Nacionalni kviz za poticanje čitanja je natjecanje organizirano s ciljem da se dodatno potakne čitanje kod mladih čitatelja viših razreda osnovne škole, a realizira se putem mreže narodnih i školskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Kviz se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige, a od 1998. godine organiziraju ga Knjižnice grada Zagreba – Hrvatski centar za dječju knjigu, Središnji odjel za djecu i mlade i Središnji odjel medioteke Gradske knjižnice. Od 2011. godine kviz se provodi online, a od 2019. godine prilagođen je i prikazu na pametnom telefonu.
Ovogodišnja manifestacija Mjesec hrvatske knjige posvećena je knjižničarima, stvarateljima okruženja u kojem znanje raste, kultura se stvara i umnaža, a različitosti nalaze prostor za uvažavajući dijalog i toleranciju. Prilika je to za istaknuti često manje primjetnu, a izuzetno važnu ulogu knjižničara u društvu, uz slogan Odabrali knjižničari.
Nacionalni kviz za poticanje čitanja, pod nazivom Knjižničari-superjunaci, kao jedan od središnjih programa manifestacije, predstavit će tri knjige čiji su autori upravo svestrani knjižničari koji svojim spisateljskim (i crtačkim) umijećem obogaćuju svijet širokim društvenim utjecajem. Te tri knjige su: strip „Divlji lektor“ Josipa Sršena i Sebastijana Čamagajevca te knjige „Psima ulaz zabranjen“ Melite Rundek i „Bodljikava knjiga“ Ive Dužić. Želja nam je da djeca kroz njihove knjige upoznaju knjižničare koji su puno više od „osoba za pultom“.
Kviz se može riješiti u razdoblju od 15. rujna do 24. listopada 2025. godine. Popis pobjednika bit će objavljen na mrežnoj stranici kviza najkasnije do 3. studenoga 2025. godine.
Na završnoj svečanosti Nacionalnog kviza za poticanje čitanja, 14. 11. 2025. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, javno će se se izvlačiti glavna i utješne nagrade uz prigodan kulturni program.
Ako želite pročitati gore navedene knjige i sudjelovati u kvizu, javite se svojim učiteljima hrvatskog jezika ili knjižničarki, a kviz možete riješiti i ako kliknete ovdje.
U srijedu 23. travnja je za vrijeme 2. i 3. sata u 1. c razredu održana radionica povodom Noći knjige, Svjetskog dana knjige i Dana hrvatske knjige, a održana je na temu slikovnice „Buba“ slovenske književnice i ilustratorice Andreje Peklar. Tema ovogodišnje Noći knjige je „O životinjama i ljudima“ te je stoga za radionicu izabrana slikovnica čiji su likovi životinje. Slikovnica „Buba“ je također i jedna od šest slikovnica koje se koriste u projektu „Naša mala knjižnica“ kao dio projektne skupine NMK1: ova projektna skupina predviđena je za najmlađu dobnu skupinu koja uključuje djecu vrtićkog(4-7 godina) i ranog školskog uzrasta(1. razred osnovne škole). Sastoji se od problemskih i umjetničkih slikovnica te kreativnih knjižica čiji su zadaci u skladu s razvojnim potrebama djece predškolske i rane školske dobi, a idealna je za nečitače i čitače početnike.
U okviru radionice knjižničarka Sandra Židan je učenike 1. c razreda prvo upoznala sa životom i radom ove slovenske autorice i prevoditelja slikovnice Krešimira Krnica, a zatim su učenici naučili gdje živi najveći leptir na svijetu i koliko je velik te kako izgleda slovenska zastava i obojili je u kreativnoj knjižici.
Nakon toga je uslijedilo čitanje slikovnice i razgovor s učenicima o pročitanome te rješavanje zadataka iz kreativnih knjižica u okviru kojih su učenici morali crtati, razmišljati, ali i upotrijebiti svoje znanje iz matematike kako bi doznali koliko leptir ima nogu. Naučili su i kroz koje sve faze razvoja prođe leptir te koji je glavni grad Slovenije.
Na našim fotografijama možete vidjeti kako je izgledala radionica u 1. c razredu na kojoj su se naši vrijedni učenici dobro zabavili, ali i naučili puno novih stvari.
