HRVATSKI IZUMITELJI

FAUST VRANČIĆ

Faust Vrančić najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.

U djelu Machinae Novae (1595.) nalaze se skice i prikazi 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija (metalni, tj. viseći mostovi, žičara, prva turbina na vjetar, mlin …).

Faust Vrančić u Veneciji je izveo skok padobranom kako bi ga isprobao.

RUĐER BOŠKOVIĆ

Ruđer Bošković (18. st.) bavio se mnogim matematičkim problemima (npr. beskonačno malim veličinama), te prvi govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima.

U geofizici je istraživao polarnu svjetlost , plimu i oseku te je prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje (geoid).

Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka.


DAVID SCHWARZ

David Schwarz (1852.-1897.) rodom je iz Županje. U želji da nauči što više o aluminiju i njegovim legurama, Schwarz je počeo raditi u tvornici aluminija.

Izrada Schwarzovog zračnog broda uslijedila je vrlo brzo. Brod je bio upravljiv vertikalno i horizontalno, a koristio je 2 motora, svaki jačine 4 KS.

Uz pomoć njemačke vlade 1896. godine zračni brod je u potpunosti dovršen. Prvi let obavljen je 8. listopada 1896., sa Schwarzom za upravljačem.

EDUARD SLAVOLJUB PENKALA

Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. st. Njegov opus obuhvaća 80-ak izuma s područja mehanike, kemije, fizike, zrakoplovstva, itd.

Penkalin je najpoznatiji izum automatska mehanička olovka (prva je patentirana 1906. god.), a 1907. i prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom.

Među prvim su izumima koje je patentirao termos-boca, rotirajuća četkica za zube, anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, manometar, dinamometar, vagonske kočnice, mjerilo protoka...

U Zagrebu je 1910. godine konstruirao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

IVAN VUČETIĆ

Otac je daktiloskopije. Radeći na otkrivanju zločina, otkrio je neponovljivost svakog otiska i usustavio metodu identifikacije pomoću otiska prsta – daktiloskopiju.

Osmislio je i opremu za uzimanje te arhiviranje otisaka prstiju, te drvenu spravu, tzv. daktilonom. Iako nije prvi koji je uočio neponovljivost otiska svake jedinke, tek je Vučetić razvio prvi praktički primjenjiv sustav klasifikacije otisaka papilarnih linija.

Uspostavio je vlastiti sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

Autor je mnogobrojnih djela iz područja daktiloskopije.

JOSIP BELUŠIĆ

Slabo je poznato da je brojač prijeđenih kilometara i brzinomjer, preteču današnjih tahografa i taksimetra, izumio Istranin Josip Belušić.

Godine 1889. na Svjetskoj izložbi u Parizu, na kojoj je postavljen i glasoviti Eiffelov toranj, Belušić je predstavio svoj izum nadjenuvši mu prvotno ime “Velocimeter”.

Belušićev uređaj mjerio je brzinu, odnosno stajanje kola, vremensko trajanje vožnje i stajanje vozila, broj putnika te vrijeme silaska u ulaska putnika.

FERDINAND KOVAČEVIĆ

Ferdinand Kovačević poznati je izumitelj, stručni pisac i pionir hrvatske telegrafije.

Pionir hrvatske telegrafije Ferdinand Kovačević 12.02.1876. patentirao je pronalazak tzv. Dupleks veze koja je omogućila da se Morzeovi znakovi istodobno odašilju jednim vodom u suprotnim smjerovima, dok su se prije njegovog izuma rabile četiri žice.

Patentna isprava, izdana u Beču, smatra se prvom u povijesti hrvatskoga izumiteljstva.

NIKOLA TESLA

Nikola Tesla jedan je od najvećih izumitelja našega doba. Svijetu je dao više od 700 izuma.

Najvažniji izumi

  • Sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje
  • Izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije
  • Teslina turbina te Teslin oscilacijski transformator (Teslina zavojnica)
  • Rasvjeta pomoću struja visoke frekvencije
  • Radio te sustav bežičnog prijenosa radiosignala i energije
  • Teleautomatika (daljinsko upravljanje brodom)

FRANJO HANAMAN

Prvu masovno prihvatljivu električnu žarulju s nitima volframa izumio je i patentirao godine 1903. u Beču hrvatski znanstvenik Franjo Hanaman (rođen 1878. u Drenovcima kraj Županje), zajedno s austrijskim znanstvenikom dr. Alexanderom Justom.

Žarulja s volframovom niti, koja se rabi i danas i koja je zamijenila dotadašnju žarulju s ugljenom niti, bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela.