Glazbena učionica
Stranicu kreira i uređuje: Jelena Bajto, prof glazbene kulture
O.Š. "Ivan Leko" Proložac
Kreirajmo zajedno! Komponirajmo! Stvarajmo!
U smislu poticanja kreativnosti kod djece i osvještavanja sudjelovanja u stvaralačkom procesu, s učenicima četvrtog razreda radila sam u sklopu E-twinning projekta „Glazbeni vlak 2“, brojalice i ritamske igre.
Na početku smo prvo osvijestili što su brojalice, kako i kada ih koristimo….prisjetili smo se brojalica koje već znamo, a i naučili jedni druge one koje nismo do sada znali.
Razbrajali smo se izvodeći dobe rukama, a ritam tekstom i pri tom se zabavili. Potom smo rukama o klupu kucali dobe („pomagali ruci koja razbraja“) a izgovarali tekst. Potom smo se podijelili u dvije grupe, pri čemu je jedna grupa izvodila dobe rukama o klupu („pomagala ruci koja razbraja“), a druga izvodila pljeskanjem ritam teksta brojalice, te smo na taj način dobili poliritmiju i radili na razvijanju osjećaja za ritam kod učenika. Cijelo vrijeme jedna učenica i dalje izgovara brojalicu i razbraja rukom da bi učenicima bilo malo lakše i da bi bili međusobno bolje usklađeni. Nakon toga udarce dlanova o klupu zamjenjujemo udaraljkama. Učenici koji izvode dobe sviraju ih na štapićima i bongosima, a učenici koji sviraju ritam sviraju ga na šuškalicama i defu. (Naravno, prilikom te aktivnosti prvo objasnimo učenicima kako se iste udaraljke pravilno drže i sviraju).
Do idućeg sata učenici su pitali svoje majke, bake i starije članove obitelji da ih nauče brojalice koje su se već pomalo zaboravile i izgubile tijekom vremena, te na taj način istraživali kako su se razbrajali i dogovarali za igru njihovi predci unazad 20, 30, 40 i 50 godina. Rezultate istraživanja predstavili su nam na idućem satu.
Potom su napisali svatko svoju novu brojalicu, radove su prezentirali, prikupili smo ih, te odabrali one koji su se učenicima najviše svidjeli. Zahvaljujući vlastitom kreativnom porivu, tekst brojalica koji su napisali ujedno su i ilustrirali da bi sama prezentacija bila što zanimljivija.
Nakon što smo odabrali tri brojalice koje su po izboru učenika bile najljepše, te brojalice smo svi naučili, i s njima smo se igrali na razne načine, izvodeći rukama ritam ili dobe, izgovarajući tekst i hodajući, pri čemu su nam noge izvodile dobe u svakom koraku, a zatim uz upotrebu udaraljki.
Pogledajte kako je to izgledalo:
Kako spojiti ritam, kreativnost, igru i digitalne vještine? Nakon dužeg promišljanja odlučila sam se za Incredibox igru u kojoj učenici mogu stvarati svoje kompozicije kombinirajući različite zvukove i glazbene motive slažući ih u zajednički zvuk, a zatim ih međusobno kombinirajući. Igra razvija kreativnost i isto bi bilo moguće ostvariti nakon igre i sa konkretnim izvorom zvuka u vidu udaraljki ili beatboxa. Učenici su iskusili stvaranje kao takvo, a koje zvukove dalje i na koji način kombinirati…mogućnosti je bezbroj. Radili smo zajedno na satu, kreirali zajedničku kompoziciju, no neki su učenici nastavili komponiranje i kod kuće nakon sata, te pri tom ostvarili dosta zanimljive rezultate. Poslušajte našu zajedničku
, a potom i kompoziciju
Uđimo u čaroliju baletne umjetnosti!
U prosincu nas godinama zapljuskuju sa svih medija informacije o velikom interesu za karte izvedbi baletne predstave „Orašar“ Petra Iljiča Čajkovskog. Redovi su pred blagajnama HNK u Zagrebu i Splitu…karte se rasprodaju čim budu puštene u prodaju. Što tako snažno privlači gledatelje u naše nacionalne kazališne kuće? Prekrasna glazba Petra Iljiča Čajkovskog?... (A zaista jest prekrasna!) Ili možda efektna i zahtjevna koreografija koju naši baletni ansambli s izvrsnim solistima s lakoćom i elegancijom izvode?... Ili topla priča koja djevojčicu Klaru odvodi u svijet mašte i slatkiša?... Ili božićni ugođaj kojim je protkana cijela predstava, a koji se očituje i u scenografiji i kostimografiji?...Ili puno djece koja sudjeluje u izvedbi pa svojom energijom ispuni cijelu pozornicu?...Ili jednostavno sve to skupa čini „Orašara“ predstavom bez koje ni Božić ne bi bio potpun za veliki broj naših građana.
