S tugom vas obavještavamo da nas je napustio Luko Paljetak, cijenjeni hrvatski pjesnik, književnik i prevoditelj, 19. svibnja 2024. godine. Rođen 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku, Paljetak je ostavio dubok trag u hrvatskoj književnosti i obrazovanju.

Luka Paljetak bio je ne samo plodan pisac već i predani pedagog. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je brojne generacije studenata inspirirao svojom strašću za književnost. Njegova predavanja bila su poznata po dubokom uvidu i entuzijazmu, što je studente poticalo na daljnje istraživanje i ljubav prema pisanoj riječi.

Posebno se isticao svojim radom za djecu. Autor je brojnih dječjih knjiga koje su osvajale srca mladih čitatelja. Njegova zbirka pjesama "Miševi i mačke naglavačke" postala je klasik dječje književnosti, a priče poput "Tatine priče" i "Male bajke za veliki užitak" pokazale su njegovu sposobnost da jednostavno i toplo priča priče koje su razumljive i privlačne djeci.

Njegova djela su često bila prožeta humorom i maštovitim elementima, čime je doprinosio razvoju dječje imaginacije i ljubavi prema čitanju. Kao prevoditelj, Paljetak je također obogatio dječju književnost prijevodima djela svjetskih autora.

Luka Paljetak ostavio je neizbrisiv trag, a njegova strast prema književnosti i obrazovanju živjet će kroz njegove knjige i sjećanja njegovih studenata.

Hvala Vam, Luka Paljetak, za sve što ste učinili za našu djecu i našu kulturu. Počivajte u miru.

“Svjetski dan čitanja naglas” 2010. godine pokrenula je organizacija LitWorld kako bi svijetu pokazala da pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija maštu i utječe na uspješan razvoj djeteta. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji. 

U našoj smo školi ove godine Svjetski dan čitanja naglas obilježili u prvim razredima.

U 1.A pridružili su nam se dvije mame, baka i djed naših učenika te smo zajedno pročitali priču Helen Cooper "Juha od bundeve". Prvaši su se okušali i u samostalnom čitanju naglas, a potom su svoje dojmove prenijeli na papir, u jedan veliki lonac juhe.

U 1.B i 1.C razredu knjižničarka je učenicima pročitala slikovnicu "Oprostite, jeste li vi vještica?" Emily Horn i Pawla Pawlaka. Razgovarali smo o tome zašto je čitanje važno u svakodnevnom životu te kako potiče maštu. Naši su učenici svoju maštovitost pokazali crtanjem vještice i mačka Edgara onako kako su ih oni zamislili. 

22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, oca hrvatske književnosti i autora Judite - prvoga epa napisanoga na hrvatskome jeziku koji je dovršen na današnji datum 1501. godine! 

Već 25 godina u organizaciji Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige (sastavljene od novčanoga iznosa i povelje), to jest:

•  nagrada Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini

• nagrada Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu/studiju inozemnoga kroatista o hrvatskoj književnoj baštini 

• nagrada Slavić za najbolji autorski objavljeni prvijenac. 

Na današnji je dan 22. ožujka 1832. umro veliki svjetski književnik - Johann Wolfgang Goethe. Najpoznatiji je po srednjoškolskoj lektiri Patnje mladoga Werthera, epistolarnome romanu (roman napisan u obliku pisama) u kojemu je glavni lik hipersenzibilni mladić Werther koji je nesretno zaljubljen u djevojku Lottu. Goethe je spomenuti roman napisao u samo mjesec dana kada je imao 25 godina. Roman je imao izuzetan odjek među čitateljima, mladi su ga ljudi čitali sa suzama u očima  te su se počeli odijevati kao glavni likovi romana, Werther i Lotta. Da zamislite kako je to izgledalo – Werther je nosio plavi frak i hlače te žuti prsluk. :-)

Goethe pripada njemačkoj nacionalnoj književnosti, a stvarao je u razdoblju (pred)romantizma u drugoj polovici 18. stoljeća te u 19. stoljeću. Tvorac je pojma svjetske književnosti kao nadnacionalne vrijednosti. 

