ŠKOLSKA KNJIŽNICA
RADNO VRIJEME ZA UČENIKE
8.00 – 14.00
PRAVILA PONAŠANJA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
1. U prostoru knjižnice nije dozvoljeno trčanje i skakanje!
2. U knjižnici moraš biti tiho! Poštuj druge učenike koji uče ili čitaju.
3. U knjižnici se ne smije jesti i piti.
4. Jedan učenik istovremeno može posuditi najviše dvije knjige – jednu za lektiru i jednu za slobodno čitanje. Rok posudbe je 21 dan.
5. Nemoj sam vraćati knjige na policu! Ostavi ih knjižničarki na stolu ili u košari.
6. Posuđene knjige čuvaj! Po njima nemoj šarati, savijati ili trgati listove.
Knjižničarka: MATEJA PAVLIŠKO, mag. bibl. et mag. educ. phon.
knjiznicaossredisce@gmail.com
Od sada je katalog naše knjižnice dostupan i na webu. Klikom na link možete saznati koje knjige imamo u knjižnici i jesu li trenutno dostupni kao i rezervirati knjigu.
U SREDIŠTU SVEMIRA : KOPERNIK
Projekt u OŠ Središće posvećen znanstveniku koji je pomaknuo Zemlju… i granice znanja!
Tko je bio Nikola Kopernik? Što je značilo njegovo otkriće da se Zemlja okreće oko Sunca, a ne obrnuto? Što znanost duguje ovom iznimnom znanstveniku, astronomu i humanistu? Na ta i brojna druga pitanja tražili smo odgovore tijekom međunarodnog projekta “U središtu svemira: Kopernik” koji smo provodili u nastavnoj godini 2024./2025. u OŠ Središće.
Projekt je bio prvenstveno namijenjen učenicima 7.a i 7.b razreda, no njegova su događanja bila otvorena i svim ostalim učenicima i djelatnicima škole. Cilj projekta bio je upoznati učenike s likom i djelom Nikole Kopernika te istaknuti njegov ogroman doprinos znanosti, osobito astronomiji.
U sklopu projekta, u suradnji s Poljskom kulturnom udrugom “Mikolaj Kopernik”, organizirano je nekoliko zanimljivih aktivnosti:
27. studenoga otvorena je izložba o životu i radu Nikole Kopernika u školskom holu. Izložba je kroz tekstove i vizualne materijale prikazala Kopernikov život, vrijeme u kojem je živio te najvažnije znanstvene spoznaje koje je donio svijetu.
Istog dana, učenici su imali priliku sudjelovati na predavanju autorice Magdalene Najbar Agičić, koja ih je na zanimljiv i pristupačan način uvela u Kopernikov svijet, približivši im znanost i kulturu njegova doba.
12. prosinca održan je završni događaj – kviz znanja o Koperniku, na kojem su se timovi sedmaša natjecali pokazujući koliko su zapamtili, naučili i istražili o ovom velikom znanstveniku. Znanje, brzina i timski rad bili su ključni za osvajanje bodova!
Projekt je koordinirala školska knjižničarka Mateja Pavliško, a u njegovoj su provedbi sudjelovali i nastavnici Tajana Beribak Gačić, Bosiljko Đerek, Nera Batina i Andrea Ljubej.
Zahvaljujući projektu, školska knjižnica obogaćena je zanimljivim izdanjem knjige Kopernik – čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju, koja će i budućim generacijama učenika omogućiti da upoznaju jednog od najvećih umova svjetske povijesti.
Kroz projekt smo još jednom potvrdili da je znanost ne samo skup činjenica, već i uzbudljiva priča o ljudskoj znatiželji, hrabrosti i otkrićima koja mijenjaju svijet.
POSJET BIBLIOBUSU
U ponedjeljak, 9. lipnja 2025., učenici 2.a i 2.b razreda naše škole posjetili su Bibliobusnu službu Knjižnica grada Zagreba na stajalištu Središće u Ulici Julija Knifera. Posjet je organiziran povodom Dana hrvatskih bibliobusa i Dana otvorenih vrata Bibliobusa, kojim se obilježava važan trenutak u povijesti hrvatskog bibliotekarstva – početak rada prvog namjenskog bibliobusa u Rijeci 1969. godine.
Učenici su imali priliku zaviriti u šareni svijet knjiga na kotačima, upoznati rad Bibliobusne službe i razgovarati s knjižničarima koji svakodnevno donose knjige i radost čitanja stanovnicima brojnih zagrebačkih kvartova.
Oduševljenje nije izostalo – djeca su s veseljem razgledavala police pune zanimljivih naslova, postavljala pitanja i otkrila da bibliobus može biti prava mala čarolija za sve ljubitelje knjiga.
Ovaj posjet bio je sjajan način da obilježimo Dan hrvatskih bibliobusa i podsjetimo koliko su bibliobusi važni u promicanju čitanja i dostupnosti knjiga svima, bez obzira na mjesto stanovanja.
Zahvaljujemo Bibliobusnoj službi na gostoprimstvu i veselimo se novim susretima s knjigama – na kotačima i izvan njih!
Naša mala knjižnica – međunarodni projekt poticanja čitanja u šk. god. 2024./2025.
U školskoj godini 2024./2025. naša je škola sudjelovala u međunarodnom projektu Naša mala knjižnica, koji za cilj ima poticanje čitanja, razvijanje čitateljskih navika i kritičkog mišljenja kod djece, ali i poticanje njihove kreativnosti, empatije te upoznavanje različitih kultura i autora. Projekt se provodi u vrtićima i osnovnim školama u više europskih zemalja, a temelji se na pomno odabranim dječjim knjigama koje djeca čitaju i obrađuju kroz razne zanimljive i poticajne aktivnosti. Osim čitanja, učenici izrađuju kreativne knjižice s likovno-literarnim zadacima, sudjeluju u razmjeni književnih junaka, pišu i crtaju, razmišljaju, diskutiraju i surađuju. Projektom su povezani različiti jezici, kulture i škole, a njegova posebna vrijednost je u tome što djecu približava svijetu književnosti na neposredan i zabavan način.
Koordinatorica projekta u našoj školi bila je knjižničarka Mateja Pavliško, a u projektu su sudjelovale sve učiteljice razredne nastave i produženog boravka te učitelji hrvatskoga jezika Ivana Trucek, Marko Prpić i Danijel Nikola Dedić. Učenici su s velikim zanimanjem pratili sadržaje projekta, aktivno sudjelovali u radionicama i zadacima te s radošću iščekivali svaku novu slikovnicu i izazov.
Jedan od najposebnijih trenutaka projekta bio je književni susret koji se održao u ponedjeljak, 15. travnja 2025., kada je našu školu posjetila talijanska autorica Roberta Balestrucci Fancellu, poznata po svom djelu "Annie, vjetar je nosi", koje su naši učenici pročitali u sklopu projekta. Tijekom susreta, autorica je na zanimljiv i djeci blizak način govorila o svom književnom stvaralaštvu, izvorima inspiracije i procesu pisanja. Učenici su pozorno slušali, aktivno sudjelovali u razgovoru i postavljali brojna pitanja, pokazujući koliko ih je knjiga dirnula i potaknula na razmišljanje. Susret je bio dirljiv, inspirativan i pokazao koliko čitanje može biti snažno sredstvo povezivanja, razumijevanja i osobnog rasta.
Projekt Naša mala knjižnica obogatio je našu školsku godinu i donio mnogo radosti, znatiželje i kreativnosti. Zahvaljujući zajedničkom trudu učenika, učitelja i knjižničarke, čitanje je i ove godine bilo središte brojnih lijepih trenutaka u našoj školi.
Knjižničarka predstavila projekt "Stihom kroz plavetnilo" na Proljetnoj školi HPKZ-a
Na ovogodišnjoj Proljetnoj školi Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, koja se održala u Opatiji, svoju je dobru praksu predstavila i naša školska knjižničarka Mateja Pavliško. U sklopu izlaganja pod nazivom Stihom kroz plavetnilo, govorila je o istoimenoj radionici i dijelu školskog projekta Jadransko plavetnilo, koji je proveden s učenicima 5. i 6. razreda.
Projekt je interdisciplinarnog karaktera te povezuje geografiju, ekologiju, književnost i likovnu umjetnost kroz temu Jadranskog mora. U radionici kreativnog pisanja učenici su se izražavali kroz različite poetske forme – haiku, akrostih, blackout poeziju i pjesmu u prozi – istražujući simboliku mora i svoj osobni doživljaj prirode, identiteta i zajedništva.
Poseban naglasak stavljen je na poticanje umjetničkog izraza kod djece, razvoj jezičnih vještina te povezivanje različitih vrsta umjetnosti. Rezultat radionice je zbirka pjesama koju su ilustrirali mlađi učenici naše škole, čime je projekt dobio i snažnu likovno-literarnu dimenziju.
Sudjelovanje na Proljetnoj školi bila je prilika za razmjenu iskustava i ideja te promicanje važnosti kreativnosti, književnosti i školskih knjižnica u obrazovanju.
22. TRAVNJA - DAN PLANETA ZAMLJE
Dan planeta Zemlje obilježili smo uz puno entuzijazma i kreativnosti naših učenika, koji su kroz razne aktivnosti pokazali koliko im je stalo do očuvanja prirode. Svojim idejama i porukama podsjetili su nas da briga za Zemlju počinje malim koracima – svakog dana, u svakom razredu i svakom domu. Knjigu Pisma iz Zelengrada Nevenke Videk možda čitamo dok smo mali, ali neka nas njeni stihovi i u odrasloj dobi podsjete na važnost očuvanja našeg planeta!
Velegadsko vijeće piše
Ne bacajte smeće više.
U šumi mu mjesto nije,
u njemu se bolest krije.
Odnijeti ga valja smjesta
na posebna za to mjesta.
Čista voda zdravlje dalje
bez nje svaki život staje.
Zato čista stići mora
do njedara modra mora.
Da u moru život cvjeta ,
ono hrani ljude svijeta.
Bistre vode zelenšume
života su jedra pune.
Razmislite svi o tom
i vaš i naš to je dom!
KNJIŽEVNI SUSRET S ROBERTOM BALESTRUCCI FANCELLU
U ponedjeljak, 15. travnja, u našoj je školi održan poseban književni susret s talijanskom autoricom Robertom Balestrucci Fancellu, poznatom po svom djelu Annie, vjetar je nosi koje su naši učenici čitali u sklopu međunarodnog projekta Naša mala knjižnica.
Tijekom susreta, autorica je na zanimljiv i pristupačan način govorila o svom književnom stvaralaštvu, izvorima inspiracije te o samom procesu pisanja. Učenici su s velikim zanimanjem slušali, aktivno sudjelovali u razgovoru te postavljali pitanja koja su pokazala koliko ih je knjiga dirnula i potaknula na razmišljanje.