Da bismo se približili tom doživljaju, prvo ćemo ponoviti ono što o baletu kao glazbeno-scenskoj vrsti već znamo….a to je da je on glazbeno-scenska vrsta u kojoj se radnja predstavlja plesom, pokretom, mimikom i gestama. Ponoviti ćemo da se početci baletne umjetnosti pojavljuju već u vrijeme Luja 14. na francuskom dvoru, da je i kralj sam rado sudjelovao u plesnim predstavama radi čega su ga i zvali „Kralj Sunce“ po njegovoj najdražoj plesnoj ulozi, a da veliki procvat ima u 19. stoljeću kada nastaje bijeli balet i ono što većina ljudi danas podrazumijeva pod baletnom umjetnošću. Ponoviti ćemo i osnovne dijelove baleta, solističke i skupne, te što je pas de deux, pas de trois, pas seul, corps de ballet, te najistaknutija djela u povijesti baleta „Labuđe jezero“, „Orašar“, P.I.Čajkovskog, „Gajane“ A.Hačaturjana, te hrvatski „Đavo u selu“ Frana Lhotke.
Podijelit ćemo se u grupe, te će svaka grupa pokušati pokretom ispričati priču (popularnu bajku ili poznatu priču radi jednostavnosti) drugim učenicima. Ostali učenici pogađaju o kojoj se poznatoj priči radi. To radimo da bismo osvijestili značaj neverbalne komunikacije kao i njenu upotrebu u scenskim umjetnostima.
Potom se fokusiramo na plesni dio, odradimo osnovne baletne pozicije, plie i releve, u svrhu osvještavanja tehničke zahtjevnosti baleta kao fizičke discipline, da bi učenici donekle stekli dojam da iako izgleda vrlo lagano i jednostavno, radi se o prilično zahtjevnoj fizičkoj aktivnosti koja prkosi gravitaciji.
Potom gledamo prezentaciju o „Orašaru“ u kojoj su dijelovi iz različitih kazališnih kuća i izvedbi, a povezani pričom da bi učenici mogli pratiti i radnju.
Sirtaki- Ples grka Zorbe
Prilikom Erasmus+ međunarodnog projekta „Stories and storytelling“ u kojem smo imali mogućnost puno naučiti o pričama i legendama raznih regija i zemalja partnera, Turske, Sjeverne Makedonije, Italije i Grčke, ali prvenstveno upoznati se s kulturama i tradicijskom glazbom i plesovima tih zemalja, u sklopu projektnih aktivnosti, a i mobilnosti koja se održala u našoj školi održala sam radionicu tijekom koje smo naučili ples „Sirtake“ koji je dio grčke tradicije, iako po izvornosti ne spada u grčke tradicijske plesove jer je koreografija napravljena 1964. za film „Grk Zorba“ kao modifikacija grčkih tradicijskih plesova (najviše Hasapika), no diljem grčke je prihvaćen kao dio nacionalnog identiteta i tradicije. Nešto slično tome bismo mogli pronaći u Hrvatskoj u izvedbama „Završnog kola“ iz Gotovčeve opere „Ero s`onoga svijeta“.
Plesali smo cijeli tjedan, a na kraju snimili i video tutorial za sudionike projekta koji nisu bili u mogućnosti pratiti radionicu u živo ili online u realnom vremenu održavanja.
U takvim aktivnostima njegujemo načelo multikulturalnosti, radimo na razvijanju tolerancije prema drugima i drugačijima, drugoj tradiciji i kulturi. Upoznajemo glazbu i plesove koji nam nisu prethodno bili bliski, te razvijamo motoričke vještine, a i osjećaj za ritam.
U domeni aktivnog izražavanja glazbom i uz glazbu, zajedničkim sudjelovanjem u plesnoj izvedbi razvijamo kod učenika osjećaj odgovornosti i pripadnosti grupi u aktivnom sudjelovanju u zajedničkoj koreografiji s naglaskom na važnost angažmana svakog individualnog sudionika.
