Kako se osjećate kad ste gladni? Zašto? – hrana je čovjeku izvor energije.
Kroz prethodne razrede već ste se upoznali sa važnošću raznolike prehrane, vrstama hranjivih tvari, važnostima unosa vitamina i minerala i sl. Treba jesti raznoliku hranu jer samo tako možemo osigurati sve potrebne tvari, a i spriječiti preveliki unos nepoželjnih tvari (HZZJZ). Iako iz minerala i vitamina ne dobivamo energiju, oni su ključni za odvijanje raznih procesa u tijelu.
Hrana se više ne promatra samo s aspekta potreba adekvatnog unosa u cilju pravilnog rasta i razvoja. Ona danas ima jednu od vodećih uloga u kvaliteti života čovjeka, u prevenciji liječenju i ozdravljenju mnogih bolesti (HZZJZ).
Više o hrani kao izvoru energije saznajte u lekciji u nastavku...
STRANICE DNEVNIKA
Pročitajte stranice dnevnika nekoliko znanstvenika i odgovorite na pitanja!
Jan Baptista van Helmont (1580-1644)
„Uzeo sam zemljanu posudu u kojoj sam stavio devet kilograma zemlje koja je prethodno osušena u peći. Zatim sam namočio zemlju kišnicom i u nju sam posadio drvo vrbe teško dva kilograma. Posudu s drvom vrbe stavio sam u vrt i zemlju sam prekrio željeznim poklopcem u kojem sam probušio rupe kako bi kroz njega mogla prolaziti kiša. Nakon pet godina drvo vrbe težilo je oko 72 kilograma. Ponovno sam osušio svu zemlju iz posude i izvagao ju. Zemlja je težila kao i na samom početku pokusa, oko devet kilograma. Drvo vrbe izraslo je samo uz pomoć vode?“
Koji je zaključak donio, J. Baptista van Helmont, nakon provedenog pokusa?
Obrazložite je li njegov zaključak bio točan.
Predložite promjene u istraživanju J. Baptista van Helmonta (ako su one potrebne) kako bi dokazali da je razlika u masi drveta uzrokovana isključivo vodom.
Joseph Priestley
(1733 - 1804)
„Uzeo sam biljku u teglici i stavio ju u staklenu posudu. U posudu sam stavio i svijeću te sam ju zapalio. Dobro sam zatvorio posudu tako da u nju ne ulazi zrak te sam ju ostavio na osvjetljenom mjestu. Nakon nekog vremena svijeća se ugasila jer je za svoje izgaranje potrošila sav kisik iz posude. Narednih tjedana pokušavao sam ponovno upaliti svijeću pazeći da ne pustim previše zraka u posudu. Na moje iznenađenje, nakon 27 dana ponovno sam uspio upaliti svijeću! Od kud se stvorio kisik u posudi?“
Koji je zaključak donio, J. Priestley, nakon provedenog pokusa?
Obrazložite bi li J. Priestley dobio iste zaključke da je biljku ostavio na mračnom mjestu?
Jan Ingenhousz
(1730-1799)
„Svoj pokus radio sam po uzoru na znastvenika J. Priestleya. Uzeo sam vodene biljke i stavio ih u posudu s vodom. Posudu sam zatim stavio uz izvor svjetlosti. Nakon nekog vremena u vodi sam uočio male mjehuriće. Posudu sam zatim premjestio na zamračeno mjesto i mjehurići su nestali! Stvara li svjetlost mjehuriće?“
Što je svojim pokusom dokazao J. Ingenhousz? Objasnite svoj odgovor.
NEVIDLJIV, ALI JAKO BITAN!
Pogledajte videozapis i odgovorite na pitanja.
Dopunite skicu pokusa tako da prikažete početnu boju otopine i boju pojedine otopine nakon dva dana. (Skicirajte na papir ili u bilježnicu).
U otopini u posudicama se nalazi indikator, tvar koja je osjetljiva na promjene. Ako dođe do promjene u razini ugljikova dioksida indikator će promijeniti svoju boju. Promotrite skalu boja i odgovorite na pitanja.
Kojem je broju odgovarala otopina na početku?
Kojem broju odgovara otopina u posudici koja je bila uz izvor svjetlosti?
Kojem broju odgovara otopina u posudici koja je bila zamotana tkaninom koja je propuštala samo dio svjetlosti?
Skicirajte promjene u boji otopine nakon što je u nju upuhivan zrak kroz slamku i odgovorite na pitanja.
Kojem broju odgovara otopina nakon upuhivanja zraka?
Kojoj bi otopini iz pokusa (uz izvor svjetlosti, uz prigušen izvor svjetlosti ili u potpunoj tami) najbolje odgovarala otopina dobivena nakon upuhivanja zraka?
U pokusu su dvije posudice bile izložene jednakim uvjetima, ali boje tih otopina su se razlikovale nakon 24 sata. Pretpostavite moguće pogreške prilikom izvedbe pokusa koje su mogle uzrokovati ove razlike.
ODAKLE NAM ENERGIJA?
Odakle čovjeku energija za obavljanje raznih aktivnosti?
Razmislite i zapišite na papir ili u bilježnicu što ste sve danas pojeli, od kojih namirnica se sastojao obrok te je li namirnica biljnog ili životinjskog podrijetla.
Npr. pohano meso
namirnice: meso (životinjsko podrijetlo), jaja (životinjsko podrijetlo), mlijeko (životinjsko podrijetlo), krušne mrvice (biljno podrijetlo)
* Ako ne znate od kojih se namirnica sastojao vaš obrok zamolite roditelje za pomoć!
Dokazujem!
Provjerite koje namirnice sadrže masti tako da svaku odabranu namirnicu stavite između dva lista papira i pritisnete ju tupim krajem olovke.
Mast sadrže tvari koje trajno ostavljaju trag na papiru.
Pogledajte videozapis i skicirajte opažanja u bilježnicu ili na papir.
Koje namirnice, biljnog ili životinjskog podrijetla, sadrže škrob?
Pretpostavite koje namirnice koje ste danas pojeli bi kapanjem Lugolove otopine promijenile boju u tamno plavu.
JEDNA KALORIJA VIŠE-MANJE
Što se događa ako čovjek unosi velike količine hrane u organizam, a troši samo mali dio energije?
Što se događa ako čovjek unosi male količine hrane u organizam, a troši puno energije?
Kao pomoć pri izračunu možete koristiti tablicu na poveznici "TABLICA KALORIJA" - Kad pronađete namirnicu kliknite na zeleni plus s lijeve strane, tako dodajte sve namirnice koje ste konzumirali. Zatim s desne strane kliknite na tekst Popis odabranih namirnica kako bi ušli u svoj jelovnik i odabrali masu za svaku namirnicu. Ukupan broj kalorija za navedene obroke nalazi se pri dnu popisa.
Svoje jelovnike predstavite drugim učenicima 5. razreda tako da odgovorite na poruku u forumu (Moj jelovnik):
KOJA JE VEZA IZMEĐU STANIŠTA I PREHRANE?
Skicirajte i opišite svoju neposrednu okolinu na putu do škole. Pri tome se osvrnite i na temperaturu, količinu oborina i svjetlosti na opisanom staništu.
Pokažite svoje crteže drugim učenicima 5. razreda tako da ih uslikate i podignete na Lino ploču (Moj okoliš).
Prisjetite se koje ste životinje mogli vidjeti na putu do škole na kraju prošle školske godine (6. mjesec).
Pretpostavite koje životinje ne možemo vidjeti tijekom hladnih jesenskih ili zimskih mjeseci.
Skicirajte tablicu na papir ili u bilježnicu.
Tijekom tjedan dana bilježite sve životinje koje vidite u svojoj okolini na putu do škole i upišite ih u prvi stupac tablice (životinja). Istražite čime se hrane uočene životinje i rezultate upišite u drugi stupac tablice (Čime se hrani?).
BRAVO!
Klikom na gumb vratite se na početnu stranicu i odaberite drugu temu.