Za kraj, svi su sudjelovali u kreativnoj radionici s autoricom, gdje su kroz igru i stvaralaštvo povezali književnost s vlastitim iskustvima i maštom. Susret je protekao u ugodnoj i poticajnoj atmosferi, a učenici su uživali u svakom trenutku.
Zahvaljujemo Roberti Balestrucci Fancellu na dolasku i inspirativnom druženju, kao i svim učenicima na aktivnom sudjelovanju!
DANI MEDIJSKE PISMENOSTI U OŠ SREDIŠĆE -
MEDIJSKA PISMENOST JE MOJA SUPERMOĆ
Povodom Dana medijske pismenosti, u našoj školi održane su zanimljive i poučne radionice s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o medijima i njihovom utjecaju na naš svakodnevni život.
Knjižničarka Mateja Pavliško održala je radionice s učenicima 1. i 8. razreda, prilagođene njihovoj dobi i interesima. S najmlađima, učenicima prvih razreda, razgovarala je o tome što su to mediji, gdje ih sve susrećemo i kako sadržaji koje gledamo ili slušamo mogu utjecati na naše emocije. Učenici su aktivno sudjelovali, prepoznavali različite medijske sadržaje i promišljali o osjećajima koje oni u njima bude.
U radionicama s učenicima osmih razreda naglasak je bio na kritičkom pristupu medijima, s posebnim fokusom na aktualnu temu – umjetnu inteligenciju. Raspravljali su o prednostima i izazovima koje donosi korištenje AI alata te su posebno istaknuli važnost etičkog korištenja tehnologije. Učenici su pokazali velik interes za temu i rado podijelili vlastita iskustva.
U OŠ Središće medijsku i informacijsku pismenost njegujemo tijekom cijele školske godine kroz različite nastavne i izvannastavne aktivnosti, a ovakve radionice važan su dio našeg sustavnog pristupa razvoju ovih ključnih kompetencija.
U Perivoju Središće, učenici školskog zbora Moderato iz OŠ Središće, učenici American International School of Zagreb i djeca iz grupe Zvončići iz DV Zapruđe okupili su se kako bi zajednički proslavili božićne blagdane. Ova manifestacija, koja se održava treću godinu zaredom, uključivala je pjevanje božićnih pjesama i kićenje bora ukrasima koje su djeca sama izradila.
Cilj okupljanja bio je proširiti božićni duh u našem naselju, a događaju su prisustvovali brojni učenici i zainteresirani prolaznici, koji su svojim dolaskom podržali ovu lijepu tradiciju. Učenici su pokazali kreativnost i zajedništvo, a nadamo se kako će ova tradicija trajati još dugo godina.
Osnovna škola Središće u suradnji s Poljskom kulturnom udrugom „Mikolaj Kopernik“ i uz financijsku podršku Savjeta za nacionalne manjine RH organizira izložbu posvećenu životu i djelu Nikole Kopernika, slavnog astronoma koji je promijenio naše shvaćanje svemira.
Naziv izložbe: Nikola Kopernik (1473.–1543.)
Datum i vrijeme: 27. studenog 2024. u 12:30 sati
Lokacija: Osnovna škola Središće
Poseban doprinos ovom događaju dat će predavanje prof. dr. sc. Magdalene Najbar-Agičić pod naslovom: „Nikola Kopernik – čovjek koji je zaustavio Sunce, a pokrenuo Zemlju“.
Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju ovom edukativnom događaju i saznaju više o životu i postignućima jednog od najvažnijih znanstvenika u povijesti. Izložba i predavanje nude jedinstvenu priliku da dublje uronimo u naslijeđe ovog velikana i njegovu ključnu ulogu u znanstvenoj revoluciji.
Učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj, pod vodstvom profesorice geografije Nere Batina i knjižničarke Mateje Pavliško, u utorak 15. listopada posjetili su Savez Roma "Kali Sara". Tijekom ovog posjeta, učenici su imali priliku obići romsku knjižnicu i centar te saznati zanimljive informacije o povijesti i svakodnevnom životu Roma.
Poseban dio posjeta bila je parlaonica na temu vršnjačkog nasilja, gdje su učenici imali priliku kroz debatu razmijeniti mišljenja i aktivno sudjelovati u raspravi. Oduševila nas je njihova angažiranost i spremnost da doprinesu ovoj važnoj temi. Cijeli je posjet bio iznimno poučan i inspirativan, a svi smo otišli obogaćeni novim znanjima i iskustvima.
S tugom vas obavještavamo da nas je napustio Luko Paljetak, cijenjeni hrvatski pjesnik, književnik i prevoditelj, 19. svibnja 2024. godine. Rođen 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku, Paljetak je ostavio dubok trag u hrvatskoj književnosti i obrazovanju.
Luka Paljetak bio je ne samo plodan pisac već i predani pedagog. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je brojne generacije studenata inspirirao svojom strašću za književnost. Njegova predavanja bila su poznata po dubokom uvidu i entuzijazmu, što je studente poticalo na daljnje istraživanje i ljubav prema pisanoj riječi.
Posebno se isticao svojim radom za djecu. Autor je brojnih dječjih knjiga koje su osvajale srca mladih čitatelja. Njegova zbirka pjesama "Miševi i mačke naglavačke" postala je klasik dječje književnosti, a priče poput "Tatine priče" i "Male bajke za veliki užitak" pokazale su njegovu sposobnost da jednostavno i toplo priča priče koje su razumljive i privlačne djeci.
Njegova djela su često bila prožeta humorom i maštovitim elementima, čime je doprinosio razvoju dječje imaginacije i ljubavi prema čitanju. Kao prevoditelj, Paljetak je također obogatio dječju književnost prijevodima djela svjetskih autora.
Luka Paljetak ostavio je neizbrisiv trag, a njegova strast prema književnosti i obrazovanju živjet će kroz njegove knjige i sjećanja njegovih studenata.
Hvala Vam, Luka Paljetak, za sve što ste učinili za našu djecu i našu kulturu. Počivajte u miru.
U četvrta, 18. travnja imali smo neizmjernu čast u našoj školi ugostiti jednu od omiljenih književnica naših malih učenika - Željku Horvat Vukelju.
Njena djela poput Hrabrice, Petrice ili Slikopriča pamtimo i mi stariji, al i danas u njima s jednakim žarom uživaju i mlađe generacije.
U našoj maloj dovorani susrela se s učenicima 1. i 2. razreda s kojima je podijelila neke priče iz svog života, ali i neke koje je izmislila.
Neću pogriješiti ako kažem da su u njezinom društvu uživali učenici jednako kao i učiteljice i knjižničarka.
Do nekog novog susreta s našom Željkom, svratite do knjižnice i uživajte u njenim djelima!
U srijedu 19. ožujka, naša škola je ugostila poznatog i vrlo cijenjenog meteorologa, Zorana Vakulu. Nadahnuti njegovim prognozama s oduševljenjem smo dočekali njegov dolazak. U dinamičnom i vrlo zanimljivom predavanju, Vakula je obradio mnoge teme koje su nas zanimale. Posebno je istaknuo izazove s kojima se susreće tijekom izrade preciznih prognoza vremena. Njegova stručna analiza o promjenama klime i utjecaju prirodnih i ljudskih faktora na te promjene bila je izuzetno poučna i inspirativna. Saznali smo da je Vakula autor dječjih slikovnica: “Sunčasta”, “Oblačasta”, “Vjetropirasta”, "Kapljičasta", "Munjasta i “Pahuljasta” koje osim što su zabavne, imaju i edukativnu vrijednost. Tijekom predavanja imali smo priliku postavljati pitanja, a gospodin Vakula je strpljivo odgovarao na njih te nam dodatno pojasnio kompleksne procese koji utječu na vremenska zbivanja.
Posjet Zorana Vakule organiziran je u sklopu projekta Pučka meteorologija. Riječ je o državnom projektu u kojem sudjeluje naša škola, Osnovna škola Središće te Osnovna škola Šime Budinića iz Zadra. Projekt je namijenjen učenicima šestih i sedmih razreda koji su kroz dodatne aktivnosti iz područja meteorologije proširili svoja znanja iz geografije, hrvatskog jezika, povijesti i fizike. Autori aktivnosti su: Nera Batina, Božena Ukić, Ivana Trucek, Tajana Beribak Gačić, Mateja Pavliško i Bosiljko Đerek.
Zahvaljujemo gospodinu Vakuli na posjetu i nadamo se budućoj suradnji na novim edukativnim projektima.
Slijedeći poveznicu pogledajte fotografije koje su nastale zahvaljujući gospođi Jeleni Römer kojoj se od srca zahvaljujemo. https://ellen89.pixieset.com/ossredisce-meteo/
Od sad u knjižnici naše škole možete i posuditi slikovnice Zorana Vakule!
“Svjetski dan čitanja naglas” 2010. godine pokrenula je organizacija LitWorld kako bi svijetu pokazala da pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija maštu i utječe na uspješan razvoj djeteta. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji.
U našoj smo školi ove godine Svjetski dan čitanja naglas obilježili u prvim razredima.
U 1.A pridružili su nam se dvije mame, baka i djed naših učenika te smo zajedno pročitali priču Helen Cooper "Juha od bundeve". Prvaši su se okušali i u samostalnom čitanju naglas, a potom su svoje dojmove prenijeli na papir, u jedan veliki lonac juhe.
U 1.B i 1.C razredu knjižničarka je učenicima pročitala slikovnicu "Oprostite, jeste li vi vještica?" Emily Horn i Pawla Pawlaka. Razgovarali smo o tome zašto je čitanje važno u svakodnevnom životu te kako potiče maštu. Naši su učenici svoju maštovitost pokazali crtanjem vještice i mačka Edgara onako kako su ih oni zamislili.
18. studeni
DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA
DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE
16. studenog: MEĐUNARODNI DAN TOLERANICIJE
Od 1996. godine 16. studenog se obilježava Međunarodni dan tolerancije. Taj dan je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila danom tolerancije i pozvala svoje države članice da ga obilježavaju kako bi podigli svijest građana o važnosti poštivanja i uvažavanja različitosti. Na taj dan su države članice UNESCO-a 1995. godine usvojile Deklaraciju o načelima tolerancije kojom se ovaj dan proglašava Međunarodnim danom tolerancije.
