Hrvatski građani ove su godine platili stotine tisuća eura za bezobraznu samopromidžbu lokalnih šerifa uoči lokalnih izbora. Tiskani listovi jedinica lokalne samouprave, koji građanima stižu na kućne adrese, izlaze u visokim tiražama. Na svojim stranicama nude osmijehe raznih (grado)načelnika, njihovu samohvalu i intervjue koje su, baš pred izbore, napravili sami sa sobom.

Analizirajući 555 hrvatskih jedinica lokalne samouprave, odnosno 127 gradova i 428 općina, izdvojili smo osam najeklatantnijih primjera predizborne samopromidžbe lokalnih čelnika. Iznosi koje su općine i gradovi godišnje izdvojili za listove kreću se od 4000 do 27.500 eura, a naklade im variraju od 750 do 10.000 primjeraka po izdanju.

Vizija za novi mandat

Listovi koje putem proračuna općine ili grada plaćaju mještani odudaraju od standardne medijske i novinarske prakse. Nakladnici su im gradovi i općine, urednici često sami (grado)načelnici, a objavljeni tekstovi bez potpisa autora. U ovim se listovima, pred lokalne izbore, nerijetko prezentira politička opcija koja se bori za još jedan mandat. Značajno manji - ili nikakav - naglasak je na ostalim kandidatima.

Glasnik Općine Viškovo vjerno utjelovljuje spomenuti opis. Jedan od brojeva objavljen je pred lokalne izbore u svibnju, na vrijeme da SDP-ova načelnica Sanja Udović, ujedno i nakladnica lista, u intervjuu ispriča sve o svojoj viziji za naredne četiri godine. Niti jedan tekst viškovskog glasnika nije potpisan, iako list ima glavnu urednicu, inače zaposlenicu jedne općinske ustanove. Na 44 stranice, ne spominju se druge političke opcije. Riječ je o listu koji izlazi četiri puta godišnje u 6200 primjeraka, a općina za njega izdvaja 27.500 eura godišnje.

Nesrazmjer naklada

Sličnu situaciju zatekli smo i u zaprešićkom Gradskom informativnom mjesečniku koji je mjesec dana pred lokalne izbore poslužio za promociju HDZ-ovog gradonačelnika Željka Turka. Iako se izbori izrijekom ne spominju, u travanjskom broju objavljen je veliki intervju s Turkom. Prema proračunu za 2025. godinu, Grad će ove godine platiti ukupno 25.000 eura za 10.000 primjeraka po izdanju.

Isti iznos za list koji izlazi nekoliko puta godišnje, doduše u pet puta manjoj nakladi, 2025. izdvaja i Lepoglava. Ovaj podatak začuđuje s obzirom na to da Zaprešić broji oko 24.000 stanovnika, dok u Lepoglavi živi manje od 7000 ljudi. Iako je broj objavljen pred izbore u prvi plan istaknuo fotografije HNS-ovog gradonačelnika Marijana Škvarića, gospodin je na koncu izgubio bitku za Lepoglavu.

(Grado)načelnik i urednik

Posebno su zanimljivi primjeri dvaju godišnjaka objavljenih baš u svibnju. Đurđevački godišnjak na duplerici lista objavio je nezavisnog gradonačelnika Hrvoja Jančija, a Grad Đurđevac dodatno je platio Hrvatskoj pošti 1102 eura kako bi svaki od 3250 primjeraka stigao na sve adrese u Đurđevcu i prigradskim naseljima.

Hvalospjeve samome sebi, u prvom broju objavljenom baš ovoga svibnja, pisao je i HNS-ov načelnik općine Beretinec Nikola Žganec. On je istovremeno glavni urednik i nakladnik novog općinskog lista Jež.

Žgančev stranački kolega Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca, također je potpisan u uredništvu Ivanečkih novina. Riječ je o tamošnjem mjesečniku koji je uoči izbora detaljno izvijestio o gradonačelnikovim aktivnostima ne spominjući izbore.

