Zanima te što točno rade knjižničari?
Tijekom Mjeseca hrvatske knjige, radna skupina NIS-a otvara vrata stvarnog svijeta knjižničara i poziva te na kavu (ili čaj, ili vodu... ili razgovor!) s knjižničarom iz prve ruke!
Možda razmišljaš što studirati? Možda si student informacijskih znanosti i pitaš se "što me čeka nakon diplome (osim panike)?"
Ili si već u radnom odnosu i sve češće gledaš kroz prozor razmišljajući o promjeni karijere?
Bez brige – ne moraš donositi velike odluke sam/a. Uključi se u razgovor s knjižničarom, koji radi posao koji te zanima, i saznaj sve ono što ne piše u oglasima za posao (ili na internetu).
Prilika da zaviriš "iza kulisa" knjižničarskog posla, postaviš sva pitanja koja te muče i možda otkriješ da se tvoj budući posao skriva između polica, ekrana i digitalnih kataloga!
Prijavi se – jer ponekad jedan razgovor znači više od sto guglanja.
Informacijski stručnjaci uključeni u projekt su iz raznih ustanova. Popis stručnjaka i ustanova ćemo ažurirati na dnevnoj bazi tijekom trajanja Mjeseca hrvatske knjige. Klikom na ime ustanove koja te interesira, otkrivamo tko ti može predstaviti zanimljivosti svojeg radnog svijeta.
Dolores Mumelaš
Dolores Mumelaš je viša knjižničarka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje već devet godina donosi šarm i stručnost u Odjel korisničkih službi. Najčešće ju možete “pitati knjižničara” za pomoć oko prava i umjetnosti, no njezina znatiželja i angažman se šire od zelenog knjižničarstva do organizacije pub kvizova i građanske znanosti. Završila je hrvatski jezik, književnost, bibliotekarstvo i muzeologiju, a sad se uspinje i na doktorski studij informacijskih znanosti, jer učenje joj je životna strast. Osim što je predana istraživačica i edukatorica, Dolores je i osnivačica Radne grupe za građansku znanost, uvijek spremna na nove projekte i suradnje, bilo na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Kada nije okružena knjigama i znanošću, uživa u slaganju puzzli, putovanjima i druženju s obitelji. Voli društvene igre, videoigre, filmove i, naravno, pratiti Euroviziju jer život treba biti i zabavan i pun izazova!
Sanja Jurković
Zamislite svijet u kojem se znanstveni podaci slažu kao Lego kockice, korisnici radoznalo istražuju baze podataka, a knjižničarka s osmijehom vodi kroz sve to! Ja sam Sanja Jurković i tek sam nedavno uskočila u živahni tim Odjela korisničkih službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u procesu E-znanstvene informacije. Moja svakodnevica uključuje čudesni svijet bibliometrijskih potvrda, edukacija korisnika i poneku detektivsku avanturu u traženju citata i znanstvenih tragova. Prije ovoga, više od četiri godine provela sam kao knjižničarka na Institutu Ruđer Bošković, gdje je moja ljubav prema otvorenoj znanosti dobila čvrste temelje. Danas tu ljubav nastavljam njegovati kroz sudjelovanje u međunarodnim projektima, organizaciji događanja i potpori istraživačima, ali i svima koji se žele upustiti u svijet znanstvenih informacija. Kada ne analiziram podatke ili ne vodim radionice, surađujem na društvenim mrežama ZKD-a, istraživačkim podacima Dabra ili građanskoj znanosti. Završila sam bibliotekarstvo i arhivistiku 2020. i otad nisam prestala učiti, istraživati i povezivati ljude s informacijama. Otvorena znanost, timski rad, kreativnost i dobra organizacija su moj pogonski motor. Ukratko, ako trebate potvrdu, podatak ili plan za znanstveni event uz dozu entuzijazma, znate kome se javiti!