U domeni poznavanja glazbene umjetnosti upoznajemo glazbu i tradiciju drugih naroda, plesnu glazbu, te filmsku glazbu.
(„Sirtaki (grčki: συρτάκι - syrtaki) je izmišljeni ples, koji se, za razliku od većine grčkih narodnih plesova, ne pleše u otvorenom krugu, već u redu, pri čemu plesači ruke drže na ramenima svojih suplesača.
Porijeklo: Sirtaki (grčki: συρτάκι) je popularni ples sa grčkim korijenima. Koreografiju je stvorio Giorgos Provias, a muziku Mikis Theodorakis 1964. godine za film Grk Zorba (sniman po romanu Nikosa Kazancakisa).[1] Navodno je stvoren kako bi se glavnom glumcu Anthonyu Quinnu, koji nije bio nadaren za izvođenje grčkih plesova, olakšalo snimanje (originalno je planirano da se u završnoj sceni izvede peto-taktni Pentosalis). Zajedno sa filmom, sirtaki je stekao međunarodnu slavu i postao je za ne-grke pojam grčkog plesa.
Ime je sirtaki dobio od narodnog plesa Sirtos, naime sirtos horos (grčki: συρτóς χορóς), što znači vučeni ples, što je u suprotnosti sa skokovitim plesom, pidiktos horos (grčki: πηδηκτóς χορóς). Koreografija novog plesa je počinjala sa laganim koracima konstantinopoljskog Časapika-Hasapiko (Ples Ubica iz Konstantinopolja) i završava se u bržem ritmu koracima Časaposervikosa.
Sirtaki je deminutiv sirtosa, tradicionalne vrste grčkog narodnog plesa. Skoro svaki grčki otok ili otočje ima svoj vlastiti sirtos, poput sirtos Skiros, sirtos Silivrianos sa Naksosa ili Kaniotiko (sirtos sa Kanija, Krit). Na kontinentu također postoje plesovi, poput sirtos Sarakatsan, koji sadrže u imenu sirtos, ali sa sirtos u 2/4 taktu sa plesnim ritmom dug-kratak-kratak nemaju ništa zajedničko.
Sirtos se pleše u otvorenom krugu i s neograničenim brojem sudionika, dok se sirtaki, mali sirtos, zbog mogućnosti za slobodne kombinacije figura (u suprotnosti sa fiksnim koracima tradicionalnih narodnih plesova), obično izvodi od strane dva ili tri uigrana plesača.“ Wikipedia)
Na kraju videa možete vidjeti koliko smo bili uspješni.
Ove školske godine planiramo u HNK Split pogledati najpoznatiju hrvatsku operu "Ero s onoga svijeta" koju je napisao veliki hrvatski skladatelj 20. st. Jakov Gotovac, upoznajmo ga!
Jakov Gotovac, Hrvatski velikani.pptxIV. Međunarodna smotra projekta Pjevaj, sviraj, pleši: Tradicijska glazba
Na zadnjoj, IV. Međunarodnoj smotri projekta Pjevaj, sviraj, pleši: Tradicijska glazba koje se održalo 9. i 10. 6. 2022. preko Microsoft Stream-a na Microsoft Teams platformi naši učenici predstavili su se tradicijskim plesom "Vinjansko/Prološko kolo". Izvedbe naših učenika, ali i svih sudionika možete pogledati u nastavku.
U školskoj godini 2021/22 učenici naše škole su sudjelovali u projektu Pjevaj, sviraj, pleši: Tradicijska glazba. Svrha projekata je suradnja učenika i razmjena iskustava na međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini.
Cilj projekta TRADICIJSKA GLAZBA je poticati učenike na istraživanje, osvijestiti važnost glazbe i plesa u istraživanjima o tradicijskoj glazbi (pjevanje, sviranje, slušanje, ples, narodni običaji, narodne nošnje), glazbeno-plesne aktivnosti, razvoj pjevačkih, sviračkih, stvaralačkih glazbenih i plesnih sposobnosti, razvoj ritma i motorike, psiholoških, socijalnih, kognitivnih sposobnosti, međusobna suradnja učenika i razmjena iskustava.
Naše učenike možete vidjeti na 1.06. min.