Pjesnici su čuđenje u svijetu - početni su stihovi prve pjesme u jedinoj objavljenoj pjesničkoj zbirci Preobraženja velikoga hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića. I na današnji dan doista je prigodno razmišljati o ljepoti poezije, pročitati koji stih i zastati na trenutak... Možda je i pravo vrijeme da se, na prvi dan proljeća, okušamo i u pisanju stihova? :-) 

21. ožujka svake godine obilježava se Svjetski dan poezije još od 1999. godine radi promicanja pisanja i čitanja poezije. Lirika je poseban književni rod upravo zbog toga što su joj glavna obilježja osjećajnost te subjektivnost. Čitanjem poezije oplemenjujemo svoju dušu pa danas svakako posvetite nekoliko minuta uživanju u ljepoti stihova. 

Dođite u knjižnicu i opustite se uz poeziju jer kao što je rekao francuski pjesnik Jacques Prevert: Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života. 

Svake godine 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa, obilježavamo Dan očeva. Prvi se put ovaj dan obilježio početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama 1908. godine.

Dan očeva je dan koji je posvećen u čast svakome ocu i kao takav slavi očinstvo te utjecaj i položaj očeva u današnjem društvu. Možemo reći kako nadopunjuje majčin dan koji obilježavamo u svibnju. Isto kao i majčin dan, dan očeva je dan kada se zahvaljujemo našim očevima na svemu što su učinili za nas.

Dogodilo se na današnji dan... 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram hrvatske znanstvene, sveučilišne i kulturne ustanove objavljuju Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. 

Deklaracija traži napuštanje Novosadskog dogovora o jedinstvu hrvatskoga i srpskoga jezika te unošenje odredbe o ravnopravnosti četiriju književnih jezika (hrvatskog, srpskog, slovenskog i makedonskog) u Ustav SFRJ-a (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije).

Deklaracija doživljava javnu osudu, no hrvatski jezikoslovci neumorno nastavljaju rad na izradbi gramatike i rječnika hrvatskoga književnog jezika. 

Na današnji je dan 16. ožujka 1940. umrla švedska književnica Selma Lagerlöf. 

1909. postala je prvom ženom u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost!

Iako je ponajprije poznata po svom književnom radu, Selma Lagerlöf bila je i politički vrlo angažirana i to prvenstveno u pogledu borbe za pravo glasa žena. 

Najpoznatija su joj književna djela: pripovijetke za djecu Legende o Kristu, Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku, Antikristova čuda te Gösta Berling.

Današnji je datum prepun matematičke simbolike. Naime, u formatu mjesec/dan on glasi 3/14 što je u skladu s prvim znamenkama koje se pojavljuju u jednoj od najvažnijih matematičkih konstanti, broju pi (3.141592653...). 

Osim toga, na današnji je datum preminuo Stephen Hawking, a rođen je Albert Einstein, dvojica znanstvenih velikana 20. stoljeća. 

Preporučamo vam da u našoj knjižnici posudite slikovnicu Mali ljudi, veliki snovi: Stephen Hawking kako biste se na zabavan način upoznali sa životom ovoga velikog znanstvenika. :-) 

Danas se obilježava Međunarodni dan žena! To je dan kada na poseban način razmišljamo o dragim nam ženama - majkama, sestrama, bakama, tetama, ujnama, učiteljicama… Čestitajte svim ženama koje poštujete i volite današnji dan, a one koje posebno volite iznenadite prigodnom čestitkom koju možete sami osmisliti kao što su to učinili naši učenici u školskoj knjižnici! :-) 

P. S. Preporučamo vam da u knjižnici posudite i pročitate knjigu Priče o neustrašivim hrvatskim ženama Tatjane Barat.

Na današnji je dan umro hrvatski književnik Vladan Desnica (Zadar, 17. 9. 1905. - Zagreb, 4. 3. 1967.). Po struci je bio pravnik, ali u Hrvatskoj je ostao zapamćen kao književnik. Napisao je mnogo književnih djela, a najpoznatiji su mu romani Zimsko ljetovanje (1950.) te Proljeća Ivana Galeba (1957.). U prvome suprotstavlja seoski i gradski svijet ispitujući razlike u mentalitetu, običajima i civilizacijskim navikama. U Proljećima Ivana Galeba prikazan je doživljajni i spoznajni svijet umjetnika. 