Dunja Marija Gabriel
Zovem se Dunja Marija Gabriel i već 32 godine s velikim entuzijazmom radim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kroz godine sam prošla brojne odjele od obrade i informacijskih usluga, do čitaonica i međuknjižnične posudbe, a trenutno sam u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo, gdje radim na razvojnim projektima i međunarodnim suradnjama. Knjižničarska sam savjetnica za narodne knjižnice na nacionalnoj razini i neumorno radim na povezivanju knjižničara iz Hrvatske i svijeta. Aktivna sam u međunarodnim organizacijama poput IFLA-e, EBLIDA-e i CENL-a, a posebno me veseli rad na projektima koji promiču pristupačnost knjižničnih usluga osobama s invaliditetom. Osnivačica sam Komisije za prilagodbu i pristupačnost pri Hrvatskom knjižničarskom društvu i članica Komisije za narodne knjižnice. Po struci sam diplomirana knjižničarka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a zvanje savjetnice stekla sam 2012. godine. Kad ne listam stručne publikacije ili pišem Erasmus projekte, sviram klavir i crkvene orgulje, pjevam u zboru, igram odbojku i kartam! Šetnje prirodom su moj izvor mira, a knjige i glazba moj vječni izvor inspiracije. Ukratko, živim knjižničarstvo, ali ne zaboravljam živjeti i život!
Ana Božanović
Zovem se Ana Božanović i već dvije godine radim kao knjižničarka u Knjižnicama grada Zagreba, mjestu gdje knjige dišu, a kreativnost dobiva svoj dom. Moj posao uključuje sve: od rada s korisnicima, zaduživanja knjiga i revizije fonda, do organiziranja izložbi, radionica i događanja koji knjižnicu pretvaraju u živopisno kulturno središte. Ono što me najviše privuklo knjižničarstvu jest upravo ta mogućnost spajanja različitih umjetnosti i izražavanja svoje kreativnost na razne načine. Završila sam matematičku gimnaziju, a potom informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu, i sretna sam što mi je baš knjižnica prvo radno mjesto u struci. Kao studentica sam radila razne poslove, ali najdraže mi je bilo raditi u kazalištu! Inače pjevam, glumim, učim španjolski i pišem poeziju, jer volim biti svugdje gdje se nešto stvara. Svestrana sam, znatiželjna i uvijek spremna na nove izazove, a knjižnica mi pruža prostor za rast, stvaranje i povezivanje različitih interesa u nešto korisno i inspirativno za zajednicu.
Maja Pranić
Zovem se Maja Pranić i već više od 13 godina radim u Knjižnicama grada Zagreba, od čega posljednjih sedam vodim Knjižnicu Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, knjižnicu na jedinstvenoj lokaciji koja svakodnevno spaja lokalnu zajednicu s globalnim kulturnim tokovima. Počela sam na dječjem odjelu, nastavila s radom na odjelu za odrasle, a danas kao voditeljica uživam u kreiranju programa, vođenju nabave i suradnjama koje uključuju od domaćih autora do svjetskih književnika i umjetnika, koji dolaze kroz P.E.N. rezidencije. Knjižnica je za mene živi organizam, a poseban užitak mi je kada korisnici odmah prepoznaju i reagiraju na pažljivo biranu građu jer to je vrsta komunikacije bez riječi, koja puno govori. Moja strast prema jezicima, glazbi i umjetnosti prirodno se prelila u projekte poput Cirkoknjižnice, gdje se knjige, cirkuska umjetnost i mašta stapaju u jedno. Po struci sam magistra talijanskog jezika, lingvistike i bibliotekarstva, a u duši glumica kabareta, sviračica klarineta i gitare, članica filozofsko-klaunske sekcije KSF Propuh, putnica i ljubiteljica svega što je živo, dinamično i drugačije. Govorim nekoliko jezika, svirala sam u puhačkom orkestru, a kad ne čitam plivam, vozim bicikl ili gledam dobar film (ali ne serije!). Vjerujem kako knjižnica može biti sve što zajednica u njoj poželi i upravo to me svaki dan ponovno inspirira na stvaranje, pokretanje i povezivanje.
