8. ožujka
Međunarodni dan žena
Odigrajte kviz osmišljen povodom Međunarodnoga dana žena!
https://wordwall.net/resource/12179370
8. OŽUJKA OBILJEŽAVAMO DAN ŽENA
Prvi Dan žena obilježen je 8. ožujka 1909. u SAD-u
Međunarodni dan žena slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća žena. Danas taj dan pod povećalo stavlja položaj žena u društvu, naglašava važnost ravnopravnosti i upozorava na sva područja u kojima žene još nisu postigle ravnopravnost.
Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi puta početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomskog rasta koji su često dovodili do protesta zbog loših radnih uvjeta.
Žene zaposlene u noj industriji javno su demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku.
Tekstilne radnice protestirale su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Prvi službeni međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine i to na 19. ožujka u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj i Danskoj.
U ljeto 1910. u Kopenhagenu je održana druga međunarodna ženska konferencija.
Na konferenciji je na prijedlog poznate njemačke socijalistice i teoretičarke Clare Zetkin jednoglasno izglasano obilježavanje dana na koji bi se slavila društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena.
1917. godine demonstracije u Rusiji, snažnoga antiratnog karaktera, održane su 8. ožujka i te su se demonstracije pokazale kao povijesno iznimno važan događaj, spona u lancu događaja koji su doveli do Ruske revolucije. Nakon abdikacije cara Nikole, žene su u Rusiji dobile pravo glasa.
Rosa Luxemburbg rođena je 1870. u Poljskoj. Rosa je imala poremećaj u rastu i bila je fizički hendikepirana cijelog života. Usprkos tome, svojim britkim govorništvom, trudom i zalaganjem upisala se trajno u povijest Europe i svijeta.
1898. preselila se u Berlin i tamo sudjelovala u osnivanju SPD-a, političke stranke, a njene govorničke sposobnosti su je ubrzo promovirale u glavnu govornicu stranke.
Njeni napadi na njemački militarizam i imperijalizam postali su jači kako je rat bio bliži, i trudila se da uvjeriti svoju političku stranku SPD da skrene u suprotnom smjeru. Željela je organizirati generalni štrajk kako bi uticala na radničku solidarnost u protivljenju ratu, ali ju je stranačko rukovodstvo odbilo.
Između 1904. i 1906, njen rad je tri puta prekidan boravkom u zatvoru zbog političkih aktivnosti. Kako je rat bio bliži, ona je organizirala demonstracije pozivajući na prigovor savjesti za vojnu službu, i odbijanje izvršavanja naređenja. Zbog ovoga je optužena za "pozivanje na neposlušnost vlastima, zakonu i redu" i osuđena na godinu dana zatvora.
Približavanjem prvoga svjetskog rata se zalagala za protivljenje militarizmu. S Karlom Libknehtom i Klarom Cetkin, Rosa Luxemburg je 5. 8. 1914. stvorila grupu Internacionala. 2
Od nje je nastala Spartakistička liga, 1. 1. 1916. Objavili su brojne ilegalne pamflete sa potpisom "Spartak" po tračkom gladijatoru koji je pokušao osloboditi robove u Rimu. Protivila se aktualnoj vlasti koja je promovirala ratnu politiku
Clara Zetkin je njemačka revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta.
Od 1890. upravljala je ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, uređivala list "Die Gleichheit" i organizirala 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena.
1910. u Kopenhagenu Međunarodna Konferencija žena proglasila je 8. ožujka danom žena radnica.
Kao pripadnica organizacije Spartakovaca bila je za vrijeme I. svjetskog rata uhićena.
Uz svoju bogatu revolucionarnu djelatnost, kao istaknuta politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta, bila je plodna spisateljica, publicistkinja i izvanredna govornica.
Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.
Žene u Hrvatskoj pravo glasa dobile su tek 1945. godine.
1971. Švicarska je uvela žensko pravo glasa, a njezin posljednji kanton tek 1990 godine.
Velike žene kroz povijest izborile su se za današnje bolje uvjete i politička prava žena.
Njima u spomen, čestitamo Dan žena!
Izvori:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_%C5%BEena