Embedded Files
Stranicu kreira i uređuje: Jelena Bajto, prof glazbene kulture
O.Š. "Ivan Leko" Proložac
Kreirajmo zajedno! Komponirajmo! Stvarajmo!
U smislu poticanja kreativnosti kod djece i osvještavanja sudjelovanja u stvaralačkom procesu, s učenicima četvrtog razreda radila sam u sklopu E-twinning projekta „Glazbeni vlak 2“, brojalice i ritamske igre.
Na početku smo prvo osvijestili što su brojalice, kako i kada ih koristimo….prisjetili smo se brojalica koje već znamo, a i naučili jedni druge one koje nismo do sada znali.
Razbrajali smo se izvodeći dobe rukama, a ritam tekstom i pri tom se zabavili. Potom smo rukama o klupu kucali dobe („pomagali ruci koja razbraja“) a izgovarali tekst. Potom smo se podijelili u dvije grupe, pri čemu je jedna grupa izvodila dobe rukama o klupu („pomagala ruci koja razbraja“), a druga izvodila pljeskanjem ritam teksta brojalice, te smo na taj način dobili poliritmiju i radili na razvijanju osjećaja za ritam kod učenika. Cijelo vrijeme jedna učenica i dalje izgovara brojalicu i razbraja rukom da bi učenicima bilo malo lakše i da bi bili međusobno bolje usklađeni. Nakon toga udarce dlanova o klupu zamjenjujemo udaraljkama. Učenici koji izvode dobe sviraju ih na štapićima i bongosima, a učenici koji sviraju ritam sviraju ga na šuškalicama i defu. (Naravno, prilikom te aktivnosti prvo objasnimo učenicima kako se iste udaraljke pravilno drže i sviraju).
Do idućeg sata učenici su pitali svoje majke, bake i starije članove obitelji da ih nauče brojalice koje su se već pomalo zaboravile i izgubile tijekom vremena, te na taj način istraživali kako su se razbrajali i dogovarali za igru njihovi predci unazad 20, 30, 40 i 50 godina. Rezultate istraživanja predstavili su nam na idućem satu.
Potom su napisali svatko svoju novu brojalicu, radove su prezentirali, prikupili smo ih, te odabrali one koji su se učenicima najviše svidjeli. Zahvaljujući vlastitom kreativnom porivu, tekst brojalica koji su napisali ujedno su i ilustrirali da bi sama prezentacija bila što zanimljivija.
Nakon što smo odabrali tri brojalice koje su po izboru učenika bile najljepše, te brojalice smo svi naučili, i s njima smo se igrali na razne načine, izvodeći rukama ritam ili dobe, izgovarajući tekst i hodajući, pri čemu su nam noge izvodile dobe u svakom koraku, a zatim uz upotrebu udaraljki.
Pogledajte kako je to izgledalo:
Kako spojiti ritam, kreativnost, igru i digitalne vještine? Nakon dužeg promišljanja odlučila sam se za Incredibox igru u kojoj učenici mogu stvarati svoje kompozicije kombinirajući različite zvukove i glazbene motive slažući ih u zajednički zvuk, a zatim ih međusobno kombinirajući. Igra razvija kreativnost i isto bi bilo moguće ostvariti nakon igre i sa konkretnim izvorom zvuka u vidu udaraljki ili beatboxa. Učenici su iskusili stvaranje kao takvo, a koje zvukove dalje i na koji način kombinirati…mogućnosti je bezbroj. Radili smo zajedno na satu, kreirali zajedničku kompoziciju, no neki su učenici nastavili komponiranje i kod kuće nakon sata, te pri tom ostvarili dosta zanimljive rezultate. Poslušajte našu zajedničku
, a potom i kompoziciju
Uđimo u čaroliju baletne umjetnosti!
U prosincu nas godinama zapljuskuju sa svih medija informacije o velikom interesu za karte izvedbi baletne predstave „Orašar“ Petra Iljiča Čajkovskog. Redovi su pred blagajnama HNK u Zagrebu i Splitu…karte se rasprodaju čim budu puštene u prodaju. Što tako snažno privlači gledatelje u naše nacionalne kazališne kuće? Prekrasna glazba Petra Iljiča Čajkovskog?... (A zaista jest prekrasna!) Ili možda efektna i zahtjevna koreografija koju naši baletni ansambli s izvrsnim solistima s lakoćom i elegancijom izvode?... Ili topla priča koja djevojčicu Klaru odvodi u svijet mašte i slatkiša?... Ili božićni ugođaj kojim je protkana cijela predstava, a koji se očituje i u scenografiji i kostimografiji?...Ili puno djece koja sudjeluje u izvedbi pa svojom energijom ispuni cijelu pozornicu?...Ili jednostavno sve to skupa čini „Orašara“ predstavom bez koje ni Božić ne bi bio potpun za veliki broj naših građana.
Da bismo se približili tom doživljaju, prvo ćemo ponoviti ono što o baletu kao glazbeno-scenskoj vrsti već znamo….a to je da je on glazbeno-scenska vrsta u kojoj se radnja predstavlja plesom, pokretom, mimikom i gestama. Ponoviti ćemo da se početci baletne umjetnosti pojavljuju već u vrijeme Luja 14. na francuskom dvoru, da je i kralj sam rado sudjelovao u plesnim predstavama radi čega su ga i zvali „Kralj Sunce“ po njegovoj najdražoj plesnoj ulozi, a da veliki procvat ima u 19. stoljeću kada nastaje bijeli balet i ono što većina ljudi danas podrazumijeva pod baletnom umjetnošću. Ponoviti ćemo i osnovne dijelove baleta, solističke i skupne, te što je pas de deux, pas de trois, pas seul, corps de ballet, te najistaknutija djela u povijesti baleta „Labuđe jezero“, „Orašar“, P.I.Čajkovskog, „Gajane“ A.Hačaturjana, te hrvatski „Đavo u selu“ Frana Lhotke.
Podijelit ćemo se u grupe, te će svaka grupa pokušati pokretom ispričati priču (popularnu bajku ili poznatu priču radi jednostavnosti) drugim učenicima. Ostali učenici pogađaju o kojoj se poznatoj priči radi. To radimo da bismo osvijestili značaj neverbalne komunikacije kao i njenu upotrebu u scenskim umjetnostima.
Potom se fokusiramo na plesni dio, odradimo osnovne baletne pozicije, plie i releve, u svrhu osvještavanja tehničke zahtjevnosti baleta kao fizičke discipline, da bi učenici donekle stekli dojam da iako izgleda vrlo lagano i jednostavno, radi se o prilično zahtjevnoj fizičkoj aktivnosti koja prkosi gravitaciji.
Potom gledamo prezentaciju o „Orašaru“ u kojoj su dijelovi iz različitih kazališnih kuća i izvedbi, a povezani pričom da bi učenici mogli pratiti i radnju.
Sirtaki- Ples grka Zorbe
Prilikom Erasmus+ međunarodnog projekta „Stories and storytelling“ u kojem smo imali mogućnost puno naučiti o pričama i legendama raznih regija i zemalja partnera, Turske, Sjeverne Makedonije, Italije i Grčke, ali prvenstveno upoznati se s kulturama i tradicijskom glazbom i plesovima tih zemalja, u sklopu projektnih aktivnosti, a i mobilnosti koja se održala u našoj školi održala sam radionicu tijekom koje smo naučili ples „Sirtake“ koji je dio grčke tradicije, iako po izvornosti ne spada u grčke tradicijske plesove jer je koreografija napravljena 1964. za film „Grk Zorba“ kao modifikacija grčkih tradicijskih plesova (najviše Hasapika), no diljem grčke je prihvaćen kao dio nacionalnog identiteta i tradicije. Nešto slično tome bismo mogli pronaći u Hrvatskoj u izvedbama „Završnog kola“ iz Gotovčeve opere „Ero s`onoga svijeta“.
Plesali smo cijeli tjedan, a na kraju snimili i video tutorial za sudionike projekta koji nisu bili u mogućnosti pratiti radionicu u živo ili online u realnom vremenu održavanja.
U takvim aktivnostima njegujemo načelo multikulturalnosti, radimo na razvijanju tolerancije prema drugima i drugačijima, drugoj tradiciji i kulturi. Upoznajemo glazbu i plesove koji nam nisu prethodno bili bliski, te razvijamo motoričke vještine, a i osjećaj za ritam.
U domeni aktivnog izražavanja glazbom i uz glazbu, zajedničkim sudjelovanjem u plesnoj izvedbi razvijamo kod učenika osjećaj odgovornosti i pripadnosti grupi u aktivnom sudjelovanju u zajedničkoj koreografiji s naglaskom na važnost angažmana svakog individualnog sudionika.
U domeni poznavanja glazbene umjetnosti upoznajemo glazbu i tradiciju drugih naroda, plesnu glazbu, te filmsku glazbu.
(„Sirtaki (grčki: συρτάκι - syrtaki) je izmišljeni ples, koji se, za razliku od većine grčkih narodnih plesova, ne pleše u otvorenom krugu, već u redu, pri čemu plesači ruke drže na ramenima svojih suplesača.
Porijeklo: Sirtaki (grčki: συρτάκι) je popularni ples sa grčkim korijenima. Koreografiju je stvorio Giorgos Provias, a muziku Mikis Theodorakis 1964. godine za film Grk Zorba (sniman po romanu Nikosa Kazancakisa).[1] Navodno je stvoren kako bi se glavnom glumcu Anthonyu Quinnu, koji nije bio nadaren za izvođenje grčkih plesova, olakšalo snimanje (originalno je planirano da se u završnoj sceni izvede peto-taktni Pentosalis). Zajedno sa filmom, sirtaki je stekao međunarodnu slavu i postao je za ne-grke pojam grčkog plesa.
Ime je sirtaki dobio od narodnog plesa Sirtos, naime sirtos horos (grčki: συρτóς χορóς), što znači vučeni ples, što je u suprotnosti sa skokovitim plesom, pidiktos horos (grčki: πηδηκτóς χορóς). Koreografija novog plesa je počinjala sa laganim koracima konstantinopoljskog Časapika-Hasapiko (Ples Ubica iz Konstantinopolja) i završava se u bržem ritmu koracima Časaposervikosa.
Sirtaki je deminutiv sirtosa, tradicionalne vrste grčkog narodnog plesa. Skoro svaki grčki otok ili otočje ima svoj vlastiti sirtos, poput sirtos Skiros, sirtos Silivrianos sa Naksosa ili Kaniotiko (sirtos sa Kanija, Krit). Na kontinentu također postoje plesovi, poput sirtos Sarakatsan, koji sadrže u imenu sirtos, ali sa sirtos u 2/4 taktu sa plesnim ritmom dug-kratak-kratak nemaju ništa zajedničko.
Sirtos se pleše u otvorenom krugu i s neograničenim brojem sudionika, dok se sirtaki, mali sirtos, zbog mogućnosti za slobodne kombinacije figura (u suprotnosti sa fiksnim koracima tradicionalnih narodnih plesova), obično izvodi od strane dva ili tri uigrana plesača.“ Wikipedia)
Na kraju videa možete vidjeti koliko smo bili uspješni.
Ove školske godine planiramo u HNK Split pogledati najpoznatiju hrvatsku operu "Ero s onoga svijeta" koju je napisao veliki hrvatski skladatelj 20. st. Jakov Gotovac, upoznajmo ga!
Jakov Gotovac, Hrvatski velikani.pptxIV. Međunarodna smotra projekta Pjevaj, sviraj, pleši: Tradicijska glazba
Na zadnjoj, IV. Međunarodnoj smotri projekta Pjevaj, sviraj, pleši: Tradicijska glazba koje se održalo 9. i 10. 6. 2022. preko Microsoft Stream-a na Microsoft Teams platformi naši učenici predstavili su se tradicijskim plesom "Vinjansko/Prološko kolo". Izvedbe naših učenika, ali i svih sudionika možete pogledati u nastavku.
U školskoj godini 2021/22 učenici naše škole su sudjelovali u projektu Pjevaj, sviraj, pleši: Tradicijska glazba. Svrha projekata je suradnja učenika i razmjena iskustava na međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini.
Cilj projekta TRADICIJSKA GLAZBA je poticati učenike na istraživanje, osvijestiti važnost glazbe i plesa u istraživanjima o tradicijskoj glazbi (pjevanje, sviranje, slušanje, ples, narodni običaji, narodne nošnje), glazbeno-plesne aktivnosti, razvoj pjevačkih, sviračkih, stvaralačkih glazbenih i plesnih sposobnosti, razvoj ritma i motorike, psiholoških, socijalnih, kognitivnih sposobnosti, međusobna suradnja učenika i razmjena iskustava.