Alka Stropnik
Zovem se Alka Stropnik i već 24 godine s entuzijazmom radim u Knjižnicama grada Zagreba, trenutno kao stručna suradnica za školske knjižnice u Matičnoj i razvojnoj službi. Moj posao je puno više od papira i pravilnika, on je dinamičan, kreativan i duboko povezan s ljudima od školskih knjižničara do ravnatelja i, ponekad, i gradonačelnika. Bavim se stručnim nadzorom, savjetovanjem od nabave građe do uređenja prostora, organiziram i držim edukacije, izrađujem analize, a često i pregovaram o financiranju. Iako sam po struci rusistica i polonistica, svoj profesionalni identitet sam izgradila u svijetu knjiga, znanja i povezivanja. Prije sadašnje uloge, 11 godina sam radila na Odjelu za mladež u Knjižnici Medveščak, a još ranije u školskim i narodnim knjižnicama. Nosim zvanje knjižničarske savjetnice, ali možda bi mi najdraži naslov bio spajalica ljudi i ideja. U slobodno vrijeme volim putovati, čitati, kopati po gruntu i, ponekad, jednostavno ne raditi ništa. Volontiram u ZKD-u jer vjerujem da se znanje dijeljenjem množi, a najviše me veseli vidjeti kako sam nekome pomogla da svoj knjižničarski posao radi s više smisla i zadovoljstva.
Katarina Cviljak
Zovem se Katarina Cviljak i već sedamnaest godina s veseljem radim u Knjižnicama grada Zagreba, najviše na AVE odjelu Knjižnice Tina Ujevića, mjestu gdje se knjige, glazba i tehnologija susreću svaki dan. Iako sam diplomirala geografiju na PMF-u, ljubav prema znanju odvela me i do bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu, a knjižničarskim stazama koračam još od 1996. godine. Radila sam u školskim knjižnicama, u Matici Hrvatskoj, pa i u Knjižnici za slijepe i slabovidne, ali u Ujeviću sam pronašla savršen spoj svega što volim. Glazba je moja stalna pratiteljica te imam i formalno obrazovanje, pjevam, sviram, promičem glazbu kroz projekte "Tinov glazbeni podij" i "Knjižnica širom otvorenih vrata", a 2024. sam bila i članica žirija na međunarodnom natjecanju komorne glazbe u Novom Sadu. Aktivna sam u stručnoj zajednici, članica više udruga, a posebno me zanima popularizacija glazbe među mladima i razvoj usluga za osobe s invaliditetom. U knjižnici često „skačem“ s odjela na odjel, što samo potvrđuje koliko je ovaj posao dinamičan i raznolik. U slobodno vrijeme pjevam, planinarim, jedrim i čitam i kako još nisam sve isprobala planiram puno toga u budućnosti! Knjižnica mi je uvijek bila prostor gdje znanje, glazba i ljudi zajedno sviraju najbolju životnu simfoniju.
Ivana Jurenec
Zovem se Ivana Jurenec i već četiri i pol godine radim na Glazbenom odjelu Gradske knjižnice u sklopu Knjižnica grada Zagreba, mjestu gdje note, ploče i knjige žive zajedno pod istim krovom. Moj svakodnevni posao uključuje formalnu i sadržajnu obradu neknjižne građe, poput CD-ova, vinila, nota i DVD-ova, ali sam i informatorica koja pomaže korisnicima pronaći točno ono što traže, čak i kad ni sami ne znaju što je to. Glazbeni odjel mi je savršena scena za spoj moje dvije ljubavi, muzikologije i knjižničarstva, koje svakodnevno uveseljavaju i mene i korisnike. Autorica sam dviju samostalnih studijskih izložbi, a aktivna sam i u Radnoj skupini za centraliziranu nabavu i obradu KGZ-a. Kao potpredsjednica HKD-ove Komisije za glazbene knjižnice i zbirke, suorganiziram izložbe, koncerte i predavanja, jer vjerujem da glazba u knjižnicama mora svirati. Paralelno s gimnazijom završila sam osnovnu i srednju glazbenu školu, a potom i muzikologiju na Muzičkoj akademiji, te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Još tijekom studija pisala sam za glazbene časopise i surađivala s Trećim programom Hrvatskog radija,a te suradnje traju i danas. Prije dolaska u KGZ radila sam u školskoj knjižnici, ali ovdje sam našla svoj profesionalni dom. Glazba, knjige, korisnici i svakodnevni izazovi čine ovaj posao nevjerojatno živim,a upravo takav mi i odgovara.