Pisao je i pjesme pretežito misaonoga značaja u kojima, uglavnom u slobodnom stihu, razmatra životna pitanja ili raščlanjuje neki misaoni problem (Slijepac na žalu, 1954).

Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija razumijevanje za društvene probleme i čimbenik je budućeg uspješnog razvoja djeteta. Obilježavajući Svjetski dan čitanja pokazujemo svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi, kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji.

Vođeni tom idejom obilježili smo Svjetski dan čitanja naglas i u našoj školi.

Učenici trećih i četvrtih razreda pokazali su svoju ljubav prema čitanju učenicima prvih i drugi razreda. Ove smo godine odabrali priču Knjiški miš autorice Marice Milčec iz zbirke priča Svaka mrvica je važna. Time smo našim najmlađim učenicima pokušali približiti važnost i veselje čitanja.

Čitati ne moramo uvijek i samo na hrvatskom jeziku. Čitati možemo i na stranom jeziku pa su nam tako neki učenici, pod mentorstvom profesorice Ane Marije Žagar, čitali pjesme na engleskom jeziku.

Čitanje je vještina koju, posebice kod djece, treba neprestano poticati te se veselimo i budućim aktivnostima koje će nas usmjeriti prema knjigama i svim bogatstvima koja one kriju u sebi.

Učiteljica 1.b razreda Snježana Komarčić i knjižničarka Martina Gatin udružile su snage i napravile radionicu izrade božićnih borova od kartona. Iako su naši prvašići još mali, nedavno su krenuli u školu, ozbiljno su se primili posla i iznenadili nas svojim kreativnim uradcima. Bojice, flomasteri, kolaž papir i ostali pribor vješto su koristili kako bi što ljepše ukrasili bor. Nije to sve, pripremaju nam oni još iznenađenja, ali o tome nekom drugom prilikom. 

Međunarodni dan tolerancije obilježava se 11. studenog. Prema UNESCO-voj definiciji tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Zasnovana je na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. Biti tolerantan znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati da se i drugi drže svojih. To znači prihvaćanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponašanju i vrijednostima imaju pravo živjeti u miru i da budu kakvi jesu.

U nastavku pročitajte divnu priču o prihvaćanju različitosti.

Svatko po svome, zajedno! 

Zajedno i u slozi živjeli su prijatelji medo Milo i vjeverica Lili. O svemu su se lijepo dogovarali. Što će jesti, gdje će spavati i kako će se igrati. Dogovorili su se da uvijek bude po medinom. Igrali su se onako kako je on htio, jeli su što je on volio i spavali u brlogu ispod starog hrasta.

Jednog je dana vjeverici Lili prekipjelo. Više nije mogla jesti omekšale zrele kruške ni lizati saća šumskih pčela. Žudjela je za čvrstim zalogajem: orasima, lješnjacima i češerima. Na mekim medinim leđima bilo joj je ugodno spavati, ali brlog bijaše vlažan, a zrak ustajao. Poželjela je zdrav san u zračnoj dupljici na deblu bukve. Više nije uživala u kotrljanju padinom brijega. Svako malo Milo bi se skotrljao preko vlastitog joj repa. A rep onda više nije bio kitnjast, već raskuštran i zgužvan.

- Dosta je bilo, moj Milo! – rekla mu je jednog dana. Dodijalo joj je da stalno bude po njegovom. Odlučila je boriti se za svoju stvar.

Dogovorili su se da će već od sutradan promijeniti ploču. Sve će biti po njezinom. Od sutra će medo Milo jesti, igrati se i spavati onako kako to vjeverica Lili odredi.

Gladno je krckala lješnjake, Milo ih je nemoćno kotrljao po ustima. Krckati nije znao! Nestašno je skakutala s grane na granu, Milo je zadihan sjedio ispod drveta. Ni popeti se nije mogao!

Uvečer mu je prekipjelo. Jer nije mogao do dupljice na noćni počinak.