Naše učenike možete vidjeti na 1.06. min.
Naši učenici nastupili su na Smotri dječjeg glazbenog stvaralaštva "To su djeca", više o tome pogledajte na linku https://www.dalmacijanews.hr/clanak/foto-pogledajte-kako-su-mladi-glazbenici-osvojili-split/#google_vignette , pri tom su izveli dvijhe tradicijske pjesme, druga je bila izvorna ganga iz Prološca.
Svjetski dan plesa
U našoj školi obilježen je Svjetski dan plesa, koji se u svijetu obilježava od 1982. godine na inicijativu Međunarodnog plesnog odbora (IDC) u sklopu Svjetskog ITI (International theatre institute) centra. Kao dan posvećen slavljenju plesa odabran je 29. travnja u spomen na jednog od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea, začetnika modernog baleta.
Ples, pokret na glazbu, na ritam, je osnovna refleksna ljudska aktivnost, plešući se osjećamo bolje, dobro utječe na zdravlje (na kondiciju i imunitet), a izrazito pozitivno djeluje i na raspoloženje! Zato smo cijeli ovaj tjedan na nastavi Glazbene kulture plesali! Plesali smo razne koreografije, od tradicijskih do dvoranskih plesova i modernih grupnih koreografija i pri tom imali nastavu na otvorenom i dobro se zabavili! Sretan vam svima Svjetski dan plesa!!
Jelena Bajto
Godina skladatelja Ive Tijardovića i Jakova Gotovca
Sigurno ste čuli da je ova godina u Splitu proglašena „Godinom Gotovca i Tijardovića“ no što to zapravo znači?
Splitski gradski vijećnici grada Splita jednoglasno su prihvatili prijedlog da godina 2025. bude proglašena "Godinom Ive Tijardovića i Jakova Gotovca" u povodu 130. godišnjice rođenja dvojice glazbenih velikana koji su obilježili splitsku i hrvatsku glazbenu scenu.
„Povodom 130 godina od rođenja Ive Tijardovića i Jakova Gotovca, 2025. godina posvećena je ovim iznimnim glazbenicima koji su ostavili neizbrisiv trag na splitskoj i hrvatskoj sceni. Njihova djela i dalje oblikuju naš identitet, a povijest splitske kulture nezamisliva je bez njihovih skladbi i arija," rekla je Herci Ganza, koordinatorica Organizacijskog odbora manifestacije. Istaknula je kako će se u program uključiti sve kulturne institucije i udruge. Program obuhvaća niz važnih događaja, uključujući: praizvedbu opere "Dioklecijan" Ive Tijardovića u HNK Split, glazbeni igrokaz "Putovanje u Šangaj" Ive Tijardovića u svibnju u Hrvatskom domu, te premijeru pastoralne igre "Dubravka" Jakova Gotovca, u studenom u organizaciji Umjetničke akademije u Splitu. Posebna pažnja posvećena je i očuvanju uspomene na skladatelje kroz javne prostore: na Pujankama će se otvoriti interaktivni spomenik Jakovu Gotovcu, dok će se note približiti najmlađima kroz dječji park u Ulici Jakova Gotovca.
Među dodatnim aktivnostima i inicijativama su, kako je rekla, izložba crteža Ive Tijardovića u Galeriji umjetnina, završnica Pričigina posvećenu Tijardoviću i Gotovcu, posebna selekcija filmova za koje je Tijardović skladao glazbu u sklopu Mediteran Film Festivala i sudjelovanje kulturno-umjetničkih društava na otvorenju spomenika.
„Ova godina prilika je da osvježimo njihovu ostavštinu i približimo je mlađim generacijama. Dat ću sve od sebe da Split dostojno izvede ‘Dioklecijana‘ i druge projekte, uključujući operu ‘Mila Gojsalića‘ u Poljicima i Zagrebu te ‘Akvarel‘ u Rijeci“ - zaključio je na predstavljanju manifestacije intendant HNK Split Vicko Bilandžić.