Sanja Koblar
Zovem se Sanja Koblar i već trideset godina radim kao pomoćna knjižničarka u Knjižnicama grada Zagreba i još uvijek svakodnevno s osmijehom ulazim među police prepune priča. Ljubav prema knjigama i čitanju bila je moj prvi motiv da zakoračim u svijet knjižnica, a ostala sam jer sam otkrila da je to mjesto gdje svaki dan mogu pobjeći u neki novi svijet. Knjižnica nije samo posao, to je moj drugi dom, tih, ali pun života. Uz rad s knjigama, moje drugo oko često je iza fotoaparata, jer fotografija mi je strast kojom bilježim stvarne trenutke, dok me čitanje vodi u one zamišljene. Kad nisam među knjigama ili iza objektiva, najradije sam u sedlu! Jahanje mi daje osjećaj slobode koji se savršeno nadopunjuje s onim što osjećam kad otvorim dobru knjigu. Knjižnica je, baš kao i konj, nepredvidiva, plemenita i uvijek spremna za novo putovanje. A ja sam tu da pratim i uživam u svakom koraku tog putovanja, već tri desetljeća i bez namjere da stanem.
Ema Subotičanec
Ja sam mlada knjižničarka s dvije godine staža koje sam stekla u Knjižnici Medveščak, gdje trenutno radim kao informatorica na Odjelu za odrasle. U svom dosadašnjem radu susrela sam se s raznim zadacima, od rada s korisnicima, preko organizacije događanja, do upravljanja društvenim mrežama i rada s knjižničnim fondom. Uz posao, volontiram u Zagrebačkom knjižničarskom društvu gdje sam članica radne skupine Novih informacijskih stručnjaka. Diplomirala sam bibliotekarstvo i komparativnu književnost i velika sam zaljubljenica u čitanje i razgovor o knjigama. Toliko da sam članica u čak tri književna kluba! Iako još uvijek učim i skupljam iskustvo u struci, rado ću s tobom podijeliti kako je izgledao moj put od završetka studija do zaposlenja u knjižnici i koji su mi koraci na tom putu najviše pomogli. Također, gluha sam osoba. Komuniciram s pomoću očitavanja s usana i nosim umjetnu pužnicu, pa mogu podijeliti i vlastito iskustvo rada u knjižničarskoj profesiji kao osobi s invaliditetom. Za kraj, rekla bih da zadovoljstvo u poslovnom i privatnom životu pronalazim u prilikama za stalno učenje, isprobavanju novih stvari i upoznavanju novih ljudi s kojima mogu dijeliti svoje interese.
Ana Brekalo
Ja sam Ana Brekalo i radim na Odjelu za djecu i mlade u Knjižnici Augusta Cesarca na Kvatriću. Završila sam diplomski studij Informacijskih znanosti, a u Knjižnicama grada Zagreba zaposlena sam od 2009. godine. Prvotno sam područje Zagreba i Zagrebačke županije upoznala radeći u knjižnici na kotačima, čineći knjige dostupnima članovima koji žive u mjestima i naseljima bez knjižnice. Nakon deset godina provedenih u pokretnoj knjižnici, odlazim raditi u Knjižnicu Božidara Adžije u kojoj je rad potpuno drugačiji. Stacionirana narodna knjižnica s bogatim fondom: pregršt knjiga starih izdanja, knjiga znanstvene tematike, periodike te probrane literature iz književnosti. Nakon knjižnice bez dječjeg odjela prelazim na Odjel za djecu i mlade gdje radim i danas. Volim rad s djecom i mladima te suradnju s vrtićima i školama, kojima djecu uvodimo u svijet knjiga i kreativnog likovnog izražavanja. U Zagrebačkom knjižničarskom društvu aktivno sudjelujem u radu radne skupine Novih informacijskih stručnjaka te sam članica uredništva u elektroničkom biltenu Bez uveza. Volim čitati knjige iz književnosti, ali i časopise iz područja knjižničarstva. Slobodno vrijeme volim provoditi u dugim šetnjama prirodom u društvu psa te povremeno odlaziti na putovanja i kampiranja.