U središtu obilježavanja, u skladu s Deklaracijom, koja definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već i pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države je jačanje tolerancije kroz međusobno razumijevanje među kulturama, narodima i ljudima. Tolerancija predstavlja vrijednost koja se odnosi na razumijevanje i uvažavanje različitosti društva u kojem živimo i jedan je od preduvjeta za ostvarivanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije. Prema definiciji UNESCO-a, tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti. Nedostatak tolerancije stvara predrasude i dovodi do diskriminacije grupa ljudi ili pojedinaca.
Kao glavni način borbe protiv netolerancije, Ujedinjeni narodi ističu zakonodavni okvir, edukaciju, pristup informacijama, osviještenost pojedinaca o povezanosti između njihovog ponašanja i pojava diskriminacije, kao i djelovanje na lokalnoj razini. Diskriminacija i marginalizacija, uz nepravičnost i nasilje, najčešći su oblici netolerancije. Obrazovanje mladih od najranije dobi ključno je za razvoj tolerancije čime se učinkovito može suzbiti pojava nasilja, diskriminacije ili marginalizacije i doprinijeti uklanjanju strahova od nepoznatog i pomoći mladima u prihvaćanju i uvažavanje različitosti.
Iz godine u godinu se organizacijom različitih manifestacijama potiče tolerancija i nenasilje u cijelome svijetu što je posebno važno u današnje vrijeme porasta konflikata koji utječu na temeljna ljudska prava. Globalnim akcijama postiže se senzibilizacija javnosti za teme međunarodne tolerancije, nenasilja, poštivanje različitosti, izbjegavanje sukoba i očuvanja mira što je od velike važnosti za zaštitu tih vrijednosti.
S učenicima 8.a razreda kroz radionicu dotaknuli smo se teme tolerancije u našem okruženju i u našoj obitelji. Razgovarali smo o prihvaćanju drugih bez obzira na boju kože, vjeroispovijest, interese ili fizički izgled.
S učenicima 4.C razreda kroz preventivni program Sličnosti i različitosti knjižničarka je istaknula bogatstvo različitosti i potaknula učenike da prigrle to bogatstvo koje ih okružuje.
MAMA, BUDI ZDRAVA
Listopad je već dugi niz godina mjesec u kojem osvještavamo važnost samopregleda i preventivnih pregleda kod žena kako bi se kako bi se smanjila smrtnost od raka dojke.
I naša se škola ove godine pridružila obilježavanju kroz akciju "Mama, budi zdrava" koju uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje organizira i Ministarstva znanosti i obrazovanja organizira udruga SVE za NJU.
Našim smo učenicima podijelili letke koje su oni personalizirali i odnijeli svojim majkama (neki i bakama, tetama ili drugim važnim ženama u njihovim životima) kako bi im dali do znanja da im je stalo do njih i da ih žele što duže u svojim životima. Jer preventivni pregledi na koje ovaj letak poziva čine upravo to, produžuju život.
Zahvaljujemo udruzi SVE za NJU na letcima koji su nas potaknuli da promislimo o onome što nam je u životu doista važno.
Također, zahvaljujemo učiteljici Mirni Deskar koja nam je ovom prilikom izradila divan pano koji možete vidjeti u galeriji slika.
NIKOLA KOPERNIK, čovjek koji je zaustavio Sunce, a pokrenuo Zemlju
S veseljem želimo preporučiti novi dodatak školskoj knjižnici - knjigu "Nikola Kopernik, čovjek koji je zaustavio Sunce, a pokrenuo Zemlju" autorice Magdalene Najbar-Agičić i ilustratora Grge Petrova.
Objava knjige sufinancirana je od Savjeta za nacionalne manjine RH te potpomognuta od strane Predstavnice poljske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Nastala je u čast velikom astronomu Nikoli Koperniku povodom 550. obljetnice njegova rođenja.
Svratite u našu knjižnicu, posudite ovu knjigu i otkrijte mnogo toga novog o ovom velikom čovjeku!
MJESEC HRVATSKE KNJIGE (15. listopada - 15. studenoga)
Ovogodišnje izdanje Mjeseca hrvatske knjige održava se pod nazivom Književnost bez granica! i posvećeno je književnim prevoditeljicama i prevoditeljima, a odvija se u partnerstvu s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca.
Od 15. listopada do 15. studenog pod sloganom Nek' ti riječ ne bude strana(c)… u cijeloj zemlji održat će se gotovo 2000 različitih programa koje su osmislile narodne knjižnice, školske knjižnice, visokoškolske i specijalne knjižnice, centri za kulturu, vrtići, instituti, izdavači. Svi programi mogu se pretražiti na mrežnoj stranici manifestacije: www.mhk.hr.
PRIDRUŽITE NAM SE NA DRUŽENJU UZ PJEVANJE BOŽIĆNIH PJESAMA I KIĆENJE BOŽIĆNOG DRVCA!
U ponedjeljak, 7. studenog u školskoj dvorane održana je predstava projekta Kazališni moljci – „Matovilka“ za sve učenike naše škole.
U vremenu videoigara, interneta i VOD kanala mnogi roditelji muče se da djeci približe doživljaj lektira iz prošlih stoljeća, kao što je “Matovilka” braće Grimm. Zahtjevan, ali važan zadatak da iznova razbuktaju dječju strast za čitanjem preuzeli su Kazališni moljci. Radi se o grupi glumaca iz satiričkog kazališta Kerempuh koju čine Filip Detelić, Borko Perić, Josip Brakus i Matija Šekoranja, pod vodstvom redateljice, scenaristice i producentice Petre Radin, te redateljskom palicom Igora Šeregija.
U predstavi “Moljci” dječaci zaluđeni nogometom i stereotipno muškim aktivnostima s negodovanjem slušaju profesora (Borko Perić) koji im objašnjava kako je čitanje važno. Da bi im približio knjigu na koju ga je podsjetila dječja zaljubljenost moljca, kojeg igra Filip Detelić, nagovara ih da se kostimiraju i krenu u pripremu predstave “Matovilka”.
Frajerski gard malih Moljaca brzo se topi pred zanesenom dječjom igrom u kojoj mamine najlonke postaju kosa vještice, a razlika između ženskih i muških uloga topi se s lakoćom s kojom djeca znaju promatrati svijet.
Osim važnosti knjige i čitanja, predstava aktualizira i problem vršnjačkog nasilja te se dotiče vječnog suparništva Dinamo-Hajduk što se posebno svidjelo muškom dijelu publike.
Uz mnogo smijeha koji je prilagođen svim generacijama u predstavi su uživali i učenici i nastavnici naše škole.
Zahvaljujemo predstavnici Vijeća roditelja 7.b razreda koja nam je razvedrila tmurni ponedjeljak!
Predstava Moljci
Išli smo na predstavu koja se zvala Moljci. U predstavi su radili predstavu koja se zvala Matovilka. Bilo je smiješno i spominjao se Hajduk. Glumci su bili samo muškarci. Uloge su bile učitelj i tri učenika koji su bili malo nespretni.
Predstava se odvijala u školskoj dvorani. Glumci su mi bili poznati pa sam ih tražila autogram. Najsmješnije mi je bilo kad je jedan lik iz predstave rekao: „Ja sam gleda Hajduka“.
Ana Tomljenović, 3.b
DONACIJE I DAROVI ZA NAŠU ŠKOLSKU KNJIŽNICU
Javni poziv:
Osnovna škola Središće sa svojim je radom krenula u siječnju 2020. godine. Danas broji 333 učenika. Otvaranjem škole započeo je i rad školske knjižnice.
S obzirom na to da je riječ o novoj knjižnici, učenici 7. a razreda Zora Zidarić, Fran Bardač i Ivan Ninić u suradnji sa stručnom suradnicom knjižničarkom Anamarijom Androlić, pokreću inicijativu nabave knjiga pomoću javnih donacija.
Cilj našeg projekta je omogućiti učenicima posudbu svih lektirnih naslova, ali i onih naslova koji bi poticali učeničku maštu i razonodu.
Knjižnica trenutno broji 1300 knjiga od čega dio čine lektirni naslovi, knjige na stranom jeziku, knjige za slobodno čitanje, knjige za učitelje i referentna građa.
Učenici sedmog razreda video zapisom upućuju javni poziv lokalnoj zajednici na pomoć pri prikupljanju knjiga. Želja nam je omogućiti svim učenicima jedinstveni svijet znanja i zabave koju knjiga nudi.
Ispod videa prikazan je popis knjiga, slikovnica i stripova koji nam trenutno nedostaju. Ako neke od njih pronađete na svojim policama, a skupljaju vam prašinu mi ćemo ih rado preuzeti i redovno koristiti u našoj knjižnici. Također, ako posjedujete stripove, slikovnice ili društvene igre za koje mislite da bi odgovarali učenicima od 1. do 8. razreda svakako nam se javite.
Hvala Vam na Vašoj pomoći!
VIDEO:
Popis lektira:
U zagradi je prikazan broj naslova koji knjižnica posjeduje.
Slikopriče, Ž. Horvat-Vukelja, S. Pribić (3)
Pale sam na svijetu, J. Sigsgaard (3)
Životinjska abeceda, I. Borovac (4)
Dvanaest veselih mjeseci, K. Grozdanić (1)
Stanari u slonu, D. Horvatić (0)
Pjesme, G. Vitez (0)
Bajka o ribaru i ribici, A. Puškin (10)
Čokoladne godine, M. Kopjar (10)
Timpetill. Grad bez roditelja, H. Winterfeld (10)
Sretni dani, M. Gavran (10)
Koko u Parizu, I. Kušan (10)
Charlie i tvornica čokolade, R.Dahl (10)
Tričave pjesme, P. Kanižaj (10)
Bajka o vratima, D. Dragojević (0)
Maksimirci, N. Pulić (3)
Mali ratni dnevnik, S. Tomaš (0)
Sretni kraljević, O. Wilde (6)
Djevojčica iz Afganistana, D. Ellis (10)
Zaljubljen do ušiju, M. Gavran (10)
Priče iz davnine, I. Brlić Mažuranić (6)
Povjestice, A. Šenoa (1)
Miris knjige, J. Klepac (10)
Bijeli klaun, D. Miloš (3)
Zeleni pas, N.Mihelčić (10)
Parvanino putovanje, D. Ellis (10)
Dječak u prugastoj pidžami, J. Boyne (3)
Veliki zavodnik, Z. Krilić (3)
Zaboravljeni sin, M. Gavran (0)
Pjesme, D. Cesarić (10)
Galeb Jonathan Livingston, R. Bach (10)
Priče iz Vukovara, S. Glavašević (0)
Tajna krvavog mosta, M. Jurić Zagorka (0)
Dnevnik Ane Frank (0)
Kod kuće je najgore, E. Kishon (10)
Srebrne svirale, D. Tadijanović (3)
Mali princ, A. de Exupery (4)
Popularni stripovi:
Garfield, Alan Ford, Iznogud, Gaturro…
Slikovnice, dječje enciklopedije i knjige na engleskom jeziku također su poželjne na našim policama.
