Klub mentalnog zdravlja
Klub mentalnog zdravlja
Sanja Bunić
sanja.bunic@kgz.hr
Knjižnice grada Zagreba
Zvjezdana Lazarević
zvjezdana.lazarevic@gmail.com
Radmila Stojanović Babić
ada@udruga-susret.hr
Udruga za psihosocijalnu pomoć „Susret“
Danijel Dubičanac
danijeldubicanac@gmail.com
Društvo za rekreaciju „Yoga-Zagreb“
Udruga za psihosocijalnu pomoć „Susret“, Društvo za rekreaciju „Yoga-Zagreb“ i Knjižnice grada Zagreba provele su u razdoblju od 1. listopada 2025. do 4. veljače 2026. zajednički projekt „Klub mentalnog zdravlja“. Projekt je bio usmjeren na promicanje očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja zdravim stilovima života te uključivanjem građana u edukativno-rekreacijske aktivnosti. Financiran sredstvima Proračuna Grada Zagreba, obuhvatio je aktivnosti za korisnike knjižnica i knjižničare.
Opći cilj projekta bio je poticanje zdravih stilova života u funkciji zaštite mentalnog zdravlja, dok su specifični ciljevi uključivali povećanje znanja o povezanosti fizičkog i mentalnog zdravlja, poticanje tjelesne aktivnosti, osnaživanje stručnjaka u prevenciji sagorijevanja te promociju mentalne higijene u zajednici. Središnje aktivnosti projekta bile su mjesečni čitateljski susreti Kluba mentalnog zdravlja održavani u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice. Interaktivni format povezao je knjige s temama mentalnog zdravlja potičući sudionike da u raspravama o pročitanome progovore o vlastitim iskustvima. Tijekom četiriju susreta obrađene su tri popularno-znanstvene i psihološke knjige te jedno beletrističko djelo, čime je ostvarena uravnotežena kombinacija znanstveno utemeljenih uvida i narativnog iskustva. Uz razgovor, sudionici su upoznati s jednostavnim i primjenjivim tehnikama očuvanja mentalnog zdravlja – vježbama disanja, relaksacije i laganim tjelesnim aktivnostima. Naglasak je bio na smanjenju stresa, regulaciji emocionalnih stanja i jačanju svijesti o povezanosti tijela i psihe.
Interes javnosti za ovaj inovativni koncept bio je značajan. Na svakom susretu sudjelovalo je u prosjeku petnaestak osoba, ukupno oko 60 sudionika. Knjižnica je pritom prepoznata kao siguran prostor za razmjenu iskustava, a sam format kao poticajan i drugačiji u odnosu na klasične čitateljske programe. O snazi iskustva svjedoči i izjava sudionice koja je nakon vođenog opuštanja istaknula da je „po prvi puta doživjela tijelo iznutra“.
Važan segment projekta činile su radionice za knjižničare pod nazivom „Mentalno zdravlje na poslu“, usmjerene na razvoj komunikacijskih i asertivnih vještina te jačanje profesionalnih kapaciteta zaposlenika. U kontekstu sve izraženijih organizacijskih izazova – povećanog opsega posla, emocionalnih zahtjeva rada s korisnicima i preopterećenosti – radionice su pružile konkretne alate za očuvanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Sudjelovalo je oko 40 knjižničara podijeljenih u dvije grupe, a radionice su bile strukturirane kao višesatni interaktivni susreti. Obrađene su teme asertivne komunikacije s kolegama i nadređenima, jasno postavljanje granica, upravljanje konfliktima te razvoj konstruktivne timske komunikacije. Poseban naglasak stavljen je na praktične komunikacijske alate, poput korištenja „ja-poruka“, strukturiranog odbijanja dodatnih zadataka te pronalaženja „win-win“ rješenja u situacijama sukoba.
Radionice su također obuhvatile razumijevanje povezanosti između postavljanja granica i prevencije sagorijevanja, kao i prepoznavanje ranih znakova stresa i iscrpljenosti. U praktičnim vježbama sudionici su razvijali vještine samoregulacije i osvještavali vlastite komunikacijske obrasce u profesionalnom kontekstu. Dodatno su predstavljene tehnike disanja i opuštanja, uključujući kratke intervencije primjenjive u radnom okruženju (svjesno disanje, vježbe fokusiranja i relaksacije), koje doprinose smanjenju stresa i poboljšanju koncentracije. Ovaj dio radionica omogućio je sudionicima neposredno iskustvo metoda koje mogu svakodnevno primjenjivati.
Prije provedbe radionica proveden je anketni upitnik među zaposlenicima, kojim su identificirane ključne potrebe i izazovi. Najveći interes iskazan je za temu komunikacije u radnom okruženju, što je izravno utjecalo na oblikovanje sadržaja radionica. Evaluacije provedene nakon radionica potvrdile su visoku razinu zadovoljstva sudionika i prepoznatu korist stečenih znanja i vještina. Kao ograničenje projekta istaknuto je trajanje od četiri mjeseca umjesto planiranih dvanaest, zbog ograničenih sredstava, što je utjecalo na kontinuitet aktivnosti i mogućnost dugoročnog praćenja učinaka.
Rezultati projekta ukazuju na velik interes za njegov nastavak i širenje, kako u segmentu rada s korisnicima knjižnica tako i u području stručnog usavršavanja zaposlenika. Posebno je prepoznata vrijednost integriranog pristupa koji povezuje čitanje, iskustveno učenje te brigu o mentalnom i tjelesnom zdravlju. Klub mentalnog zdravlja potvrđuje važnu ulogu knjižnica kao prostora koji, uz svoju kulturnu i obrazovnu funkciju, aktivno doprinosi očuvanju mentalnog zdravlja i kvalitete života u zajednici inovativnim i participativnim programima. ZKD