Razgovor smo otvorili idejom da svako od nas ima „svog Andrića“, svoj lični doživljaj pisca i njegovog dela koji nosi iz čitanja. U kratkom uvodnom krugu delili smo prve asocijacije i reči koje su nam se javile na pomen njegovog imena.
Kroz razgovor vođen karticama, članovi kluba podelili su utiske o delima, likovima i rečenicama koje su na njih ostavile poseban trag. Govorili smo o knjigama Na Drini ćuprija, Anikina vremena, Most na Žepi, Jelena, žena koje nema, Aska i vuk, Znakovi pored puta i mnogim drugim, a kroz razgovor su ponovo oživeli i Andrićevi junaci – Anika, Jelena, Aska, dečak sa mosta, Alija Đerđelez i drugi.
Razgovor nas je poveo i ka dubljim pitanjima: da li nas Andrić danas razume ili mi razumemo njega, zašto mu se vraćamo i koliko su nam njegovi likovi bliski? U različitim odgovorima prepoznavali smo osećanja koja njegovo delo budi – tihu setu, dostojanstvo, borbu, usamljenost, ali i potrebu za povezivanjem i razumevanjem.
Susret smo završili u zajedničkom krugu, jednom rečju ili mišlju koja je za svakoga predstavljala Andrića danas. Te reči zapisali smo na zajednički plakat, ostavljajući mali trag našeg druženja – svojevrsni most koji smo tog dana izgradili među sobom.
U završnom delu susreta razgovarali smo o knjigama koje smo pročitali, koje trenutno čitamo, kupili ili koje nas još čekaju na policama.
Na kraju smo najavili i temu narednog susreta, koja se sama nametnula u vremenu ubrzanog razvoja novih tehnologija: „Knjiga kroz vreme: između papira i ekrana“. Razgovaraćemo o različitim načinima čitanja i o tome šta biramo – tradicionalnu knjigu, e-knjigu, čitanje na telefonu ili audio-knjigu.