Za sva pitanja možete se javiti stručnoj suradnici knjižničarki Mateji Pavliško na e-adresu: knjiznicaossredisce@gmail.com
22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, oca hrvatske književnosti i autora Judite - prvoga epa napisanoga na hrvatskome jeziku koji je dovršen na današnji datum 1501. godine!
Već 25 godina u organizaciji Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige (sastavljene od novčanoga iznosa i povelje), to jest:
nagrada Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini
nagrada Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu/studiju inozemnoga kroatista o hrvatskoj književnoj baštini
nagrada Slavić za najbolji autorski objavljeni prvijenac.
Na današnji je dan 22. ožujka 1832. umro veliki svjetski književnik - Johann Wolfgang Goethe. Najpoznatiji je po srednjoškolskoj lektiri Patnje mladoga Werthera, epistolarnome romanu (roman napisan u obliku pisama) u kojemu je glavni lik hipersenzibilni mladić Werther koji je nesretno zaljubljen u djevojku Lottu. Goethe je spomenuti roman napisao u samo mjesec dana kada je imao 25 godina. Roman je imao izuzetan odjek među čitateljima, mladi su ga ljudi čitali sa suzama u očima te su se počeli odijevati kao glavni likovi romana, Werther i Lotta. Da zamislite kako je to izgledalo – Werther je nosio plavi frak i hlače te žuti prsluk. :-)
Goethe pripada njemačkoj nacionalnoj književnosti, a stvarao je u razdoblju (pred)romantizma u drugoj polovici 18. stoljeća te u 19. stoljeću. Tvorac je pojma svjetske književnosti kao nadnacionalne vrijednosti.
Za lijep početak novoga radnog tjedna u ponedjeljak 21. ožujka obilježili smo Svjetski dan poezije u našoj školi! U goste nam je došao poznati hrvatski glazbenik Denis Dumančić, frontmen grupe Leteći odred, s kojim smo razgovarali o glazbi, pisanju tekstova te o položaju umjetnika u današnjem društvu.
Naši su učenici na ovaj način osvijestili važnost umjetnosti i ohrabrili se da, ako i sami osjećaju u sebi želju za pisanjem i sviranjem, slijede svoje snove!
Pjesnici su čuđenje u svijetu - početni su stihovi prve pjesme u jedinoj objavljenoj pjesničkoj zbirci Preobraženja velikoga hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića. I na današnji dan doista je prigodno razmišljati o ljepoti poezije, pročitati koji stih i zastati na trenutak... Možda je i pravo vrijeme da se, na prvi dan proljeća, okušamo i u pisanju stihova? :-)
21. ožujka svake godine obilježava se Svjetski dan poezije još od 1999. godine radi promicanja pisanja i čitanja poezije. Lirika je poseban književni rod upravo zbog toga što su joj glavna obilježja osjećajnost te subjektivnost. Čitanjem poezije oplemenjujemo svoju dušu pa danas svakako posvetite nekoliko minuta uživanju u ljepoti stihova.
Dođite u knjižnicu i opustite se uz poeziju jer kao što je rekao francuski pjesnik Jacques Prevert: Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života.
Svake godine 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa, obilježavamo Dan očeva. Prvi se put ovaj dan obilježio početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama 1908. godine.
Dan očeva je dan koji je posvećen u čast svakome ocu i kao takav slavi očinstvo te utjecaj i položaj očeva u današnjem društvu. Možemo reći kako nadopunjuje majčin dan koji obilježavamo u svibnju. Isto kao i majčin dan, dan očeva je dan kada se zahvaljujemo našim očevima na svemu što su učinili za nas.
Dogodilo se na današnji dan... 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram hrvatske znanstvene, sveučilišne i kulturne ustanove objavljuju Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Deklaracija traži napuštanje Novosadskog dogovora o jedinstvu hrvatskoga i srpskoga jezika te unošenje odredbe o ravnopravnosti četiriju književnih jezika (hrvatskog, srpskog, slovenskog i makedonskog) u Ustav SFRJ-a (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije).
Deklaracija doživljava javnu osudu, no hrvatski jezikoslovci neumorno nastavljaju rad na izradbi gramatike i rječnika hrvatskoga književnog jezika.
Na današnji je dan 16. ožujka 1940. umrla švedska književnica Selma Lagerlöf.
1909. postala je prvom ženom u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost!
Iako je ponajprije poznata po svom književnom radu, Selma Lagerlöf bila je i politički vrlo angažirana i to prvenstveno u pogledu borbe za pravo glasa žena.
Najpoznatija su joj književna djela: pripovijetke za djecu Legende o Kristu, Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku, Antikristova čuda te Gösta Berling.
Današnji je datum prepun matematičke simbolike. Naime, u formatu mjesec/dan on glasi 3/14 što je u skladu s prvim znamenkama koje se pojavljuju u jednoj od najvažnijih matematičkih konstanti, broju pi (3.141592653...).
Osim toga, na današnji je datum preminuo Stephen Hawking, a rođen je Albert Einstein, dvojica znanstvenih velikana 20. stoljeća.
Preporučamo vam da u našoj knjižnici posudite slikovnicu Mali ljudi, veliki snovi: Stephen Hawking kako biste se na zabavan način upoznali sa životom ovoga velikog znanstvenika. :-)
Danas se obilježava Međunarodni dan žena! To je dan kada na poseban način razmišljamo o dragim nam ženama - majkama, sestrama, bakama, tetama, ujnama, učiteljicama… Čestitajte svim ženama koje poštujete i volite današnji dan, a one koje posebno volite iznenadite prigodnom čestitkom koju možete sami osmisliti kao što su to učinili naši učenici u školskoj knjižnici! :-)
P. S. Preporučamo vam da u knjižnici posudite i pročitate knjigu Priče o neustrašivim hrvatskim ženama Tatjane Barat.
Na današnji je dan umro hrvatski književnik Vladan Desnica (Zadar, 17. 9. 1905. - Zagreb, 4. 3. 1967.). Po struci je bio pravnik, ali u Hrvatskoj je ostao zapamćen kao književnik. Napisao je mnogo književnih djela, a najpoznatiji su mu romani Zimsko ljetovanje (1950.) te Proljeća Ivana Galeba (1957.). U prvome suprotstavlja seoski i gradski svijet ispitujući razlike u mentalitetu, običajima i civilizacijskim navikama. U Proljećima Ivana Galeba prikazan je doživljajni i spoznajni svijet umjetnika.
Pisao je i pjesme pretežito misaonoga značaja u kojima, uglavnom u slobodnom stihu, razmatra životna pitanja ili raščlanjuje neki misaoni problem (Slijepac na žalu, 1954).
SVJETSKI DAN ČITANJA NAGLAS
Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija razumijevanje za društvene probleme i čimbenik je budućeg uspješnog razvoja djeteta. Obilježavajući Svjetski dan čitanja pokazujemo svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi, kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji.
Vođeni tom idejom obilježili smo Svjetski dan čitanja naglas i u našoj školi.
Učenici trećih i četvrtih razreda pokazali su svoju ljubav prema čitanju učenicima prvih i drugi razreda. Ove smo godine odabrali priču Knjiški miš autorice Marice Milčec iz zbirke priča Svaka mrvica je važna. Time smo našim najmlađim učenicima pokušali približiti važnost i veselje čitanja.
Čitati ne moramo uvijek i samo na hrvatskom jeziku. Čitati možemo i na stranom jeziku pa su nam tako neki učenici, pod mentorstvom profesorice Ane Marije Žagar, čitali pjesme na engleskom jeziku.
Čitanje je vještina koju, posebice kod djece, treba neprestano poticati te se veselimo i budućim aktivnostima koje će nas usmjeriti prema knjigama i svim bogatstvima koja one kriju u sebi.
Dva nastavna sata s 2.a razredom
U 2.a razredu mnogo toga danas se događalo. Knjižničarka Martina Gatin održala je dva nastavna sata, dvije potpuno različite radionice. Prva radionica obradila je temu Časopis, nastavna jedinica koja se obrađuje u drugom razredu osnovne škole. Sat je podijeljen u dvije cjeline; teorijski dio i kreativan rad. Teorijski dio obuhvatio je bitne elemente časopisa primjereno učenicima drugog razreda osnovne škole. U kreativnom djelu sata učenici su za zadatak trebali izraditi naslovnu stranicu časopisa sa svim potrebnim elementima. Odlično su to napravili.
Nakon završene prve radionice krenuli su u izradu straničnika za učenike Osnovne škole Jure Kaštelana. Učiteljica Lucija Ružak podučila ih je kako pisati pozitivne, mudre i lijepe poruke, a stečeno znanje primijenili su na straničnicima. Knjižničarka je ostala vidno iznenađena mudrošću naših mališana čitajući što su napisali, poželjela je i sama imati takav straničnik ako uspomenu na divne radionice.
Vrijedne ruke 1.b razreda
Učiteljica 1.b razreda Snježana Komarčić i knjižničarka Martina Gatin udružile su snage i napravile radionicu izrade božićnih borova od kartona. Iako su naši prvašići još mali, nedavno su krenuli u školu, ozbiljno su se primili posla i iznenadili nas svojim kreativnim uradcima. Bojice, flomasteri, kolaž papir i ostali pribor vješto su koristili kako bi što ljepše ukrasili bor. Nije to sve, pripremaju nam oni još iznenađenja, ali o tome nekom drugom prilikom.
Obitelj Ježićko i 2.c razred
Učenici 2.c razreda sa stručnom suradnicom knjižničarkom Martinom Gatin obradili su pjesmu Obitelj Ježićko autorice Jadranke Čunčić-Bandov. Na početku sata pogledali su kratki film o ježevima i njihovom životu, a kiša koja pada cijeli dan dodatno je pridonijela jesenskoj atmosferi. Naši mališani iz 2.c razreda puno toga već znaju. Učiteljica Lara Branilović već ih je mnogo toga naučila, s toga su bez problema odgovorili na sva postavljena pitanja vezana uz obradu pjesme. Znali su čak i što je to igrokaz, tako su i čitali pjesmu, a na kraju sata izveli su grupni igrokaz. Napravili su još nešto, poklon straničnike za učenike Osnovne škole Jure Kaštelana, ali to je tajna.
Međunarodni dan tolerancije obilježava se 11. studenog. Prema UNESCO-voj definiciji tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Zasnovana je na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. Biti tolerantan znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati da se i drugi drže svojih. To znači prihvaćanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponašanju i vrijednostima imaju pravo živjeti u miru i da budu kakvi jesu.
