Nastavnička revija, Vol. 4 No 2, 2023.

___________________________________________________________________________

Stručni članak

STENOZA KORONARNIH ARTERIJA – ISTRAŽIVANJE ČIMBENIKA RIZIKA

Željka Roginić, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb

Puni tekst: hrvatski                                  str. 97-127

SAŽETAK

Cilj ovog istraživačkog rad jest ispitati utjecaj čimbenika rizika na razvoj i težinu stenoze koronarnih arterija. Studija je presječno istraživanje u kojem je sudjelovalo ukupno 116 ispitanika, a podaci su prikupljeni u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2021. godine. Utjecaj prediktorskih varijabli na pojavu srčanog udara, težinu stenoze koronarnih arterija, broj zahvaćenih arterija, ukupne testirane populacije ispitan je višestrukom regresijskom analizom i generalnim regresijskim modelom, a rezultati su prikazani u formi Pareto dijagrama t-vrijednosti. Učestalost netipičnog (NSTEMI)/tipičnog (STEMI) srčanog udara za ukupnu populaciju iznosila je 43 %. Iako je učestalija kod žena, srednje vrijednosti i standardne devijacije za postotak zahvaćenosti arterije stenozom bile se nešto niže kod žena (77.4±25.1) u odnosu na muškarce (81.5±21.4). Srednje vrijednosti i standardne devijacije broja arterija zahvaćenih stenozom nešto je veći u osoba koje su doživjele srčani udar (1.8±0.9) u odnosu na one koje ga nisu doživjele (1.5±1.1). Prema rezultatima beta koeficijenata i njihove značajnosti statistički značajan doprinos imaju varijable: dijabetes (ß=0.38; p=0.0174), indeks tjelesne mase (ß=0.35; p=0.0275) i pušenje (ß=0.29; p=0.0371). Statistički značajna razlika potvrdila se za varijable dijabetes, pušenje i indeks tjelesne mase između ispitanika koji su doživjeli srčani udar, a iako je postotak zahvaćenosti žila stenozom veći kod ispitanika koji su doživjeli srčani udar u odnosu na one koji nisu doživjeli, statistički značajna razlika između onih koji su ga doživjeli i onih koji nisu je potvrđena samo za prednju silaznu granu arterije i lijevu marginalnu granu koronarne arterije.

Ključne riječi: čimbenici rizika; koronarne arterije; stenoza 

https://doi.org/10.52444/nr.4.2.5