- Imaš pravo. To nije zdravo! – rekao je i odustao nakon dvadeset osmog pokušaja.  Sljedećeg su dana čvrstim dogovorom ojačali prijateljstvo. Od tada jedu što kome odgovara. Spavaju gdje je kome udobno. Igraju se zajedno, svatko po svome. 

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenog se u spomen na dan kada je 1960. godine Hrvatski sabor donio prvi hrvatski zakon o knjižnicama, čime su se stekli preduvjeti za sustavan razvoj hrvatskih knjižnica i nacionalne knjižničarske mreže. Potaknuti tim događajem knjižničarka s učenicima 2b razreda i učiteljicom Ivanom Benko organizirala je radionicu izrade straničnika. Iako je nerijetko običaj da izrađene straničnike učenici koriste za vlastite potrebe, ovaj put su oni poklon dobrodošlice učenicima Osnovne škole Jure Kaštelana.

Ove školske godine započela je rekonstrukcija i dogradnja škole Jure Kaštelana. Iz tog razloga nastava je organizirana u drugim školama, a naša škola domaćin je 2. i 3. razredima. Na početku radionice učenici su zamislili kako bi njima bilo da se njihova škola obnavlja te da moraju ići autobusom u neku drugu školu. Cijeli 2.b reagirao je s izrazitim suosjećanjem naspram izvanredne situacije s kojima se susreću učenici škole Jure Kaštelan. Našiljili su bojice i pripremili flomastere da svojim kreativnim uradcima izraze dobrodošlicu i razvesele svoje vršnjake. Divne straničnike smo plastificirali i dezinficirali u skladu s epidemiološkim mjerama i spremno čekaju na nove vlasnike.

Ali to nije sve, današnji dan je pun iznenađenja i u duhu darivanja. Osim Dana hrvatskih knjižnica 11. studenog slavi se i Martinje, dan sv. Martina, imendan knjižničarke Martine. Kako bi razveselili knjižničarku učenici su napravili čestitke i poklonili joj na kraju radionice. Sreća i veselje vidjelo se na osmijehu knjižničarke koja je upitnim pogledom gledala učiteljicu Ivanu Benko i pitala se otkud im ta ideja. 😊

Pogledajte divne straničnike i čestitke!

Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2021. predstavljamo vam jednog od najvažnijih hrvatskih pjesnika.

Dobriša Cesarić (Požega, 10. 1. 1902. – Zagreb, 18. 12. 1980.) jedan od najvažnijih hrvatskih pjesnika između dvaju svjetskih ratova. Prvu je pjesmu objavio 1916. Za prvu zbirku poezije Lirika (1931.) primio je književnu nagradu JAZU. Godine 1969. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Prepoznatljiva su djela njegove lirike doživljaj seoskog i gradskog pejzaža, stilski postupci gradacije i antiteze, okrenutost simbolizaciji i alegoriji, kao i socijalnoj tematici. Spontanošću i jednostavnošću, kao i misaonošću te univerzalnim tematskim preokupacijama , Cesarić je pjesnik koji je desetljećima čitan, uglazbljivan i često citiran, osvajajući nove generacije ljubitelja poezije. U nastavku pročitajte pjesmu Jesen.

 Jesen

Ona je tu. U tuzi kiše

Po poljanama tiho hoda,

I kuda stiže u vis diže

Usplahirena jata roda. 

Polako penje se u brda,

 A kuda prođe, njezin put                                                                                                                      Od otpalog je lišća žut.                                                                                                                           I u dol njime idu krda.

U jezero unese nemir,

I ne vidiš mu više dna,

A medvjed, koga putem sretne,

Odjednom zaželi se sna.

A kada livadama dune                                                                                                                           Njen vjetar, uzbune se travke.                                                                                                               U strništima tužno šušti:                                                                                                                        To polja slute snijeg i čavke.

Na cesti uveli se list                                                                                                                                 U čudu digo: gle, ja skačem!                                                                                                                  A čovjek koji hoda drumom                                                                                                                  Zagrnuo se ogrtačem.