U nastavku pročitajte divnu priču o prihvaćanju različitosti.
Svatko po svome, zajedno!
Zajedno i u slozi živjeli su prijatelji medo Milo i vjeverica Lili. O svemu su se lijepo dogovarali. Što će jesti, gdje će spavati i kako će se igrati. Dogovorili su se da uvijek bude po medinom. Igrali su se onako kako je on htio, jeli su što je on volio i spavali u brlogu ispod starog hrasta.
Jednog je dana vjeverici Lili prekipjelo. Više nije mogla jesti omekšale zrele kruške ni lizati saća šumskih pčela. Žudjela je za čvrstim zalogajem: orasima, lješnjacima i češerima. Na mekim medinim leđima bilo joj je ugodno spavati, ali brlog bijaše vlažan, a zrak ustajao. Poželjela je zdrav san u zračnoj dupljici na deblu bukve. Više nije uživala u kotrljanju padinom brijega. Svako malo Milo bi se skotrljao preko vlastitog joj repa. A rep onda više nije bio kitnjast, već raskuštran i zgužvan.
- Dosta je bilo, moj Milo! – rekla mu je jednog dana. Dodijalo joj je da stalno bude po njegovom. Odlučila je boriti se za svoju stvar.
Dogovorili su se da će već od sutradan promijeniti ploču. Sve će biti po njezinom. Od sutra će medo Milo jesti, igrati se i spavati onako kako to vjeverica Lili odredi.
Gladno je krckala lješnjake, Milo ih je nemoćno kotrljao po ustima. Krckati nije znao! Nestašno je skakutala s grane na granu, Milo je zadihan sjedio ispod drveta. Ni popeti se nije mogao!
Uvečer mu je prekipjelo. Jer nije mogao do dupljice na noćni počinak.
- Imaš pravo. To nije zdravo! – rekao je i odustao nakon dvadeset osmog pokušaja. Sljedećeg su dana čvrstim dogovorom ojačali prijateljstvo. Od tada jedu što kome odgovara. Spavaju gdje je kome udobno. Igraju se zajedno, svatko po svome.
POČETAK MJESECA BORBE PROTIV ALKOHOLA I DRUGIH OVISNOSTI
Svake godine od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. Maloljetnici bez poteškoća kupuju alkohol, iako se ovaj prekršaj kažnjava novčanim iznosom od 150 do 300 tisuća kuna pa čak i zatvaranjem trgovine prekršitelja. Zakon o trgovini jasno propisuje zabranu prodaje alkohola mlađima od 18 godina.
Dan hrvatskih knjižnica
Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenog se u spomen na dan kada je 1960. godine Hrvatski sabor donio prvi hrvatski zakon o knjižnicama, čime su se stekli preduvjeti za sustavan razvoj hrvatskih knjižnica i nacionalne knjižničarske mreže. Potaknuti tim događajem knjižničarka s učenicima 2b razreda i učiteljicom Ivanom Benko organizirala je radionicu izrade straničnika. Iako je nerijetko običaj da izrađene straničnike učenici koriste za vlastite potrebe, ovaj put su oni poklon dobrodošlice učenicima Osnovne škole Jure Kaštelana.
Ove školske godine započela je rekonstrukcija i dogradnja škole Jure Kaštelana. Iz tog razloga nastava je organizirana u drugim školama, a naša škola domaćin je 2. i 3. razredima. Na početku radionice učenici su zamislili kako bi njima bilo da se njihova škola obnavlja te da moraju ići autobusom u neku drugu školu. Cijeli 2.b reagirao je s izrazitim suosjećanjem naspram izvanredne situacije s kojima se susreću učenici škole Jure Kaštelan. Našiljili su bojice i pripremili flomastere da svojim kreativnim uradcima izraze dobrodošlicu i razvesele svoje vršnjake. Divne straničnike smo plastificirali i dezinficirali u skladu s epidemiološkim mjerama i spremno čekaju na nove vlasnike.
Ali to nije sve, današnji dan je pun iznenađenja i u duhu darivanja. Osim Dana hrvatskih knjižnica 11. studenog slavi se i Martinje, dan sv. Martina, imendan knjižničarke Martine. Kako bi razveselili knjižničarku učenici su napravili čestitke i poklonili joj na kraju radionice. Sreća i veselje vidjelo se na osmijehu knjižničarke koja je upitnim pogledom gledala učiteljicu Ivanu Benko i pitala se otkud im ta ideja. 😊
Pogledajte divne straničnike i čestitke!
U skromnoj seoskoj kući na današnji dan 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenog 1905. - Zagreb, 27. lipnja 2007), dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.
Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.
Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime. U nastavku pročitajte pjesmu Rano sunce u šumi.
RANO SUNCE U ŠUMI
U zelene krošnje uleti Proljetni vjetar, Mlad.
Sunčeve tanke strelice Probodoše lišće I grančice I stabla: Čitava se šuma zanjiha, Zasja.
Rosnati cvjetovi, Bijeli, I listovi, I male ptice, Pozdraviše sunce Veliko.
A sjenke granatih stabala Narisaše Kao prsti Raznolike Likove Po travi Na kojoj se blista rosa kao suze.
Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2021. predstavljamo vam jednog od najvažnijih hrvatskih pjesnika.
Dobriša Cesarić (Požega, 10. 1. 1902. – Zagreb, 18. 12. 1980.) jedan od najvažnijih hrvatskih pjesnika između dvaju svjetskih ratova. Prvu je pjesmu objavio 1916. Za prvu zbirku poezije Lirika (1931.) primio je književnu nagradu JAZU. Godine 1969. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Prepoznatljiva su djela njegove lirike doživljaj seoskog i gradskog pejzaža, stilski postupci gradacije i antiteze, okrenutost simbolizaciji i alegoriji, kao i socijalnoj tematici. Spontanošću i jednostavnošću, kao i misaonošću te univerzalnim tematskim preokupacijama , Cesarić je pjesnik koji je desetljećima čitan, uglazbljivan i često citiran, osvajajući nove generacije ljubitelja poezije. U nastavku pročitajte pjesmu Jesen.
Jesen
Ona je tu. U tuzi kiše
Po poljanama tiho hoda,
I kuda stiže u vis diže
Usplahirena jata roda.
Polako penje se u brda,
A kuda prođe, njezin put Od otpalog je lišća žut. I u dol njime idu krda.
U jezero unese nemir,
I ne vidiš mu više dna,
A medvjed, koga putem sretne,
Odjednom zaželi se sna.
A kada livadama dune Njen vjetar, uzbune se travke. U strništima tužno šušti: To polja slute snijeg i čavke.
Na cesti uveli se list U čudu digo: gle, ja skačem! A čovjek koji hoda drumom Zagrnuo se ogrtačem.
SVJETSKI DAN KRAVATE
Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.
Čitajmo da ne ostanemo bez riječi slogan je 2021. godine koja je proglašena godinom čitanja u Republici Hrvatskoj. U želji da učenike svih razreda potaknemo na svakodnevno čitanje i ukažemo na vrijednost stjecanja čitalačkih navika pitali smo ih što misle o čitanju i zašto čitaju. Pročitajte članak koji se nalazi i u školskom časopisu Tvornica smijeha i saznajte što su odgovorili.
Mjesec hrvatske knjige
(od 15. listopada do 15. studenoga )
Mjesec hrvatske knjige nacionalna je kulturna manifestacija prvi put održana još 1995. godine u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija. Obuhvaća programe na nacionalnoj i na lokalnoj razini kojima se nastoji istaknuti važnost knjige, knjižnice i čitanja. U tom periodu nastoji se još intenzivnije govoriti i na državnoj razini, ali i u lokalnim sredinama o knjizi i čitanju, a kroz raznovrsne programe knjižnice lokalno uključuju i građane. Cilj manifestacije je istaknuti iznimnu važnost knjige, ali i knjižnica kao mjesta javnog i slobodnog pristupa koja se sve više približavaju građanima.
Manifestacija je organizirana na dva „nivoa“: sa središnjim programima (program svečanog otvorenja i zatvaranja manifestacije, Nacionalni kviz za poticanje čitanja, obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, Čitateljski maraton, sudjelovanje na Interliberu ili program od posebnog značenja) i na lokalnoj razini, gdje svaka ustanova, gotovo uvijek knjižnica sa suradnicima i partnerima, organizira svoje programe. Takve ili slične programe knjižnice rade tijekom cijele godine, ali svakako ne u tom intenzitetu.
Dan Hrvatske pošte
Dan Hrvatske pošte obilježava se 10. listopada u spomen na dan kada je donesen Zakon o osnivanju javnog hrvatskog poštanskog i telekomunikacijskog poduzeća, preteče današnje Pošte. Povodom tog događanja učenici 1. c razreda u suradnji sa školskom knjižničarkom napravili su svoju poštansku marku. U ne tako davnoj prošlosti pisma i razglednice bile su osnovno sredstvo komunikacije. Suvremeni svijet, pojava telekomunikacijskih tehnologija i sveprisutnost Interneta slanje pisama i razglednica stavilo je u drugi plan. U želji da se tradicionalan način komuniciranja u potpunosti ne zaboravi, prvašići su se primili posla. Napravljene poštanske marke spremili su u poštanski sandučić koji je dostavljen u školsku knjižnicu, a kreativni uradci izloženi su na stalku da ih svi mogu vidjeti.
Diljem svijeta 21. rujna obilježava se Međunarodni dan mira. Utemeljila ga je Opća skupština UN 1981. s ciljem jačanja ideala mira među svim narodima i državama. Od početka obilježavanja pa sve do danas Međunarodni dan mira uključio je milijune ljudi sa svih strana svijeta koji zajednički sudjeluju u raznim događanjima i okupljanjima. Našoj školi iznimno je važno širenje poruke mira i nenasilja. Knjižničarka s učenicima 4.b razreda osmislila je interaktivnu radionicu s ciljem podizanja svijesti učenika o važnosti mira i nenasilja u svim njegovim segmentima.
Na početku sata pročitali smo priču RATko i MIRko i RAJ za kRAJ kao uvod za daljnje aktivnosti. Učenici su na temelju pročitane priče zajedničkim snagama na ploči nacrtali svog Glasnogovornika za mir – Mirka te ga ukrasili pozitivnim mislima o miru i svemu što on njima znači.
Pogledajmo što su napravili u virtualnoj izložbi!
