Emergentne zarazne bolesti su bolesti koje se po prvi put pojavljuju u populaciji, a re-emergentne bolesti su bolesti koje se nakon određenog razdoblja ponovno pojavljuju na određenim prostorima na kojim su u pravilu prethodno bile iskorijenjene. Emergentne bolesti zovemo još i novonastale bolesti, a one re-emergentne zovemo ponovno nastale.

U pravilu, ove bolesti su uzrokovane visoko patogenim opasnim mikroorganizmima (virusima i bakterijama i dr.), obično rezistentnim* odnosno otpornim na lijekove, a većinom su i na listi mikroorganizama koji se mogu koristiti u bioterorističke svrhe. Znate li neke bolesti za koje ne postoje lijekovi?

U razdoblju od 1940.g. do 2004.g. bilježe se 335 nove emergentne bolesti, a u posljednjih 30 godina zabilježeno ih je tridesetak. Nama najpoznatije u posljednja dva desetljeća su bolesti uzrokovane koronavirusima: teški akutni respiratorni sindrom (SARS), srednjoistočni respiratorni sindrom (MERS) i najnovija koronavirusna bolest 2019 (COVID 19) uzrokovana SARS-CoV-2 virusom.

Više od 70% emergentnih i re-emergentnih bolesti su zoonoze i zarazne bolesti koje se prenose vektorima. Vektori su prijenosnici bolesti koji sami ne obolijevaju, ali bolest prenose na ljude ili druge životinje. To su najčešće hematofagni insekti tj. oni koji se hrane krvlju poput komaraca, krpelja, buha, papatača i dr. Zoonoze su bolesti koje se prenose na ljude s domaćih ili divljih životinja. Za koje zoonoze ste do sada čuli?

Emergentne bolesti su usko povezane sa socio-ekonomskim, ekološkim i faktorima okoliša i imaju značajan učinak na javno zdravstvo i globalnu ekonomiju. Različiti čimbenici mogu utjecati na pojavu i razvoj emergentnih bolesti:

1. demografske promjene (migracije, porast broja stanovnika),

2. klimatske promjene (globalno zatopljenje, spuštanje granice snijega i leda)

3. turizam i međunarodna putovanja,

4. prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete,

5. neadekvatna primjena javno-zdravstvenih mjera pri prirodnim katastrofama, ratovima i sl.

Dodatni čimbenici mogu osobito utjecati na pojavu zoonoza i bolesti koje se prenose vektorima: porast i gustoća humane i životinjske populacije, klimatske promjene, kretanje ljudi i životinja, promjene u navikama i ponašanju i dr.

U Hrvatskoj također bilježimo brojne zoonoze s dugom tradicijom uspješne kontrole ovih bolesti, u prvom redu zbog interdisciplinarnog pristupa u suzbijanju, prevenciji i liječenju ovih bolesti.

Iako se radi o visoko zaraznim i opasnim bolestima, za većinu njih, osobito virusnih nema razvijene specifične terapije. Iako za većinu ovih bolesti nema sustavnih studija o učinkovitosti primjene terapije pojedinačne studije upućuju na moguću uspješnu terapijsku primjenu nekih pripravaka. Istražite kojih.

Istražite

Kada su se i gdje u Hrvatskoj pojavili slučajevi zarazne bolesti Denge i virusa Zapadnog Nila? Tko su prijenosnici ovih zaraznih bolesti?

• rezistentan - otporan na lijekove

• vektor - posrednik u prijenosu zaraznih bolesti

• interdisciplinaran pristup - pristup u kojem sudjeluje više struka, npr, liječnici, veterinari, ekolozi, šumari i sl,