Na današnji dan rođen je LJUDEVIT GAJ (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

(https://bit.ly/3wo11VJ)

Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.Godine 1830. u Budimu tiska knjižicu ˝Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja˝, prvi općeprihvaćeni hrvatski pravopis (nakon djela Đurđevića i Vitezovića), dvojezično, na hrvatskom i njemačkom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom: potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već ustrojeni češki pravopis, reformira hrvatsku abecedu te za svaki glas u hrvatskom jeziku rabi po jedan znak u hrvatskom latiničkom pismu, zbog toga se po njemu Hrvatska abeceda naziva još i Gajica, čime je ujedinio slovopisno i pravopisno cijeli hrvatski narod te je postao središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda ili još zvanog ilirski pokret.

Međunarodni dan nedužne djece žrtava nasilja obilježava se 4. lipnja kako bi se podsjetili da mnoga djeca pate zbog različitih vidova zlostavljanja. Nasilje nad djecom se bilježi u svim društvima i kulturama. U javnosti se pridaje velika pažnja zločinima počinjenim nad djecom, a istovremeno se javnost treba više senzibilizirati na ono svakodnevno, prikriveno nasilje koje se događa u obitelji, na školskom igralištu ili na internetu. 

Na Hrvatskom radiju možete slušati Podcast -  Radioigra za djecu i mlade. Emisija je namijenjena djeci u dobi od pet do petnaest godina koja radiofonijskim sredstvima u izvedbi profesionalnih glumaca predstavlja djela suvremenih hrvatskih književnika za djecu i mlade, dramatizacije poznatih klasika dječje književnosti te važne lektirne naslove. 

Na poveznici je mrežna stranica emisije gdje se nalazi i arhiva snimljenih emisija: 

https://radio.hrt.hr/podcast/radioigra-za-djecu-i-mlade/674/?fbclid=IwAR0kTCmzEIZzEdQ2xwVVKLlm5ceDaYpzeeQLB1bQk6Ma5KbQyUAjI310Hmw

Poslušaj! 😊

Idući tjedan svi ljubitelji Harryja Pottera dolaze na svoje.

Od 23. travnja u Hoću Knjigu Megastore kreće izložba svjetskih izdanja Harryja Pottera! Kroz više od 400 primjeraka knjige na mnogim svjetskim jezicima, ovo je prava prilika da vidimo kako na malog čarobnjaka gledaju u najudaljenijim krajevima svijeta. A sve zahvaljujući neumornom kolekcionaru Damiru Tonkoviću koji nam je posudio svoju zbirku ne bi li u njoj uživali svi.

Izložba će biti otvorena sve do 7.5., nakon čega seli i u druge gradove (dogovori su u tijeku). Ulaz na izložbu plaća se simboličnih 19 kuna (14 srpova i 3 knuta) na blagajni knjižare Hoću knjigu Megastore, a sav će prihod biti doniran kolekcionaru Damiru Tonkoviću kako bi i dalje mogao nastaviti skupljati ove vrijedne primjerke te njima uveseljavati sve Potter fanove.

Povodom Svjetskog dana poezije kojeg obilježavamo 21. ožujka, u ponedjeljak 22. ožujka će se u predvorju naše škole s početkom u 18 sati održati Večer poezije. Učenici će izvoditi pjesme poznatih hrvatskih pjesnika, ali i pjesme koje su sami napisali.

Zbog epidemiološke situacije broj publike je ograničen pa molimo učenike koji su zainteresirani prisustvovati Večeri poezije da se prijave u školskoj knjižnici.

Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Ove godine "službeno" počinje na današnji dan u 22:58 sati po srednjoeuropskom vremenu. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi nadnevak proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica).Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vjesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac. U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog. 

DANAS se obilježava Međunarodni dan žena. To je dan kada žene žele upozoriti i progovoriti o svojim pravima, neravnopravnom položaju s muškarcima i ulozi u društvu, a ove se godine taj dan obilježava pod sloganom "Izaberi izazov".

Međunarodni dan žena obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće. Žene su nastavljale štrajkati - pod sloganom "Kruh i ruže". Kruh je simbolizirao gospodarsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života.