Učenici naše škole su imali priliku posjetiti HNK Split više puta, pri čemu su bili na izvedbama Gotovčeve opere „Ero s onoga svijeta“ i Tijardovićeve operete „Spli`ski akvarel“. Ta djela su odabrana jer spadaju u sami vrh hrvatske glazbene baštine na području scenske umjetnosti, a stoga se gotovo redovito i nalaze na repertoaru HNK Split. Ta su navedena dva skladatelja, zanimljivo, rođena u istom gradu iste godine, a ubrajaju se u najistaknutije skladatelje hrvatske glazbene povijesti. Toliko različiti svojim glazbenim afinitetima, Jakov Gotovac sa snažnim orkestracijama u kojima se vješto ocrtava folklorno glazbeno blago hrvatske, a Ivo Tijardović s prekrasnom lirikom u svom operetnom opusu. Split je, bez imalo sumnje, te godine iznjedrio dvije iznimne osobe koje su svojim radom u skladateljskom, ali i drugim kreativnim i organizacijskim aktivnostima ostavile neizbrisiv trag ne samo za svog života, već i danas njihovo naslijeđe na splitskoj i hrvatskoj kulturnoj sceni ima itekako važnu ulogu.
Tijardović, Ivo, hrvatski skladatelj i dirigent (Split, 18. IX. 1895 – Zagreb, 19. III. 1976). Glazbu je učio u Splitu i u Beču, gdje je studirao i arhitekturu, a diplomirao je na Dramskoj školi u Zagrebu 1922. Istaknuo se kao vrstan organizator i scenograf, slikar i ilustrator. Djelovao je kao ravnatelj Opere i intendant splitskoga HNK (1933–41), a potom i HNK u Zagrebu (1945–49), te ravnatelj Državnoga simfonijskoga orkestra (1949–54). Skladao je glazbu za različite izvođačke sastave (orkestralnu i komornu glazbu, solo pjesme, zborove), te filmsku glazbu, no primarno su polje njegova skladanja glazbeno-scenska djela, posebno operete. Osim opera Dimnjaci uz Jadran (1951), Marko Polo (1960) i Dioklecijan (1969), mjuzikla Katarina Velika (1960), glazbene komedije Doživljaj u Šangaju (1937), scenske glazbe za Juditu M. Marulića (1940) i Ribarske svađe C. Goldonija (1956), skladao je osam opereta, od kojih su Mala Floramye (1926) i Splitski akvarel (1928) postigle najveći uspjeh. Njegova su libreta, od kojih je neka i sam napisao, većim dijelom svojom tematikom vezana uz Mediteran i dalmatinski izričaj, posebno Split. Njegova skladateljska estetika uglavnom je tradicionalno orijentirana, oslonjena na folklor i nacionalni glazbeni izraz. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1970). (Hrvatska enciklopedija)
Gotovac, Jakov, hrvatski skladatelj (Split, 11. X. 1895 – Zagreb, 16. X. 1982). Unatoč tomu što je glazbenička znanja stjecao donekle nesistematično i izvan konvencionalnih institucija – kao privatni učenik A. Meneghello-Dinčića, A. Dobronića, Ć. M. Hrazdire i J. Hatzea u Splitu, povremeno V. Rosenberga Ružića u Zagrebu, te kroz jednogodišnje (1920–21) pribivanje predavanjima J. Marxa na Muzičkoj akademiji u Beču – Gotovac se rano uključio u glazbenu praksu te jednako tako rano i uspješno počeo skladati, što je potom odredilo njegov konačni izbor profesije. Na početku I. svjetskog rata uključio se u rad pjevačkih društava »Zvonimir« i »Lisinski«, sudjelovao je pri organizaciji amaterskoga Hrvatskoga kazališnog društva za Dalmaciju, te od 1919. Splitske filharmonije, a 1922. i Filharmonijskoga društva u Šibeniku. Od 1923. djelovao je u Zagrebu, kao korepetitor te operetni i operni dirigent Hrvatskoga narodnoga kazališta (do 1957) i kao zborovođa Akademskoga pjevačkog društva Mladost (poslije Mladost-Balkan), koje je vodio sve do početka II. svjetskog rata, razvijajući i intenzivnu inozemnu koncertnu djelatnost (Engleska, Njemačka, Čehoslovačka, Grčka itd.). Godine 1943. nekoliko mjeseci obavljao je dužnost direktora i člana uprave Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta, da bi nakon rata preuzeo umjetničko vodstvo pjevačkoga društva »Vladimir Nazor«. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1964).