Na današnji dan rođen je LJUDEVIT GAJ (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.Godine 1830. u Budimu tiska knjižicu ˝Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja˝, prvi općeprihvaćeni hrvatski pravopis (nakon djela Đurđevića i Vitezovića), dvojezično, na hrvatskom i njemačkom, koja mu je pronijela ime cijelom domovinom: potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već ustrojeni češki pravopis, reformira hrvatsku abecedu te za svaki glas u hrvatskom jeziku rabi po jedan znak u hrvatskom latiničkom pismu, zbog toga se po njemu Hrvatska abeceda naziva još i Gajica, čime je ujedinio slovopisno i pravopisno cijeli hrvatski narod te je postao središnja osoba hrvatskog narodnog preporoda ili još zvanog ilirski pokret.
Na današnji dan rođen je MIROSLAV KRLEŽA (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književno umjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ....). Djela: "Novele" (1924.), "Hiljadu i jedna smrt" (1932.), "Povratak Filipa Latinovicza" (1932.), "Novele" (1937.), "Balade Petrice Kerempuha" (1936.), "Na rubu pameti" (1938.), "Banket u Blitvi" (1938.), (1939.), (1962.) "Zastave" (1969.).
Na današnji dan (12.6.) rođena je ANNE FRANK (pravo ime Annelies Marie Frank; Frankfurt na Majni, 12. lipnja 1929. - koncentracijski logor Bergen-Belsen, ožujak 1945), autorica Dnevnika, u kojem je neposredno i iskreno posvjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju.
Nakon njemačke okupacije Nizozemske židovska je obitelj Frank od 1942. godine živjela u tajnom skloništu, dok ih 1944. godine nije otkrio Gestapo i otpremio u njemačke koncentracijske logore, gdje su svi iz obitelji, osim oca, umrli. Nakon rata pronađen je u Amsterdamu Annin dnevnik o godinama provedenim u neprekidnu strahovanju i u potpunoj izolaciji. Prema Katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dnevnik Anne Frank objavljen je na hrvatskom (i srodnim jezicima) najmanje 11 puta između 1969. i 2000. Dvaput je preveden s engleskog (Zagorka Lilić, Giga Gračan) i jednom s njemačkog (Ana Šegvić). Čini se, međutim, da nema izravnog hrvatskog prijevoda s nizozemskog izvornika.
Koncept o obilježavanju Svjetskog dana oceana predložen je još 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša i razvoju održanoj u Rio de Janeiru. Iako je temeljem toga većina država ovaj dan obilježavala neslužbeno, tek je 2008. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku kojom se, od 2009. godine, Svjetski dan oceana obilježava 8. lipnja (Rezolucija 63/111, članak 171.). Službeno proglašavanje Svjetskog dana oceana od strane Ujedinjenih naroda značajan je korak u zaštiti i očuvanju svjetskih oceana i prilika za podizanje svijesti javnosti o trenutnim izazovima s kojim se suočava međunarodna zajednica u vezi sa zaštitom oceana.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana oceana u knjižnici učenici prvih razreda likovnim radovima pokazali su nam kako oni vide ocean i sve što u njemu živi.
Divne radove pogledajte na virtualnoj izložbi:
https://www.emaze.com/@AOQOLQZIO/ocean-izlozba-prvi-razredi
Međunarodni dan nedužne djece žrtava nasilja obilježava se 4. lipnja kako bi se podsjetili da mnoga djeca pate zbog različitih vidova zlostavljanja. Nasilje nad djecom se bilježi u svim društvima i kulturama. U javnosti se pridaje velika pažnja zločinima počinjenim nad djecom, a istovremeno se javnost treba više senzibilizirati na ono svakodnevno, prikriveno nasilje koje se događa u obitelji, na školskom igralištu ili na internetu.
Zvonimir Balog rođen je 30. svibnja 1932. godine u Svetom Petru Čvrstecu blizu Križevaca. U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju. Studirao je pedagogiju. U životu je radio puno poslova, a neki od njih su: administrator, pipničar, dekorater, nastavnik, predavač na Pedagoškoj akademiji, urednik časopisa, televizijski urednik i drugo. Osim što je pisac, on je slikar, kipar i ilustrator. Napisao je šezdesetak knjiga za djecu i odrasle, a i autor je nekih antologija. Književno djelo Zvonimira Baloga poznato je i čitateljima izvan Hrvatske. Tekstovi su mu prevedeni na devetnaest jezika.
Na Hrvatskom radiju možete slušati Podcast - Radioigra za djecu i mlade. Emisija je namijenjena djeci u dobi od pet do petnaest godina koja radiofonijskim sredstvima u izvedbi profesionalnih glumaca predstavlja djela suvremenih hrvatskih književnika za djecu i mlade, dramatizacije poznatih klasika dječje književnosti te važne lektirne naslove.
Na poveznici je mrežna stranica emisije gdje se nalazi i arhiva snimljenih emisija:
Poslušaj! 😊
Svjetski dan kulturnih različitosti, dijaloga i razvoja obilježava se 21. svibnja svake godine. Nerijetko su najnedostupnije i najefikasnije ideje vrlo jednostavne: učiniti naš svijet boljim, prijateljskijim i sigurnijim mjestom putem dijaloga i većeg razumijevanja među narodima i kulturama jedna je od njih - izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis povodom Svjetskog dana kulturnih različitosti, dijaloga i razvoja.
Knjižnice grada Zagreba u Godini čitanja uvele su novu uslugu – posudbu e-knjige za djecu!
Posudba e-knjige dostupna je putem aplikacije Zaki Book, ako si član Knjižnica grada Zagreba (sigurno jesi).
Kako mogu doći do aplikacija Zaki Book?
Pitaj roditelje za pomoć. Roditelji aplikaciju Zaki Book mogu instalirati preko platforma Google Play i App Store, a čitanje je dostupno na Android, iOs i Windows 10 uređajima. Jednostavno, zar ne? 😊
Koliko knjiga smijem posuditi?
Pravila posudbe:
2 knjige (naslova) možeš posuditi na 21 dan
možeš posuditi 2 naslova odjednom, odnosno najviše 5 naslova unutar jednog kalendarskog mjeseca
posuđeni naslovi mogu se čitati na 4 uređaja istovremeno
Osim toga možeš reći svojim roditeljima da:
ima više od 1000 naslova e-knjiga na hrvatskom jeziku za odrasle
Kako se koristi aplikacija Zaki Book?
U aplikaciju se ulazi putem članskog broja i PIN-a.
Kako mogu dobiti svoj PIN?
Zatražite svoj PIN e-mailom (pitaj roditelje za pomoć)
Na e-mail adresu pin@kgz.hr potrebno je poslati sljedeće podatke:
1. Ime i prezime
2. Članski broj
3. OIB
4. E-mail na koji želite da vam se pošalje obavijest o vašem PIN-u
Popis e - knjiga za djecu pogledaj na poveznici:
Popis e - knjiga za odrasle pogledaj na poveznici:
https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=-1&sort=5&age=0&fid0=2&fv0=e-knjiga
Uživaj u čitanju!
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, pokrenuo je 1977. godine Međunarodni savjet za muzeje (ICOM). Svake godine svojim članovima (muzejima i stručnjacima koji rade u muzejima) ICOM preporuča temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici. Tom prilikom muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom očuvanju. Međunarodni dan muzeja, na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra [MDC] u Hrvatskoj se obilježava od 1980. godine.
Slikovnica
S učenicima prvih razreda imali smo radionicu o slikovnici. Naši prvašići vole čitati i rado dolaze u knjižnicu posuđivati lektiru i ostale knjige primjerene njima, ali željeli smo ih dodatno potaknuti na čitanje i usaditi im navike čitanja i korištenja knjižnice od najranije školske dobi. Nakon što su odabrali slikovnicu po vlastitom izboru krenuli su rješavati zadatke s radnog listića. Kroz druženje sa slikovnicom doznali su o čemu ona govori, tko je autor, koji se likovi pojavljuju i kakva je naslovnica. U zadnjem zadatku kreativno su se izrazili crtanjem. Učenicima se radionica vrlo svidjela, a mnogu su i posudili slikovnicu s kojom su radili.
Svjetski dan pisanja pisma
11. svibnja obilježava se Svjetski dan pisanja pisma. Zavirimo li u ne tako davnu prošlost pisma i razglednice bile su osnovno sredstvo komunikacije. Pomoću njih dopisivali smo se s dragim nam osobama, čestitali rođendan i blagdane, prenosili bitne informacije, javljali se prijateljima, roditeljima… Izumom telefona značajno se ubrzao prijenos informacija i međusobna komunikacija, a sveopće prisutnost Interneta omogućila je da ta komunikacija postane trenutna, neovisno o tome gdje se nalazimo. Umjesto pisanja pisma ili razglednice u suvremenom svijetu šaljemo elektroničku poštu (e – mail), SMS, MMS poruke, koristimo društvene mreže i razne aplikacije kako bismo međusobno komunicirali. Zbog svega navedenog na Svjetski dan pisanja pisma učenici 2a razreda učili su kako napisati i poslati pismo, a s tehnikom origami napravili su i svoju kuvertu.
U knjižnici prvašići su vrijednim rukama radili su čestitke kako bi iznenadili majke za Majčin dan. Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću. Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis 1865. godine organizirala je Mothers Day Meetings gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima.
3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode tiska, koji je prigoda za promicanje konkretnih djela i pothvata usmjerenih na zaštitu temeljnoga prava svakoga od nas na saznanje, ali i prigoda za procjenu stanja što se tiče slobode tiska u svijetu.
Taj je dan, koji je u prosincu 1993. godine ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda, određen za privlačenje pozornosti, upozoravanje i senzibiliziranje javnosti, i za poticanje rasprava među profesionalnim djelatnicima u medijima, ali on je i dan u koji se želimo spomenuti novinarâ koji su izgubili život obavljajući svoje dužnosti.
Na današnji dan umro je ALFRED HITCHCOCK (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), američko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga.
Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Sljedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva.
Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Hitchcockov film "Rebecca" (1940.) dobio je Oscara iste godine, iako je nagradu primio producent filma David O. Selznick. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za Sumnju (1941). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: Rebecca, Čamac za spašavanje (1944.), Začaran (1945.), Prozor u dvorište i Psiho. Godine 1968. primio je počasnog Oscara, a 1980. dobio je titulu viteza.
Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine, kako bi se, barem na jedan dan, govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja).
KLIKNITE NA SLIKU I OTKRIJTE BROJNE AKTIVNOSTI POVODOM NOĆI KNJIGE!
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, i William Shakespeare te se sama zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.
UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO, obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije. UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.
UNESCO ima i druge programe vezane uz knjige i književnost. Godine 1948. organizacija je započela ambiciozan program s područja prevođenja, a jedan od glavnih dijelova toga programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela. Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promiču uzajamno razumijevanje utemeljeno na poštovanju drugih naroda i kultura.
Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996. godine, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, autora epa Judita, dovršenog u Splitu na današnji datum 1501. godine.