U školskoj godini 2024./25. u Osnovnoj školi „Župa dubrovačka“ u prvom polugodištu školske godine proveden je novi projekt s učenicima osmih razreda koji se zove „Tri najvažnija pitanja“. Cilj projekta je bio navesti učenike završnog razreda da dobro razmisle o svojoj budućnosti, o srednjoj školi koju žele upisati, o poslu koji jednog dana žele raditi i o životu općenito. Osim sposobnosti razmišljanja učenici pri donošenju odluka trebali su upotrijebiti i svoje osjećaje i intuiciju kako bi uspjeli pronaći najbolje odgovore na tri najvažnija pitanja:
1. Koja iskustva želim imati u životu?
2. Kako trebam rasti/mijenjati se da postanem osoba koja ima sva ta divna iskustva?
3. Kako ću doprinijeti da ovaj svijet postane bolje mjesto?
Projekt je vodila školska knjižničarka Sandra Židan u suradnji s razrednicima osmih razreda, a realiziran je u obliku radionica na satovima razrednika: na početku sata je knjižničarka upoznala učenike sa svrhom i ciljevima projekta, a zatim su učenici dobili papir s tablicom u kojoj su upisana tri pitanja na koja su učenici za vrijeme sata trebali napisati svoje odgovore. Nakon toga je knjižničarka učenicima detaljnije objasnila što znači svako pojedino pitanje i na koje načine se može odgovoriti na njega.
Nakon što su odgovorili na sva tri pitanja, učenici su dobili zadatak napraviti pano od papira sa svojim odgovorima na tri najvažnija pitanja u učionici svog razrednika, a drugi zadatak će im biti javiti knjižničarki kada uspiju ostvariti svoje životne ciljeve.
Radionice su održane u sljedećim terminima: 7. studenoga 3. sat u 8. b razredu, 19. studenoga 4. sat u 8. d razredu, 28. studenoga 4. sat u 8. a, 29. studenoga prvi sat u 8. c i 4. prosinca prvi sat u 8. e.
Na fotografijama možete vidjeti kako je izgledala radionica u 8. d razredu te kakav lijep plakat sa svojim ciljevima za budućnost su na vratima učionice br. 12 napravili učenici 8. d razreda u suradnji sa svojom razrednicom profesoricom Tanjom Galjuf.
Svim učenicima osmih razreda želimo puno uspjeha u ostvarivanju njihovih životnih ciljeva!
Već nekoliko godina u Osnovnoj školi „Župa dubrovačka“ provodi se projekt „Naša mala knjižnica“ u okviru kojega knjižničarka održava radionice s učenicima razredne nastave i njihovim učiteljicama. Radionice se provode na temu knjiga za djecu i slikovnica izdavačke kuće Ibis grafika i svake školske godine za projekt se koriste druga izdanja ove izdavačke kuće, a projekt ima i međunarodni karakter jer se kroz njega učenici upoznaju sa književnim djelima autora iz različitih zemalja i tako ove godine osim autora iz Hrvatske i Slovenije u njemu će sa svojim djelima sudjelovati i autori iz Estonije, Grčke, Poljske, Sjeverne Makedonije i Italije.
Ove školske godine nabavili smo dva različita kompleta knjiga za naše učenike razredne nastave: komplet NMK 1 za uzrast od 4 do 8 godina, odnosno za djecu koja se tek uče čitanju i komplet NMK 2 za uzrast od 8 do 11 godina za učenike koji su već ovladali vještinom čitanja. Svaki komplet sastoji se od 6 knjiga različitih autora i 30 kreativnih knjižica. U okviru kompleta NMK 1 ove godine će na radionicama biti korišteni sljedeći naslovi: Andreja Peklar: „Buba“; Anna Onichimowska: „Gospodin Njokić i jedrenjak“; Silvija Šesto: „Pe pita o rođenju“; Vane Kosturanov: „Djevojčica i medo“; Evi Gerokosta: „Na čičak“ i Urmas Reinmaa: „Gdje si pronašla moj ključ?“. U okviru kompleta NMK 2 učenici naše škole će na radionicama upoznati ove naslove: Cvetka Bevc: „Ljeto s padalicama“; Triinu Laan: „Zgode kostura Janka“; Roberta Balestrucci Fancellu: „Annie, vjetar je nosi“; Anti Saar: „Gaj u gabuli“; Nada Horvat: „Ne diraj lava Macana dok spava“ i Jana Bauer: „Čarobni ormar“.