Gotovac je uz vršnjaka K. Baranovića i nešto starijega F. Lhotku najizrazitiji predstavnik tzv. glavne struje nacionalnog glazbenoga smjera u Hrvatskoj, osobito aktualna između dvaju svjetskih ratova. Osnovne značajke te struje – oslanjanje na folklor u okvirima kasnoromantične i neoklasicističke estetike – Gotovac je najuspjelije ostvario u domeni glazbenog kazališta, orkestralnog i zborskog žanra. Nepogrješiv osjećaj za prirodni melodijski i ritamski dinamizam folklorne fraze (geografski i etnički vrlo raznolika podrijetla), gdjekad citirane, a češće imitirane ili simulirane, u njegovim najboljim ostvarenjima (zborskoj Koledi, orkestralnom Simfonijskom kolu i operi Ero s onoga svijeta) pribavio mu je priznanja i popularnost daleko izvan granica vlastite zemlje. Pritom Gotovac gdjekad, kao u Koledi, dodiruje slojeve arhaičnog, ili pak, kao u Simfonijskom kolu, primarnu pučku energiju glazbenosti prevodi u internacionalno razumljiv jezik, koji unutar europske glazbe sredinom XX. st. ispunjava potrebu za osvježenom tradicijom. Obje su osobine idealni spoj pronašle u komičnoj operi Ero s onoga svijeta, u kojoj Gotovac otkriva sve bogatstvo svojega scenskog instinkta i dara za glazbenu ironiju, uspješno ugrađenih i u vokalnim skladbama Jadovanka za teletom ili rugalici Rizvan-aga. (Hrvatska enciklopedija)
Više o skladateljima dostupno na poveznicama:
https://www.opera.hr/index.php?p=article&id=2840
https://library.foi.hr/lib/autor.php?B=1&A=0000006375&E=
https://hbl.lzmk.hr/clanak/gotovac-jakov
https://www.opera.hr/index.php?p=article&id=2760
https://www.opera.hr/index.php?p=article&id=2769
https://www.opera.hr/index.php?p=article&id=2125
https://www.skole.hr/sjecanje-na-jakova-gotovca/
Poslušajte neka od njihovih istaknutih dijela na poveznicama:
https://www.youtube.com/watch?v=rZqbsZO1sb0&t=1s (HNK Split 2001. godine, završno kolo iz opere „Ero sa onoga svijeta“ Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem maestra Nikše Bareze).
https://www.youtube.com/watch?v=EGh75U9Wda4&list=RDEGh75U9Wda4&start_radio=1 (J. Gotovac, „Ero s onoga svijeta“, duet Đule i Miće, koncertna izvedba, Domagoj Dorotić i Valentina Fijačko).
1985. je snimljena i tv adaptacija opere, u režiji Daniela Marušića u kojoj je korištena audio snimka izvedbe kojom ravna sam skladatelj Jakov Gotovac https://www.youtube.com/watch?v=8tI9Wx7_xwA
Simfonijsko kolo, HNK Split, 2019. pod ravnanjem maestra Harija Zlodre
https://www.youtube.com/watch?v=HjMK2Heb1MA&list=RDHjMK2Heb1MA&start_radio=1
Oda zemlji iz opere „Mila Gojsalić“ Jakova Gotovca https://www.youtube.com/watch?v=bUTdVHg70Pk&list=RDbUTdVHg70Pk&start_radio=1
Ivo Tijardović „Mala Floramye“, arija „Daleko me biser mora“ https://www.youtube.com/watch?v=J8NOalT67Ek&list=RDJ8NOalT67Ek&start_radio=1
Ivo Tijardović „Spli`ski akvarel“ , tercet „Šjor Bepo moj“ https://www.youtube.com/watch?v=LyhfzeXzcSo&list=RDLyhfzeXzcSo&start_radio=1
Ivo Tijardović „Spli`ski akvarel“ , duet „I love you“
https://www.youtube.com/watch?v=4VuFD335mwI&list=RD4VuFD335mwI&start_radio=1
Page updated
Google Sites
Report abuse