U prirodi ništa isto nije,
otkrijte koje sve tajne ona krije.
Organizmi imaju prilagodbe raznolike,
sigurno zamišljate već neke slike.
Mršavo, debelo, veliko ili malo,
perje, krzno ili salo.
Ne zaboravimo i biljke naše,
neke imaju i trnje kojim biljojede straše.
Kroz lekciju prilagodbe uoči,
te na putovanje s nama uskoči.
VELIČINA JE BITNA!
ZADATAK 1.
Pribor i materijal: 3 lista različitog oblika (jednostavan, sastavljen i igličast), milimetarski papir, olovka
KORAK 1.
Položite jednostavan list na milimetarski papir.
Olovkom obrubite list tako da na milimetarskom papiru ostane obris lista.
KORAK 2.
Obojite i izbrojite sve pune kvadrate unutar obrisa. One kvadrate koji ulaze u obris sa više od pola svoje površine brojite kao pola kvadrata, a one koji s manje od polovice površine ulaze u obris lista nemojte brojati! Ukupan zbroj kvadrata jednak je površini lista (cm2).
Ponovite postupak sa sastavljenim i igličastim listom.
KORAK 3.
Zamahnite nekoliko puta lijevo-desno sa sastavljenim listom, jednostavnim listom, a zatim i s igličastim listom.
ODGOVORITE NA PITANJA:
S kojim listom je najlakše zamahnuti? Obrazložite.
Kako se lišće, svojim oblikom, može prilagoditi područjima s jakim vjetrom?
Objasnite koje su prednosti igličastog lišća, u odnosu na jednostavan list, tijekom naleta jakog vjetra.
Objasnite koje su prednosti igličastog lišća, u odnosu na jednostavan list, tijekom zimskih mjeseci kada pada snijeg.
Biljke same sebi stvaraju hranu. Biljni organ koji najvećim dijelom vrši proces kojim biljke stvaraju hranu i pohranjuju energiju Sunca (fotosinteze) je list. Kroz lišće biljke i gube vodu te se na taj način hlade.
Zamislite dvije biljke koje imaju jednak broj lišća. Kakvo će lišće, s obzirom na površinu, imati biljke koje žive u jako vrućim i osvjetljenim područjima, a kakvo one koje žive u hladnijim područjima s manje dostupne svjetlosti. Obrazložite.
ZADATAK 2.
U bilježnice ili na papir nacrtajte oblik krošnje listopadnog i vazdazelenog drva.
Koje će drvo, s obzirom na oblik krošnje, lakše podnijeti velike količine snijega? Obrazložite svoj odgovor.
Zašto vazdazeleno drveće ima lišće tijekom cijele godine, dok ga listopadno drveće odbacuje u jesen?
ŠTO NAS ČINI POSEBNIMA?
VRUĆE MI JE!
Pribor i materijal: 5 limenki ili staklenki, kolaž papir (bijela, crna, krem i tamnosmeđa boja), 5 komadića stiropora, termometar, selotejp
KORAK 1.
Jednu limenku ostavite sa strane, a ostale četiri limenke omotajte kolaž papirom različite boje (jednu u bijelu, drugu u crnu boju…). Kolaž papir pričvrstite selotejpom.
KORAK 2.
Limenke postavite na osunčano mjesto i izmjerite početnu temperaturu u limenci bez papira. Otvor limenke zatvorite komadom stiropora. Pričekajte 30 minuta.
Pretpostavite koja će limenka imati najnižu temperaturu nakon 30 minuta.
KORAK 3.
Nakon 30 minuta termometrom izmjerite temperaturu u svakoj limenci i rezultate zabilježite u tablicu koju ste prethodno skicirali u bilježnicu ili na papir.
AKO NISTE U MOGUĆNOSTI PROVESTI ISTRAŽIVANJE POGLEDAJTE VIDEOZAPIS I ODGOVORITE NA PITANJA:
ODGOVORITE NA PITANJA:
Koja je uloga limenke koja nije omotana papirom?
Koja je limenka imala najnižu temperaturu?
Je li rezultat istraživanja u skladu s vašom pretpostavkom? Obrazložite.
Polarni medvjed ima kožu crne boje, ali krzno mu je bijele boje. Kako takva obojenost tijela doprinosi preživljavanju polarnog medvjeda?
Neke životinje mijenjaju boju krzna s promjenom godišnjih doba. Primjerice arktički zec zimi ima krzno bijele, a ljeti smeđe boje. Koje su prednosti takve izmjene boje krzna?
Povežite rezultate i zaključke nakon provedenog pokusa sa uočenim prilagodbama kod polarnog medvjeda i arktičkog zeca.
Slika 1. Krzno i koža polarnog medvjeda
Slika 2. Arktički zec ljeti (lijevo) i zimi (desno)
HLADNO MI JE!
Pribor i materijal: 4 limenke ili staklenke, vunena čarapa, prozirna kuhinjska folija, svinjska mast, 4 komadića stiropora, termometar, kuhalo za vodu, voda
KORAK 1.
Jednu limenku ostavite sa strane, drugu limenku omotajte prozirnom kuhinjskom folijom, treću limenku obložite slojem svinjske masti kojeg ćete učvrstiti prozirnom kuhinjskom folijom, a preko četvrte limenke navucite vunenu čarapu.
KORAK 2.
Zagrijte vodu i termometrom joj izmjerite temperaturu. U sve četiri limenke ulijte jednaku količinu vruće vode (više od pola limenke), otvor svake limenke poklopite komadom stiropora te ih stavite u hladnjak na 30 minuta.
Pretpostavite koja će limenka imati najvišu temperaturu nakon 30 minuta.
KORAK 3.
Nakon 30 minuta termometrom izmjerite temperaturu unutar svake limenke.
Rezultate zabilježite u tablicu koju ste prethodno precrtali u bilježnicu ili na papir
AKO NISTE U MOGUĆNOSTI PROVESTI ISTRAŽIVANJE POGLEDAJTE VIDEOZAPIS I ODGOVORITE NA PITANJA:
ODGOVORITE NA PITANJA:
Koja je limenka imala najvišu temperaturu?
Je li rezultat istraživanja u skladu s vašom pretpostavkom? Obrazložite.
Pretpostavite kakvi bi bili rezultati da je u pokusu korišten deblji sloj masti.
Koje su prilagodbe, s obzirom na pokrov tijela, razvile životinje koje žive u hladnim predjelima?
Kakve rezultate bi očekivali kod limenke koja je obložena svinjskom masti, prozirnom folijom i još je preko nje navučena vunena čarapa? Obrazložite.
Objasnite kako se životinje, promjenom gustoće krzna, prilagođavaju na zimske tj. ljetne periode?
BRAVO!
Klikom na gumb vratite se na početnu stranicu i odaberite drugu temu.