Na radionicama knjižničarka prvo učenicima pročita priču iz knjige, a zatim s njima razgovara o sadržaju knjige: o njihovim dojmovima knjige, o tome što misle o postupcima pojedinih likova iz priče, što im se u priči svidjelo, a što ne, što im je bilo smiješno i zanimljivo u njoj te koja je poruka priče. Nakon toga učenici otvaraju kreativne knjižice i iz njih pročitaju ono što u njima piše o autoru knjige i o zemlji iz koje on ili ona dolazi te tako nauče nešto i o drugim zemljama te o ilustratoru i prevoditelju knjige, a zatim učenici rješavaju zadatke iz kreativnih knjižica koji su vezani uz sadržaj knjige koju se čitalo na satu. U njima ima svih vrsta zadataka: zadataka koji ih potiču na razmišljanje, maštanje, pisanje, crtanje, stvaranje različitih predmeta i igru. Mogu sudjelovati i u nagradnim zadacima koje je vezano uz svaku knjigu organizirala izdavačka kuća Ibis grafika te u likovnim i literarnim natječajima u organizaciji ove izdavačke kuće koji također donose nagrade. Cijeli razred s učiteljicom može odlučiti sudjelovati i u zanimljivim NMK aktivnostima: izradi čitateljskog vlakića i čitateljskog kutića, razmjeni knjižnog junaka i pismu iznenađenja.
Ove školske godine do sada je održano 6 radionica u okviru ovog projekta: 25. listopada je u 3. a za vrijeme prvog i drugog sata održana radionica u 3. a razredu, a 31. listopada je za vrijeme 3. i 4. sata održana radionica u 3. c razredu na temu stripa „Kapo i Bundo“ slovenske autorice Majde Koren koji se u projektu „Naša mala knjižnica“ koristio prošle školske godine jer u to vrijeme još nismo dobili knjige za ovogodišnji ciklus projekta. Prve radionice sa knjigama iz ovogodišnjeg ciklusa projekta održane su u studenome: 26. studenoga za vrijeme 4. i 5. sata održana je u 3. d radionica ne temu slikovnice „Čarobni ormar“ slovenske autorice Jane Bauer, a 27. studenoga u Područnoj školi Postranje održane su dvije radionice- za vrijeme prvog i drugog sata s učenicima prvog i drugog razreda održana je radionica na temu slikovnice „Djevojčica i medo“ makedonskog autora Vane Kosturanova, a za vrijeme trećeg i četvrtog sata radionica na temu slikovnice „Čarobni ormar“ Jane Bauer održana je u trećem i četvrtom razredu. U petak 13. prosinca za vrijeme drugog i trećeg sata u 2. e razredu održana je također radionica na temu slikovnice „Čarobni ormar“, a projekt će se nastaviti i u drugom polugodištu.
Na fotografijama možete vidjeti kako izgledaju knjige i kreativne knjižice koje se ove školske godine koriste u njemu.
Upravo je počeo još jedan Mjesec hrvatske knjige čiji je slogan ove godine Pričaj mi…, a za sve ljubitelje dobrih priča i kvalitetne literature u našoj knjižnici i ove godine imamo puno novih naslova koje možete čitati kao izbornu lektiru ili u slobodno vrijeme:
1. John Green: „Greška u našim zvijezdama“ priča je o ljubavi dvoje tinejdžera- Augustus ima sedamnaest godina, Hazel šesnaest. Sretnu se i zaljube jedno u drugo. Ona ima rak u posljednjoj fazi. On je zloćudnu bolest pobijedio, ali ostao je bez noge. Savršeno se dopunjuju, a povezuje ih osobit pogled na život i bolest od koje boluju…
Ipak, ovo nije knjiga o bolesti i smrti, već o ljubavi. O tome da junaci izbliza ne moraju biti onakvi kakvima smo ih zamišljali, da svijet nije mjesto na kojem se ostvaruju želje i da istinska hrabrost ne mora uvijek spasiti čovječanstvo.
Ovo je originalna knjiga puna osjećaja napisana s izvanrednim smislom za humor i
sarkazam, a zahvaljujući autorovom pripovjedačkom talentu ostavlja na čitaoca izniman dojam.
2. Zoran Pongrašić: „Gumi-gumi ili djevojčica koja je preskočila nebesa“ roman je koji govori o životu jedanaestogodišnje djevojčice Marine koja se liječila od leukemije te o njenim osjećajima i problemima prilagodbe na svakodnevni život nakon što se vratila kući iz bolnice.
3. Maja Gluščević: „Bijeg u košari“ dirljiv je dječji roman, čija se radnja događa u Dalmatinskoj zagori, u selu nadomak Knina, na samom početku Domovinskoga rata. Ozbiljnu i tešku, no nadasve odgovornu temu iseljavanja stanovništva pred ratnom opasnošću autorica je prikazala kroz priču o hrabrome dječaku Jerku i pametnom magarcu Sivku koji je na svojim leđima pronio Jerka kroz rat.
