan lov, tj. dovoljne količine hrane?
TRAGOVIMA ISTRAŽIVAČA
Istražujući vodene ekosustave pronašli ste bilješke s jednog terenskog istraživanja.
„Jezero je plitko, mutno te je bogato vegetacijom (vodenim biljkama) na dnu, ali i na površini gdje se može vidjeti nekoliko lokvanja. Jezero okružuje brojno kamenje različite veličine dok u plićaku izvire trska. Oko jezera je niska trava, ali se u daljini nazire veliko prostranstvo šuma.“
Skicirajte opisani ekosustav u bilježnicu ili na papir. Svoje skice pokažite drugim učenicima 6. razreda na Lino ploči (Ekosustav).
Istraživači su se dalje osvrnuli na organizme koji okružuju jezero.
„U jezeru se nazire kretanje raznih malih vrsta riba te se oko lokvanja vide velike količine jajašaca žaba. Učestalo gibanje površine vode ukazuje na to da su oko jezera prisutni brojni kukci. Proučavanjem dna jezera otkriveno je da su ga nastanili i vodeni puževi. Zagrabili smo dio vode sa središta jezera i daljnjim promatranjem mikroskopom utvrđeno je da se u jezeru nalaze brojne vrste bakterija, fitoplanktona kao i rakovi veslonošci (zooplankton). U blizini jezera pronađena su i perja ptica, čaplje i patke, dok je lokalni stanovnik tijekom prošlog mjeseca u blizini jezera vidio i lisicu.“
Ispunite tablicu tako da u stupac „organizam“ dopišete organizme koji pripadaju proučavanom ekosustavu, a u stupac „izvori hrane“ s čime se pojedini organizmi hrane. Kao pomoć pri ispunjavanju drugog stupca možete se koristiti internetom.
U bilježnicu ili na papir skicirajte hranidbenu mrežu u kojoj ćete prikazati prehrambene odnose između uočenih organizama.
Ostavite dovoljno mjesta kako bi mrežu mogli popuniti prema uputama u idućem zadatku.
Istraživači su se ponovno vratili na lokaciju nakon nekoliko godina.
„Drugo terensko istraživanje na ovom jezeru radili smo tek nakon nekoliko godina. Već pri samom dolasku na lokaciju dočekale su nas razne promjene. Površinu jezera su na dijelovima prekrivale zelene naslage fitoplanktona, a površinu vode je uzburkao tek poneki kukac. U vodi smo uočili jednu novu vrstu ribe koju nismo odmah prepoznali. Njezina je populacija prevladava u jezeru, dok je ostalih riba koje smo vidjeli na prošlom terenskom istraživanju bilo jako malo. Uz to se uz lokvanj naziralo znatno manje jajašaca žaba te nisu uočeni tragovi ptica. Nakon razgovora s lokalnim stanovnikom postali smo još znatiželjniji jer je rekao da je baš prošle godine jezero poribljavano uobičajenim stanovnicima.“
Potaknuti promjenama u ekosustavu istraživači su zaključili da je za navedene promjene zasigurno zaslužna nova vrsta ribe. Proučavanjem literature naišli su na sljedeće informacije:
RAZMISLITE I ODGOVORITE NA PITANJA:
Mogu li se opisane promjene u ekosustavu pripisati gambuziji? Objasnite svoj odgovor.
Zašto dolazi do naglog povećanja broja gambuzija u opisanom ekosustavu?
Zašto se smanjila populacija ptica iako je jezero bogato ribama?
Pretpostavite kako je gambuzija unesena u jezero.
U hranidbenu mrežu iz prethodnog zadatka olovkom crvene boje označite gambuziju i njezinu povezanost s ostalim članovima ekosustava. One organizme na koje je gambuzija direktno utjecala zaokružite, a one na koje je indirektno utjecala podcrtajte. Pored svakog organizma na kojeg je utjecala gambuzija ucrtajte oznaku „↑“ ako im se brojnost povećala ili oznaku „↓“ ako im se brojnost smanjila.
Skice svojih hranidbenih mreža pokažite drugim učenicima 6. razreda tako da ih objavite na Lino ploču (Hranidbena mreža).
BRAVO!
Klikom na gumb vratite se na početnu stranicu i odaberite drugu temu.
Page updated
Google Sites
Report abuse