Branka Bacinger
Zovem se Branka Bacinger i već dvadeset godina s veseljem radim u Knjižnicama grada Zagreba, u mreži Medveščak. Knjižničarski put započela sam na Odjelu za odrasle u legendarnom TŽF-u, a ubrzo sam otkrila da me najviše ispunjava rad s djecom i mladima. Danas vodim Knjižnicu M2, mali, topli kutak u kvartu, gdje se knjige i ljudi druže generacijama. Posebno me zanimaju slikovnice i njihova čudesna simfonija teksta i ilustracije, kao i literatura za mlade, gdje čitatelj stoji na raskrižju između djetinjstva i odraslosti. Rođena sam u Zagrebu, gdje sam završila II. opću gimnaziju i potom studirala na Filozofskom fakultetu. Po struci sam profesorica hrvatskog jezika, romanistica i knjižničarka. U slobodno vrijeme uživam u putovanjima na Lošinj, istraživanju muzeja, kuhanju i, naravno, čitanju uz serije. Najdraže mi je kad je moja mala obitelj na okupu uz naše dvije mačke, Bella Swan i Beau Bear. Jer život, baš kao i dobra knjiga, najbolje funkcionira kad ga dijelimo s drugima.
Igor Mladinić
Zovem se Igor Mladinić i od 1993. godine radim u Središnjem glazbenom odjelu Knjižnica grada Zagreba, a posljednje dvije godine imam čast biti i njegov koordinator. Kao glazbenik po struci i knjižničar po uvjerenju, spojio sam dvije velike ljubavi: glazbu i knjige. U knjižnici sam radio gotovo sve poslove koje glazbeni odjel može ponuditi: od rada sa zvučnim snimkama i notama do knjiga, video građe i časopisa. Završio sam Muzičku akademiju i studij knjižničarstva, a trenutno sam na doktorskom studiju iz muzikologije. Prije knjižnice bio sam predavač gitare, vodio zborove, ansamble i tamburaške sastave, svirao u brojnim bendovima od renesanse do rocka! Jedan sam od osnivača knjižničarskog benda KGZ-a i tu strast prema glazbi njegujem i danas. Povremeno pišem stručne članke i bavim se tonskom produkcijom, što često dobro dođe u pripremi raznih događanja u knjižnici. Vjerujem da glazba spaja ljude, baš kao i knjižnice i zato mi je ovo idealno mjesto za rad i stvaranje.
Goran Gradiček
Zovem se Goran Gradiček i radim u Knjižnicama grada Zagreba, točnije u Gradskoj knjižnici, gdje sam glavni detektiv za sadržajnu i predmetnu obradu društveno-humanističke građe (i dodjeljivanje signatura, jer svaka knjiga mora znati gdje joj je mjesto!). Uz to, dežuram kao informator i subotom patroliram u Čitaonici priručnika i zbirki. Član sam Radne skupine za centraliziranu obradu i nabavu te trenutno kuhamo model transformacije poslovanja s bonus selidbom u Paromlin. U knjižničarstvo nisam ušao iz ljubavi na prvi pogled, nego zato što su me šefovi "prekomandirali" i hvala im na tome jer sad to ne bih mijenjao ni za što. Diplomirao sam povijest, zatim i knjižničarstvo, a prije KGZ-a skupljao sam iskustvo po školskim knjižnicama. Najviše volim što mogu biti i analitičar i informator kao spoj Sherlocka i Siri. U prosjeku pročitam oko 150 knjiga godišnje, najradije skandinavske krimiće, ali i štivo o zdravlju, prehrani i odgoju. Samouk sam gitarist, volim tenis, a i pišem, ponešto stručno, ponešto kreativno, ali ništa još dovršeno. Cilj mi je učiti još više o knjižničarstvu, pisati više, čitati još i... možda konačno upisati školu gitare!