Od 1997. godine, u organizaciji Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige (sastavljene od novčanog iznosa i povelje), tj. Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, Davidias – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, te Slavić – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac.
Idući tjedan svi ljubitelji Harryja Pottera dolaze na svoje.
Od 23. travnja u Hoću Knjigu Megastore kreće izložba svjetskih izdanja Harryja Pottera! Kroz više od 400 primjeraka knjige na mnogim svjetskim jezicima, ovo je prava prilika da vidimo kako na malog čarobnjaka gledaju u najudaljenijim krajevima svijeta. A sve zahvaljujući neumornom kolekcionaru Damiru Tonkoviću koji nam je posudio svoju zbirku ne bi li u njoj uživali svi.
Izložba će biti otvorena sve do 7.5., nakon čega seli i u druge gradove (dogovori su u tijeku). Ulaz na izložbu plaća se simboličnih 19 kuna (14 srpova i 3 knuta) na blagajni knjižare Hoću knjigu Megastore, a sav će prihod biti doniran kolekcionaru Damiru Tonkoviću kako bi i dalje mogao nastaviti skupljati ove vrijedne primjerke te njima uveseljavati sve Potter fanove.
Dragi učenici,
od 19. 4. započinjemo s akcijom PAPIRKO – prikupljanje starog papira.
Papir možete početi donositi u školu već nakon praznika, od ponedjeljka 12.4. Pohranjivat ćete ga u svojim učionicama, a jednom tjedno će ga domar pokupiti i odvesti u spremište u podrumu škole
Važno je da papir bude čist i bez folija, plastificiranih dodataka, bez lijepljenog i
metalnog uveza, bez registratora i korica.
Dozvoljen je prikup: udžbenika, školskih knjiga, bilježnica i bijelog uredskog papira,
novina, časopisa i kataloga.
Nije dozvoljen prikup: kartona, indigo papira, ugljenog papira, fotografija i foto
papira, zauljenog i prljavog papira, gumiranih etiketa, pelena i sl.
Razred koji u akciji skupi najviše papira, partner HEP će nagraditi izletom u jedan od nacionalnih parkova ili parkova prirode.
Povodom Svjetskog dana poezije kojeg obilježavamo 21. ožujka, u ponedjeljak 22. ožujka će se u predvorju naše škole s početkom u 18 sati održati Večer poezije. Učenici će izvoditi pjesme poznatih hrvatskih pjesnika, ali i pjesme koje su sami napisali.
Zbog epidemiološke situacije broj publike je ograničen pa molimo učenike koji su zainteresirani prisustvovati Večeri poezije da se prijave u školskoj knjižnici.
Godine 1999. UNICEF je prvi dan proljeća proglasio i Svjetskim danom poezije. s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije diljem svijeta. Na proglašenju praznika rečeno je da treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.
Prema podatcima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije koji je od 1990-ih smješten na Floridi (SAD), Svjetski dan poezije slavio se još od 1505. godine. Uglavnom se obilježavao u listopadu, najčešće 15. listopada, na rođendan velikog rimskog pjesnika Vergilija. Sve do UNESCO-vog službenog proglašenja, praznik je naizmjenično slavljen u listopadu i studenom. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.
Ovaj veliki dan obilježava se i u Hrvatskoj brojnim događanjima, raznim pjesničkim večerima poezije ili najnovije – plati kavu stihom, u kojoj na svoje dolaze i kavopije i ljubitelji dobrog stiha, jer sve što trebaju napraviti da bi uživali u ukusnoj kavi je – zauzvrat napisati stih. Osim što je prvi dan proljeća i Svjetski dan poezije, 21. ožujka je i rođendan hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovačića, što se do današnjih dana obilježava kao Goranovo proljeće.Mladi, talentirani pjesnici tada pokazuju svoje umijeće, a najbolji bivaju nagrađeni i izdavanjem svoje prve zbirke poezije.
Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Ove godine "službeno" počinje na današnji dan u 22:58 sati po srednjoeuropskom vremenu. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi nadnevak proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica).Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vjesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac. U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog.
Na današnji dan umro je ANTUN GUSTAV MATOŠ (13.06.1873., Tovarnik, HRV - 17.03.1914., Zagreb, HRV), hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Rođen u Srijemu, u Tovarniku. U drugoj godini života seli se s roditeljima u Zagreb, pa je znao reći da je: ˝Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem˝. Do šestoga razreda gimnazije bio je učenik gornjogradske gimnazije, a u sedmom razredu propao je osim iz fizike i propedeutike i iz - hrvatskog jezika. Pokušaj studiranja na Vojnomu veterinarskom fakultetu u Beču svršio je neuspjehom. Godine 1893. odlazi u vojsku, ali sljedeće 1894. dezertira, pa iz Hrvatske tj. Austrije bjeźi u Srbiju, najprije u Šabac, a zatim u Beograd. Kako sam navodi, u Beogradu je tijekom sljedeće tri godine i nekoliko mjeseci ˝čelist, pa novinar, literat˝. U siječnju 1898. godine odlazi preko Beča i Münchena u Ženevu, a odatle 1899. u Pariz, u kojemu će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka napisati najznačajniji dio svoje proze. Godine 1904. opet je u Beogradu, da bi - još uvijek kao vojni bjegunac - u četiri navrata potajno dolazio u Zagreb tijekom 1905, 1906. i 1907. godine. Konačno, 1908., poslije trinaestogodišnjeg izbivanja iz Hrvatske, pomilovan je i definitivno se vraća u Zagreb. Umro je od karcinoma grla, ostavivši iza sebe dvadesetak što tiskanih, što neobjavljenih knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Cijeli je život bio izrazito domoljuban, a u politici je bio naklonjen Stranci prava. Primjerice, Matoš je pisao „Oj hrvatska zemljo mila“ kao drugi stih prve kitice hrvatske himne.
Na današnji dan umrla je SELMA LAGERLOF (Marbacka, 20. studenog 1858. - 16. ožujka 1940.), švedska književnica.
Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. godine čime postaje prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914. postaje prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu. Središnji motivi i likovi njezinih djela su iz zavičajne Švedske, osobito rodna pokrajina Värmland, a inspirirao ju je i život južne Italije, Palestina, moderni socijalizam, stare sjevernjačke legende. Svijet događaja i likova vrti se oko okosnice ljubav - smrt, zlo - dobro. Nastojala je sjediniti kršćanstvo i socijalizam. Njezin stil je liričan, jednostavan i ispovijedan.Prvo je djelo ˝Gösta Berling˝ (˝Gösta Berlings saga˝) objavila 1891. te je to njeno, na našem prostoru, najpoznatije djelo. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. st.U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu ˝Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku˝, I, II (˝Nils Holgersons underbara resa genom Sverige˝, 1906-07). Djelo je napisano po narudžbi s ciljem unapređenja nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa koji je proputovao zemlju leteći na guski. Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku koja je povijesno bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici. Preminula je nedugo potom, u ožujku 1940. na svome imanju Marbacka, u pokrajini Värmland. Pedesetak godina poslije, 1991. Švedska izdaje novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.
Mjesec ožujak posvećen je hrvatskom jeziku. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. pokrenuo je posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika.
Dani hrvatskoga jezika održavaju se od 1991. godine od 11. do 17. ožujka radi podizanja jezične kulture te boljeg poznavanja hrvatskog jezika i njegove povijesti. Hrvatski jezik temelj je naše pismenosti, identiteta i kulture. Ovom manifestacijom želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, njegovih dijalekata i narječja.
Isto tako, Dani hrvatskog jezika nastoje upoznati javnost s bogatom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću.
Na današnji dan rođen je DOUGLAS ADAMS (Cambridge, Engleska, UK, 11. ožujka 1952. - Santa Barbara, SAD, 11. svibnja 2001.), britanski radijski dramaturg i pisac znanstvene fantastike, najpoznatiji po djelu "Vodič kroz Galaksiju za autostopere".
Douglas Adams jedan je od najznačajnijih humorista žanra znanstvene fantastike, najpoznatiji po seriji knjiga Vodič kroz Galaksiju za autostopere. Njegova djela osvojila su sve medije: radio, televiziju pa čak i kino platna. Adams je rođen u Cambridgeu i obrazovan u Brentwoodskoj školi u Essexu, gdje se sprijateljio s Griffom Jonesom. Adams je pohađao St. John’s College, gdje je 1974. godine diplomirao englesku književnost. Neki od njegovih ranih radova prikazani su na drugom programu BBC-a 1974. godine. Uskoro ga je ˝otkrio˝ Graham Chapman iz Monty Pythona, kojemu je Adams napisao jedan od skečeva za 45. epizodu Letećeg cirkusa. Adamsov rani rad na radiju uključuje skečeve u programima The Burkiss Way i News Huddlines, a i bio je pisac jedne epizode programa Doctor on the Go. Prema Adamsu, ideja za Vodič kroz Galaksiju za autostopere nastala je kada je pijan ležao u polju u Innsbrucku u Austriji, gledajući zvijezde. Lutao je noseći knjigu Vodič kroz Europu za autostopere kada je naišao na grad gdje nitko nije pričao njemu razumljivim jezikom. Kada se napio i otišao u polje spavati, bio je inspiriran nemogućnošću da komunicira s ljudima iz tog grada. Vodič kroz Galaksiju za autostopere originalno je nastao kao šestodijelna radio serija na BBC Radio 4 1978. godine. Radio serija bila je osnova za seriju knjiga, koja je postala poznatija kao ˝trilogija u pet nastavaka˝, a kasnije je nastala i TV serija. U vrijeme njegove smrti, ovaj serijal bio je prodan u više od petnaest milijuna primjeraka.
Povodom Međunarodnog dana žena u školskoj smo knjižnici pripremili malu izložbu o hrvatskim spisateljicama koje su autorice lektirnih naslova za osnovne škole.
Svratite i saznajte nešto više o njima i njihovom značaju za hrvatsku književnost!
PREPORUKE ZA ČITANJE:
Preporučamo vam da u knjižnici posudite i pročitate knjige Priče o neustrašivim hrvatskim ženama Tatjane Barat i Žene u znanosti - 50 neustrašivih znanstvenica koje su promijenile svijet Rachel Ignotofsky.
DANAS se obilježava Međunarodni dan žena. To je dan kada žene žele upozoriti i progovoriti o svojim pravima, neravnopravnom položaju s muškarcima i ulozi u društvu, a ove se godine taj dan obilježava pod sloganom "Izaberi izazov".
Međunarodni dan žena obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće. Žene su nastavljale štrajkati - pod sloganom "Kruh i ruže". Kruh je simbolizirao gospodarsku sigurnost, a ruže bolju kvalitetu života.