I 164 godine kasnije nakon prosvjeda u New Yorku tradicionalnim demonstracijama žene diljem svijeta će upozoriti na nejednak položaj koje imaju u društvu.

Žene su u Hrvatskoj još uvijek manje plaćene od muškaraca i imaju nižu prosječnu mirovinu. Zbog obiteljskih obveza žene biraju uglavnom slabije plaćena zanimanja, a zbog rodiljnog dopusta i bolovanja kako bi njegovale djecu ili roditelje kažnjene su manjim primanjima, što se vidi i na manjim mirovinama. Statistike pritom pokazuju da poduzeća u kojima su žene na vodećim položajima, a takvih je malo, donose veću dobit.

Prosječne mirovine za žene u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. bila je za 600 kuna niža nego prosječna mirovina muškarca. Jaz u plaćama je 21 posto. 

Udio žena u upravljačkim strukturama vrlo je nizak i kreće se od 13 do 16 posto, iako su žene prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. činile 60 posto magistara znanosti i sveučilišnih specijalista te 55 posto doktora znanosti.

Podaci Eurostata za 2016. pokazuju da u kućanskim obvezama u Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena. Također, u svakodnevnoj brizi za djecu, u populaciji roditelja od 25 do 49 godina, sudjeluje 79 posto žena te, s druge strane, 54 posto muškaraca.

Tu je i problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj. Tako su 2018. muškarci bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10 tisuća prekršaja nasilja među bliskim osobama. Također, od 3 tisuće kaznenih djela obiteljskog nasilja, žene su u 75 posto slučajeva bile žrtve, a u  91 posto slučajeva počinitelji su bili muškarci.

Osmog ožujka 1857. godine u New Yorku su u štrajk stupile radnice tvornice tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Istog datuma na istom mjestu, ali 51 godinu kasnije, ponovo je došlo do štrajka žena.

Radnice su najprije bile zatvorene u tvornici iz koje nisu mogle izaći, a potom je izbio požar, prilikom čega je 129 žena izgubilo živote. U sjećanje na ovaj događaj, godinu dana kasnije u New Yorku je prvi put obilježen 8. ožujka, Dan žena.

Prosvjedi na 8. ožujka su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

U Kopenhagenu je 1910. utemeljen Dan žena međunarodnog karaktera, u čast pokreta za ženska prava i izgradnju potpore za ostvarivanje prava glasa za žene.

Međunarodni dan žena prvi je put obilježen 19. ožujka 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, gdje je u skupovima sudjelovalo više od milijun žena i muškaraca koji su, osim prava na glasanje i obavljanje javnih dužnosti, zahtijevali ženska prava na rad, stručno osposobljavanje i prestanak diskriminacije na poslu.

22. veljače obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor nedavno službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.

Pustolovine Huckleberryja Finna satirični je roman američkog književnika Marka Twaina, prvi puta u SAD-u izdan 18.veljače 1885. godine. Ovaj se roman danas smatra jednim od Velikih američkih romana, a ujedno je i jedno od prvih značajnih američkih djela pisano lokalnim govorom i koje odiše iznimnim regionalizmom. Glavni je lik, a ujedno i pripovjedač, Huckleberry Finn, najbolji prijatelj Toma Sawyera, koji se pojavljuje u još dva Twainova romana (Tom Sawyer na putu i Tom Sawyer, detektiv). Djelo je bilo popularno od samog izdavanja i često se smatra nastavkom Pustolovina Toma Sawyera. Ujedno je i česta tema istraživanja mnogih književnih kritičara. No, unatoč tome djelo je izazvalo mnoge kontroverze zbog svog jezika, a u 20. stoljeću je često spominjano zbog raznoraznih rasističkih stereotipa sadržanih u njemu. 

Dan mačaka počeo se obilježavati 1990. godine kada su organizirani i prvi prosvjedi zbog nebrige o mačkama i zbog njihove eutanazije. Mačka je uvijek bila smatrana božanskom životinjom i bila je posebna za mnoge drevne civilizacije, osobito Egipćane. Tako su i mnogi pisci i umjetnici ove životinje koristili kao motive svojih djela, ali su im bile i dragi ljubimci.