Sanja Kovačević
Zovem se Sanja Kovačević i već 18 godina radim u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, mjestu koje je, otkako se otvorila kao zajednička knjižnica svih odsjeka, postalo moj profesionalni dom i izazov kojem se svakodnevno vraćam s entuzijazmom. Prije toga, deset godina sam radila u narodnim knjižnicama u Sesvetama i Novom Zagrebu, gdje sam s jednakim žarom pomagala ljudima da pronađu "svoju" knjigu. Završila sam studij kroatistike i bibliotekarstva sredinom devedesetih, a od 1997. nosim s ponosom i svrhom titulu knjižničarke. Osim među policama, često me možete naći i među riječima: prevodim s engleskog, pišem za nezavisne medije i portale, te s vremena na vrijeme prevedem i neko književno djelo. Feministički rad čini važan dio mog profesionalnog i osobnog identiteta.Borba za ravnopravnost, kao i knjige, zahtijeva strpljenje, znanje i ustrajnost. Možda nisam uvijek u prvom planu, ali iza svake tišine knjižnice često stoji i poneka tiha revolucija. Možda će me najbolje predstaviti ovaj intervju s kolegicom Vanjom Kulaš za naš Knjižničarski imaginarij: https://kblog.ffzg.unizg.hr/2020/04/15/sanja-kovacevic-knjiznice-su-posljednji-bastioni-javnog-dobra/
Draženka Robotić
Zovem se Draženka Robotić i već više od dva desetljeća svakodnevno živim knjižnicu, onu gradsku, samoborsku, u kojoj radim kao knjižničarka-informatorica na Odjelu za odrasle. Knjige nisu samo moj posao, one su moj poziv i moj medij komunikacije sa zajednicom: kroz čitateljske grupe, radijske emisije, književne susrete i knjižnične novine, trudim se da knjižnica ne bude samo mjesto, nego i pokret. Završila sam kroatistiku i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a prije knjižnice radila sam kao profesorica hrvatskog jezika, školska knjižničarka i lektorica u medijima. U srcu svakog mog projekta stoji pitanje: kako knjižnicu učiniti bližom ljudima? Odgovore nalazim u dijalogu, čitanju, pisanju, ali i u radu koji često nadilazi granice uobičajenog knjižničnog posla. Autorica sam knjige Nagovor na čitanje i kolumni Bilješke jedne knjižničarke, jer vjerujem da čitanje zaslužuje i svoj glas. Uz sve to, ljubav prema poeziji, filmu i kazalištu boji moj svakodnevni pogled na svijet, u kojem knjige uvijek imaju glavnu ulogu.
Silvija Turk
Zovem se Silvija Turk i više od 15 godina dio sam tima Gradske knjižnice Samobor, gdje trenutačno radim na Odjelu za djecu i mlade. Uživam u svakodnevnom kontaktu s korisnicima, od najmlađih do tinejdžera i posebno me veseli osmišljavati i voditi programe koji knjižnicu pretvaraju u prostor igre, učenja i zajedništva. Po struci sam pedagoginja i sociologinja, a kasnije sam završila i studij bibliotekarstva, što mi je otvorilo vrata u svijet knjižnica, mjesto gdje se znanje i kreativnost najbolje spajaju. Radila sam i u privatnom sektoru, ali upravo je knjižnica mjesto na kojem se osjećam najviše „svoja“. Volim putovanja, bicikliranje, glazbu, pjevanje, šivanje i stalno istražujem nove hobije, jer vjerujem da znatiželja nikad ne smije stati. Knjižnica je za mene više od posla to je prostor mogućnosti, susreta i malih svakodnevnih čuda.
Lucija Dodigović
Već deset godina vodim knjižnicu Instituta, gdje sam, kao jedina knjižničarka, zadužena za sve knjižničarske poslove, od nabave građe do vođenja knjižničnog sustava. No, moj posao odavno je prerastao granice knjižnice: sudjelujem u brojnim administrativnim i projektnim aktivnostima, od digitalizacije poslovanja do izrade pravilnika i poslovnika. Redovito sam i na terenu te pomažem pri istraživanjima vezanima uz kvalitetu zraka, prehranu i antropometriju. Jedan od projekata potaknuo me i na upis doktorskog studija, na kojem sam trenutno na drugoj godini. Uz sve to, vodim internetske stranice Instituta, urednica sam znanstvenog časopisa te zadužena za javnu nabavu. Ljubav prema knjižničarstvu razvila sam još u osnovnoj školi, što me prirodno dovelo do studija informacijskih i komunikacijskih znanosti te opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prije dolaska na Institut radila sam u nekoliko osnovnih i srednjih škola. Osim što me oblikovalo knjižničarstvo, važan dio mog života je i umjetničko plivanje te već godinama vodim tečajeve za suce tog sporta u Hrvatskoj.