I 164 godine kasnije nakon prosvjeda u New Yorku tradicionalnim demonstracijama žene diljem svijeta će upozoriti na nejednak položaj koje imaju u društvu.
Žene su u Hrvatskoj još uvijek manje plaćene od muškaraca i imaju nižu prosječnu mirovinu. Zbog obiteljskih obveza žene biraju uglavnom slabije plaćena zanimanja, a zbog rodiljnog dopusta i bolovanja kako bi njegovale djecu ili roditelje kažnjene su manjim primanjima, što se vidi i na manjim mirovinama. Statistike pritom pokazuju da poduzeća u kojima su žene na vodećim položajima, a takvih je malo, donose veću dobit.
Prosječne mirovine za žene u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. bila je za 600 kuna niža nego prosječna mirovina muškarca. Jaz u plaćama je 21 posto.
Udio žena u upravljačkim strukturama vrlo je nizak i kreće se od 13 do 16 posto, iako su žene prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. činile 60 posto magistara znanosti i sveučilišnih specijalista te 55 posto doktora znanosti.
Podaci Eurostata za 2016. pokazuju da u kućanskim obvezama u Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena. Također, u svakodnevnoj brizi za djecu, u populaciji roditelja od 25 do 49 godina, sudjeluje 79 posto žena te, s druge strane, 54 posto muškaraca.
Tu je i problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj. Tako su 2018. muškarci bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10 tisuća prekršaja nasilja među bliskim osobama. Također, od 3 tisuće kaznenih djela obiteljskog nasilja, žene su u 75 posto slučajeva bile žrtve, a u 91 posto slučajeva počinitelji su bili muškarci.
Osmog ožujka 1857. godine u New Yorku su u štrajk stupile radnice tvornice tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Istog datuma na istom mjestu, ali 51 godinu kasnije, ponovo je došlo do štrajka žena.
Radnice su najprije bile zatvorene u tvornici iz koje nisu mogle izaći, a potom je izbio požar, prilikom čega je 129 žena izgubilo živote. U sjećanje na ovaj događaj, godinu dana kasnije u New Yorku je prvi put obilježen 8. ožujka, Dan žena.
Prosvjedi na 8. ožujka su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
U Kopenhagenu je 1910. utemeljen Dan žena međunarodnog karaktera, u čast pokreta za ženska prava i izgradnju potpore za ostvarivanje prava glasa za žene.
Međunarodni dan žena prvi je put obilježen 19. ožujka 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, gdje je u skupovima sudjelovalo više od milijun žena i muškaraca koji su, osim prava na glasanje i obavljanje javnih dužnosti, zahtijevali ženska prava na rad, stručno osposobljavanje i prestanak diskriminacije na poslu.
Na današnji dan umro je BRATOLJUB KLAIĆ (Adolf Klotz) (Bizovac, 27.07.1909. - Zagreb, 2.03.1983.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i prevoditelj.
Rođen je u Bizovcu kod Valpova. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, češki i njemački jezik. Stručno se usavršavao u Poljskoj i Češkoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom Bizovačko narječje. Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Kao član Državnoga ureda za jezik NDH Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Postao je poznat po Rječniku stranih riječi, koji je od 1951. do 2001. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasičnih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije. U rukopisu mu je ostao ortoepski rječnik. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr. u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti) te jezično priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe. Uvježbavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom književnosti (Između jezikoslovlja i nauke o književnosti, 1972). Bratoljub Klaić je u kroatistici i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezični normativist.
Krajem veljače na sjednici Vlade i najavljeno, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju Zakona o otocima i Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka uspostavilo je Registar otoka. Ovaj dokument na jednom mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.
Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka.
Najzanimljiviji podaci o Hrvatskim otocima koje možda niste znali:
– Republika Hrvatska ima 1.244 otoka, otočića i hridi, od kojih je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi.
– Hrvatsko otočje je drugo po veličini otočje Sredozemlja.
– Hrvatska je uz Finsku, jedina zemlja u Europskoj Uniji koja ima Zakon o otocima.
– Na otocima, s poluotokom Pelješcem, živi 132.756 stanovnika, na 50 naseljenih otoka i poluotoku Pelješcu u 18 gradova, 41 općini i 345 naselja (Podaci Državnog zavoda za statistiku, prema popisu iz 2011. godine).
– Svaki 32. stanovnih Republike Hrvatske je otočanin.
– 69,5% hrvatske obale otpada na otoke.
– Bez otoka, teritorijalno more Republike Hrvatske bilo bi za dvije trećine manje.
– Najviši otočni vrh je Vidova Gora na otoku Braču sa 778 metara nad morem.
– Najdulju obalnu crtu ima otok Pag.
– Najveće površine je otok Cres.
– Najduži otok je otok Hvar.
– Najnastanjeniji otok je otok Krk sa 19.383 stanovnika (DZS, 2011.).
– Najgušće nastanjen otok je Krapanj (DZS, 2011.).
– Hrvatski otoci spadaju u najsunčanije krajeve Europe.
U Registar otoka možete ući klikom na sliku otoka Galešnjaka, jednog od naših geografski najzanimljivijih otoka kojeg još nazivaju i Otokom ljubavi.
Obilježavanje je Dana ružičastih majica započelo u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi samo zato što je bio odjeven u ružičastu majicu. Njegova je ružičasta majica simbolizirala potporu teško bolesnoj majci. Dan ružičastih majica ove školske godine obilježavamo 24. veljače. Vršnjačko je nasilje isticanje moći agresijom. Definira se kao negativna verbalna ili tjelesna akcija koja ima neprijateljske namjere, uznemiruje žrtvu, ponavlja se tijekom vremena, a zasniva se na nesrazmjeru moći. Vršnjačkim se nasiljem smatra ako učeniku drugi učenik ili grupa učenika govori ili čini loše ili neugodne stvari. Zlostavljanjem se može smatrati i ako se učenika opetovano zadirkuje na način koji mu je neugodan ili ako ga se namjerno izostavlja iz aktivnosti. Ponavljanjem zlostavljanja nasilnici povećavaju svoju moć, a žrtve svoju gube.
Na današnji dan umro je JURE KAŠTELAN (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. - Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik.
Jure Kaštelan se rodio u Zakučcu kraj Omiša, na rijeci Cetini, između vrletnih masiva Mosora i Biokova. Klasičnu gimnaziju je pohađao u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1940. je objavio u vlastitoj nakladi, s ilustracijama Ede Murtića, svoju prvu zbirku ˝Crveni konj˝. U Drugom svjetskom ratu sudjeluje u obrani domovine kao pristaša lijevih snaga. Do 1980. godine voditelj je Katedre za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a neko vrijeme i lektor na Sorboni. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima (Lorca). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi ˝Tifusari˝. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s ruskog i talijanskog. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.
Samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija, na današnji dan 22. veljače 1483. godine otisnuta je prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Između ovoga prvotiska, istinskoga remek-djela glagoljaškoga tiskarstva, i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postoji neraskidiva veza. Nadnevak njegova tiskanja obilježava se kao Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a za logotip Knjižnice iz Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže (transliterirano latiničko „i“).
Ova je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Misal je otisnut na Dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru. Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.
Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse.
Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.
22. veljače obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor nedavno službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.
Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
UNESCO-v dokument 16/C iz 1970. godine kaže »Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.«
UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: »...svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku...« Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda
19. VELJAČE 2021.
Na današnji dan umro je KNUT HAMSUN (Vaga, Gudbrandsdal, 4. kolovoza 1859. – Norholm, Grimstad, 19. veljače 1952.), norveški književnik.
U dobi od 17 godina počeo je raditi kod proizvođača užadi i u isto vrijeme započeo s pisanjem. Proveo je nekoliko godina u Americi, putujući i radeći najrazličitije poslove, o kojima je pisao u Fra det moderne Amerikas Aandsliv (1889). Godine 1898. godine oženio se s Bergliot Goepfert, ali je brak završio 1906. Hamsun je potom 1909. godine oženio Marie Andersen koja će mu biti vjerna pratiteljica sve do njegove smrti. Hamsun je prvi put privukao pozornost 1890. godine novelom Glad. U napola autobiografskom djelu opisao je pad mladog pisca u ludilo kao rezultat gladi i siromaštva. Kao i u svim ostalim djelima i o ovom se osjeća stil Franza Kafke i ostalih pisaca 20. stoljeća, s unutarnjim monolozima i bizarnim logičnostima. Velik uspjeh doživio je i roman Blagoslov zemlje iz 1917. Hamsun je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1920. godine.
Pustolovine Huckleberryja Finna satirični je roman američkog književnika Marka Twaina, prvi puta u SAD-u izdan 18.veljače 1885. godine. Ovaj se roman danas smatra jednim od Velikih američkih romana, a ujedno je i jedno od prvih značajnih američkih djela pisano lokalnim govorom i koje odiše iznimnim regionalizmom. Glavni je lik, a ujedno i pripovjedač, Huckleberry Finn, najbolji prijatelj Toma Sawyera, koji se pojavljuje u još dva Twainova romana (Tom Sawyer na putu i Tom Sawyer, detektiv). Djelo je bilo popularno od samog izdavanja i često se smatra nastavkom Pustolovina Toma Sawyera. Ujedno je i česta tema istraživanja mnogih književnih kritičara. No, unatoč tome djelo je izazvalo mnoge kontroverze zbog svog jezika, a u 20. stoljeću je često spominjano zbog raznoraznih rasističkih stereotipa sadržanih u njemu.
DAN MAČAKA
Dan mačaka počeo se obilježavati 1990. godine kada su organizirani i prvi prosvjedi zbog nebrige o mačkama i zbog njihove eutanazije. Mačka je uvijek bila smatrana božanskom životinjom i bila je posebna za mnoge drevne civilizacije, osobito Egipćane. Tako su i mnogi pisci i umjetnici ove životinje koristili kao motive svojih djela, ali su im bile i dragi ljubimci.
Polako popunjavamo police naše školske knjižnice u kojoj učenici sretno i svakim danom sve više i više provode svoje vrijeme!
No, još smo daleko od toga da naše police budu pune! I dalje vas pozivamo da nam darujete knjige koje stoje usamljene na vašim kućnim policama i omogućite im da uživaju u šarenom i veselom društvu u knjižnici!
Posebno smo u potrazi za stripovima! Primijetili smo da naši učenici, pogotovo oni nižih razreda, posebno uživaju baš u čitanju stripova!! Stoga, ako doma imate zaboravljene stripove koji vam više nisu potrebni, mi ćemo ih rado udomiti!! Obećavamo vam da ćemo ih čuvati i paziti i da će biti čitani s veseljem!