Hvalospjevi umjesto vijesti

U Zlatar Bistrici, načelnica Vesna Mikulec bila je i glavna urednica Zlatarbistričkog glasnika. U uvodu broja objavljenog pred izbore, Mikulec nabraja “sve što su unutar četiri godine postigli i kako su upravljali financijama”. Sve to joj ipak nije pomoglo da ostane načelnica.

Konačno, apsurdni primjer zabilježili smo u Crikvenici. Tamošnji list Primorske Novitadi, koji izlazi svega nekoliko puta godišnje, broji čak četiri lektora. Toliko ih, istaknimo, nemaju ni najčitaniji hrvatski portali.

Sankcija gotovo nema

Oriana Ivković Novokmet iz Gonga potvrđuje da lokalni dužnosnici često koriste lokalne listove za samopromociju uoči izbora čime su privilegirani u odnosu na druge kandidate koji nemaju pristup javnim sredstvima. Opisuje prijavu koju su zaprimili uoči ovogodišnjih lokalnih izbora.

“Virski načelnik Marino Radović je tijekom kampanje koristio gotovo sve općinske resurse, uključujući i službeni općinski portal - Virski list - koji je prenosio isključivo sadržaje iz njegove kampanje, potpuno ignorirajući ostale kandidate i pritom ne zadržavajući nikakav kritički odmak”, navodi Ivković Novokmet. Slučaj su prijavili, no bez povratne informacije o eventualno utvrđenim nepravilnostima.

Šefica GONG-a upozorava i na ostale problematične prakse poput “financiranja tzv. izvještavanja o uspjesima županija, gradova i općina putem regionalnih i nacionalnih medija, na koje dužnosnici formalno nemaju utjecaj”. To su, dodaje, plaćeni promotivni sadržaji koji se predstavljaju kao novinarski tekstovi, ali svojom prirodom oblikuju narativ o uspješnom poslovanju. Sankcija za to, naglašava, gotovo i nema.

Prijedlog HND-a

Potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Chiara Bilić predlaže konkretno preusmjeravanje novca utrošenog na listove kakve smo analizirali. “Novac potrošen za tiskanje ovakvih PR slikovnica bio bi korisniji kada bi se usmjerio u financiranje lokalnih medija po poštenom i transparentnom modelu koji zagovara Hrvatsko novinarsko društvo”, kaže Bilić. To bi, dodaje, značilo “da su lokalni šerifi spremni shvatiti da je novinarstvo javno dobro, a da oni nisu svete krave”. Prema HND-ovom modelu financiranja lokalnih medija, sredstva iz lokalnih proračuna dodjeljivala bi se putem javnih natječaja s jasno definiranim kriterijima. O podjeli novca odlučivala bi neovisna stručna povjerenstva, a ne lokalni čelnici.

To bi onemogućilo politički utjecaj i vanjske pritiske na lokalne medije prilikom podjele lokalnih sredstava. Bilić sažima kako listovi lokalnih jedinica, koje je prozvala PR slikovnicama, pod krinkom informiranja mještana zapravo veličaju lik i djelo prvog čovjeka općine, grada ili županije. “Čitava stvar zalazi u grotesku kada uzmemo u obzir da takvo ‘peglanje’ imidža plaćaju građani i građanke”, zaključuje potpredsjednica HND-a.

Može i bez superlativa

Da listovi lokalne samouprave ipak mogu biti drukčiji, pokazuje primjer popularnog bisera Jadrana. List Opatija ima pravu urednicu i tekstove koje potpisuju autori. U broju pred lokalne izbore koji smo analizirali, svim su kandidatima omogućili jednak prostor za predstavljanje, a urednica je u uvodniku pozvala građane da izađu na izbore i iskoriste svoje biračko pravo.

U predizborno vrijeme nisu izostavljeni ni oni koji još nemaju pravo glasa pa tako u listu stoji i vijestica da je izabran dječji gradonačelnik. Značajan prostor ostavljen je i za tekstove o građanima i nagradama koje osvajaju te obljetnicama, sajmovima, festivalima, sportskim događajima i gradskim poticajima. Ovaj primjer pokazuje da lokalni listovi mogu služiti građanima – ne vlasti.

Napomena: Tekst je nastao u sklopu kolegija Istraživačko novinarstvo na FPZG u akademskoj godini 2024./2025.