Moj profesionalni put pokazuje da knjižničarstvo nije samo čuvanje znanja, već aktivno sudjelovanje u njegovu stvaranju, širenju i primjeni.
Snježana Radovanlija Mileusnić
Zovem se Snježana Radovanlija Mileusnić i već više od tri desetljeća vodim knjižnicu Muzejskog dokumentacijskog centra, malu knjižnicu velikih zadataka! Od 1992. godine ovdje sam jedina stručna djelatnica, što znači da radim od nabave i obrade građe do korisničkih usluga, izvještaja i strategija, kao prava "one-woman knjižnica". Po struci sam magistrica informacijskih znanosti i knjižničarska savjetnica, a moj profesionalni kompas posebno je usmjeren na muzejsko knjižničarstvo, književnu baštinu u muzejima i muzejsko nakladništvo. Iako mala po veličini, naša knjižnica funkcionira kao svaka velika s jednakom strašću prema znanju, informacijama i kulturnom nasljeđu. Uživam u otkrivanju poveznica između knjiga i muzeja, jer vjerujem da svaka zbirka ima svoju priču, a svaka priča zaslužuje čitatelja. Moj posao je tiha misija povezivanja, čuvanja i prenošenja znanja kroz vrijeme. Kad spojite ljubav prema knjigama s muzejskom strašću, dobijete posao koji nikad nije dosadan. I da, još uvijek svakog dana ulazim u knjižnicu s jednakim uzbuđenjem kao prvog dana!
Maja Medenjak
Radim u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića od 2016. godine, a prošle školske godine ponosno sam postala mentorica, što znači da moj posao kao stručne suradnice knjižničarke nije samo o knjigama, već i o kreativnim projektima i mladim ljudima! Svaki dan uživam u promociji naše knjižnice kroz zanimljive školske projekte poput “S Tošom kroz Zagreb”, STEAM fanzina i Ruđer Podcaste, gdje zajedno s učenicima otkrivamo povijest, znanost i umjetnost. Volim organizirati predavanja, događanja i preventivne programe, jer vjerujem da knjižnica nije samo mjesto za učenje, nego i za inspiraciju. Moja je sreća raditi s mladima, pratiti njihove ideje i zajedno stvarati nešto novo. Rođena sam u Koprivnici, a svoje znanje stekla sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje sam diplomirala kroatistiku i bibliotekarstvo. Osim knjiga, strastveno se bavim fotografijom, kreativnim izražavanjem i vrtlarenjem,a svaki slobodni trenutak provodim u prirodi. Knjižnica i mladi ljudi za mene su izvor energije i radosti koji me svakodnevno ispunjavaju!
Martina Jurišić
Zovem se Martina Jurišić i već godinu dana imam čast zvati se muzejskom knjižničarkom u Muzeju za umjetnost i obrt,mjestu gdje se knjige druže s umjetninama, a svaki dan nosi novu priču. Trenutno smo usred velikog projekta revizije knjižnice, što znači puno kutija, otkrivanja zaboravljenih knjiga i uzbudljivih planova za budućnost. Na ovo radno mjesto privukla me njegova dinamičnost, prilika da radim drugačije i da svaki dan bude izazov za sebe. Prije muzeja, bila sam u ozbiljnijim vodama Odsjeka retrospektivne bibliografije u NSK, a diplomirala sam bibliotekarstvo i kroatologiju.Tko kaže da se knjige i jezik ne mogu sjajno slagati? Kad ne slažem knjige, slažem korake u nordijskom hodanju, navijam za junake coming of age serija, čitam sve što mi dođe pod ruku i igram se sa svoja dva neodoljiva kućna ljubimca. Moj posao spaja ljubav prema znanju, kulturi i ljudima, a uz to, nijedan dan nije dosadan. Ukratko, knjižnica je moj svijet, ali bez štapića za hodanje i dobre serije ni to ne bi bilo to!
