Nastavnička revija, Vol. 4 No 1, 2023.
___________________________________________________________________________
Stručni članak
POZNAVANJE DEMENCIJE IZ PERSPEKTIVE UČENIKA MEDICINSKE ŠKOLE I STUDENATA STUDIJA SESTRINSTVA
Sonja Šare, Medicinska škola Ante Kuzmanića, Zadar
Josipa Karaban, Opća bolnica Zadar, Zadar
Suzana Konjevoda, Odjel za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, Zadar
Puni tekst: hrvatski str. 3-17
SAŽETAK
Demencija predstavlja progresivno propadanje intelektualnih funkcija uzrokovano kroničnim bolestima mozga. S obzirom na demografske promjene koje su vidljive u starenju stanovništva, demencija postaje javnozdravstveni problem. Cilj je ovog istraživanja ispitati znanje učenika medicinske škole i studenata studija sestrinstva o Alzheimerovoj i drugim demencijama. U ovom presječnom istraživanju (N=236) sudjelovalo je 127 učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru i 109 studenata Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik o općim i specifičnim karakteristikama ispitanika. Znanja ispitanika provjerena su tvrdnjama iz Testa znanja o Alzheimerovoj i ostalim demencijama Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, koji se sastoji od deset tvrdnji na koje se odgovara s „točno“ ili „netočno“. Signifikantnost rezultata ispitana je Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilk testom. Za promatrane hipoteze u istraživanju, testiranje se provelo putem Hi kvadrat testa, Mann-Whitney U testa i Kruskal-Wallis testa. Razina znanja učenika srednje medicinske škole i studenata studija sestrinstva na Testu znanja o Alzheimerovoj i drugim demencijama iznosi x̅=7,22 , Sd=1,332; Min =3; Max=10. Učenici petih razreda srednje medicinske škole pokazuju najvišu razinu znanja (p=0,008). Međutim, kod studenata studija sestrinstva nema statističke značajnosti unutar promatranih skupina. Najviše vrijednosti dobivene su odgovorom na pitanja „Želio bi se dodatno usavršavati u skrbi za osobe s demencijom“ (x̅ =4,03; Sd=1,19,), a najniže vrijednosti dobivene su odgovorom „Osobe s demencijom imaju adekvatnu skrb i njegu u Hrvatskoj“ (x̅=2,55; Sd=0,91).
Ključne riječi: znanje, demencija, Alzheimerova bolest, sestrinska skrb
https://doi.org/10.52444/nr.4.1.1