4. Nick Hornby: „Sve zbog jednog dječaka“ priča je o Willu, tridesetšestogodišnjem vječnom dječaku koji vodi posve bezbrižan, netipičan odrasli život (umjesto radom, financira se pozamašnim godišnjim prihodom od naslijeđenih očevih tantijema), te o dvanaestogodišnjem Marcusu, djetetu nedavno razvedenih roditelja koji svojoj majci želi pronaći novog partnera, a sebi zamjenu za oca. Kako je priča završila, doznat ćete ako pročitate ovaj roman koji analizira tematiku odrastanja te međusobnih odnosa i odovornosti.
5. Josip Cvenić: „Čvrsto drži joystick!“ je suvremeni roman za mlade, osmišljen kao niz zapisa u kojima dječak Nino, koji je ujedno pripovijedač, opisuje vrijeme provedeno u bolnici. Zapisi nisu poput dnevnika, nego pripovjedač bilježi samo važne trenutke oblikujući ih u poglavlja.
Roman “Čvrsto drži joy-stick” govori o teškoj bolesti kao posljedici zbog kvara nukleare elektrane. U središtu priče je dječak za kojeg liječnici sumnjaju da je obolio od leukemije zbog nuklearne katastrofe u Černobilu, kada je bio izložen radioaktivnom oblaku.
Nakon što je objašnjen uzrok dječakovog teškog stanja, roman više nije u prvom planu usredotočen samo na prikaz drame bolesnog dječaka, nego nastoji skrenuti pozornost na sve opasnosti koje za sobom nosi korištenje energije na nuklearni pogon.
6. Melita Rundek: „Moja baka je zmaj“ je dirljiva priča o ljubavi i poštovanju dviju dalekih generacija- dječaka Frana i njegove bake Jasne koja ga odgaja dok mu roditelji žive u Njemačkoj.
7. Rick Riordan: „Percy Jackson i bogovi Olimpa: knjiga prva: Kradljivac groma“ - u ovome romanu Rick Riordan govori o neobičnom dječaku koji, bez obzira na sve prepreke, postaje junak upravo zahvaljujući svojoj hrabosti, nepokolebljivosti i poštenju. Ovaj roman je iznimna priča o prijateljstvu i junaštvu, a u njemu ima i humora, malo povijesti i puno avanture i akcije.
8. David Walliams: „Bljakburger“ je urnebesno duhovita priča o djevojčici Zoe i njenim dogodovštinama koja će vas nasmijati do suza.
9. Jasminka Tihi- Stepanić: „Bacit ću ti kompjutor kroz prozor“ je roman za mlade čiji je glavni lik osmaš Luka koji teško proživljava i doživljava rastavu svojih roditelja te se zbog nezadovoljstva novonastalom situacijom povlači u virtualni svijet računalnih igara. Autorica u njemu uspješno ocrtava način života mladih ljudi koji svoje životno nezadovoljstvo, svoje frustracije, svoj bunt i jad često utapaju u virtualni svijet jer im to omogućuju novi mediji. Ona upozorava na opasnosti moderne tehnologije i njen utjecaj na međuljudske odnose, ali ne čini to jednoznačno nego istovremeno prikazuje i njene loše i dobre strane.
10. Zlatko Krilić: „Krik“ je uzbudljiva, ali i mračna priča u kojoj dvanaestogodišnji dječak Anton proživljava strahote neimenovanog rata. Roman problematizira odnos svjetla i tame, dobra i zla te priča o teškom preživljavanju tijekom ratnih sukoba.,
11. Charles Dickens: „Božićna priča“ je objavljena 1843. godine i odmah je postala jedna od najčitanijih pripovijesti na engleskom jeziku, ali i dio božićne tradicije poput božikovine, imele ili vijenaca. To je maštovita pripovijest o jezivim susretima Ebenezera Scroogea s duhovima Božića. Dok putuje s njima kroz prošle, sadašnje i buduće Božiće, Ebenezer će se preobraziti iz oholog i bezobzirnog škrtca u u velikodušno, toplo i brižno ljudsko biće, a pisac će nam ovom pričom prenijeti pravo ozračje i smisao Božića.
a li i mračna priča u kojoj dvanaestogodišnji dječak Anton proživljava strahote neimenovanog rata. Roman problematizira odnos svjetla i tame, dobra i zla te priča o teškom preživljavanju... ali i mračna priča u kojoj dvanaestogodišnji dječak Anton proživljava strahote neimenovanog rata. Roman problematizira odnos svjetla i tame, dobra i zla te priča o teškom preživljavanju...