Alma Lušetić
Alma Lušetić knjižničarka je s dugogodišnjim iskustvom u specijaliziranom knjižničarskom radu unutar Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH. Diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a profesionalni put započela je u Središnjoj knjižnici MORH-a, gdje je stekla i zvanje diplomiranog knjižničara. Kroz godine rada u vojnim knjižnicama posvećenima obrambenim i sigurnosnim znanostima, oblikovala je sustav koji danas pruža podršku izobrazbi časnika i kadeta te znanstvenim aktivnostima Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, gdje od 2025. vodi sveučilišnu knjižnicu. Vjeruje da knjižnica treba biti više od mjesta za posudbu knjiga – prostor za razmjenu znanja, kritičko promišljanje i razvoj informacijskih vještina. Svoj posao voli jer joj omogućuje stalno učenje i povezuje je s ljudima koji traže odgovore. U posljednje vrijeme posebno se bavi razvojem digitalne knjižnice i unapređenjem informacijske pismenosti korisnika. Izvan knjižnice, potpuno mijenja ritam – pleše na koncertima, vozi bicikl, skija i čita svom psiću, koji više voli priče nego naredbe.
Anđelka Golub
Zovem se Anđelka Golub i radim kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Jordanovac, gdje već četiri godine vodim knjižnicu punu znanja, smijeha i ponekad izgubljenih knjiga. Završila sam bibliotekarstvo i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,a radno iskustvo stjecala sam u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te u osnovnim školama, i kao knjižničarka i kao profesorica hrvatskog jezika. Uz to što volim knjige, jako volim i putovanja. Zbog ljubavi prema putovanjima sam pisala Erasmus+ projekt kako bih spojila posao i svoju strast prema upoznavanju Europe. U slobodno vrijeme ne pišem lektire nego idem na koncerte, predstave i sve što uključuje dobru atmosferu i drage ljude. Završila sam tečajeve talijanskog jezika (B2), web dizajna i za turističkog vodiča, jer nikad ne znaš kad će ti zatrebati kombinacija Dantea, HTML-a i dobre priče o Dioklecijanu! Iako trenutno ne vodim turiste, učenici i nastavnici su moja stalna „publika“, a knjižnica moj mali svijet ideja. Uz knjižničarska zaduženja, brinem o nabavi udžbenika i dodatnih obrazovnih materijala da ništa ne fali na policama, ni u glavama. Danas sam jedina knjižničarka u školi, ali s obzirom na širinu interesa, ponekad se osjećam kao da vodim malu kulturnu ustanovu! Knjižnica je moje radno mjesto, ali i prostor u kojem svaka stranica može postati avantura.
Anastazija Komljenović
Ja sam Anastazija Komljenović i već 23 godine dio sam OŠ Slavka Kolara, 17 godina provela sam u učionici kao profesorica hrvatskog jezika, a od 2020. preselila sam u školski raj: knjižnicu. Vodim međunarodne i nacionalne projekte, koordiniram Erasmus+ akreditaciju, a kad nisam među knjigama naći ćete me u školskom vrtu ili kako nešto zakuhtavam s učeničkom zadrugom. Po struci sam kroatistica, komparatistica i informatologinja, a trenutno sam doktorand na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje istražujem književnost, film i kulturu. Uz knjige, moji svjetovi uključuju judo, klavir i crnog mačka po imenu Kairos – simbol pravog trenutka (i poneke ogrebotine). Pišem pjesme, književne kritike i redovito dijelim znanje kolegama kroz edukacije na ŽSV-u. Inspiraciju tražim posvuda, u tekstovima, Erasmus avanturama, vrtnoj zemlji i u tišini knjižnice. Vjerujem da knjižnica nije samo prostor, nego puls škole. A pisanje? To je moj način da zabilježim trenutke, kad me Kairos ne prekine.
Prijave na projekt Kava s knjižničarom dostupne su na poveznici.