Na Drenovi svečano obilježena 100. godišnjica smrti Ive Grohovca

objavio 29. tra 2014. 01:51 Robert Zeneral   [ ažurirano 29. tra 2014. 04:01 ]

Ivo Grohovac Riječanin, samouki novinar i pjesnik te veliki domoljub podrijetlom iz Grohova koji je početkom 20. stoljeća svojim perom raspirivao hrvatsku nacionalnu svijest, umro je 28. travnja 1914. godine u Rijeci. Točno na stotu godišnjicu njegove smrti, Društvo štovatelja baštine Bez granica i Mjesni odbor Drenova u prostoru MO-Zavičajni muzej Drenove priredili su prigodno predavanje o njegovu životu i djelu autora Christiana Grailacha i Kim Cuculić



Ponedjeljak 28. travnja 2014. godine posebno će ostati urezan u pamćenje gospođi Steli Maček, unuci Benjamina Grohovca - brata Ive Grohovca, odnosno gospođi Marijani Gavrilović, unuci Mariete Grohovac - sestre Ive Grohovca. Njih dvije su kao predstavnice brojnih potomaka obitelji Grohovac gotovo cijeli dan provele na Drenovi u društvu predstavnika Mjesnog odbora Drenova - predsjednika VMO Damira Medveda i tajnice Dolores Linić, odnosno nekoliko članova Društva Bez granica. 



Zajedno su u podne položili vijence na grob Ive Grohovca na groblju Donja Drenova ("Staro groblje"), jedan uime šire obitelji Grohovac a drugi uime Vijeća MO Drenova i Društva Bez granica. 




Potom su zajedno razgledali i staro riječko naselje Grohovo koje je oduvijek pripadalo Drenovi (nekad riječkoj podopćini Drenova, a danas mjesnom odbodu Drenova) u kojem je 21. lipnja 1875. rođen Ivo Grohovac. 


U Grohovu su razgledali ostatke onog što se danas smatra rodnom kućom Ive Gorohovca, no o točnosti same lokacije vlada nesigurnost jer je područje Grohova kroz  noviju povijest pretrpjelo nekoliko prirodnih nepogoda, a naselje je posebno devastirano katastrofalnim klizanjem tla u prošlom stoljeću. 



Vidno uzbuđene i potresene viđenim (a gospođa Maček je stigla čak iz Kanade kako bi prisustovovala obilježavanju godišnjice smrti Ive Grohovca), rođakinje Ive Grohovca s velikim su zanimanjem razgledale i groblje Donja Drenova i naselje Grohovo smješteno podno Velog vrha a ponad korita Rječine.



Središnji događaj obilježavanja 100. godišnjice smrti Ive Grohovca održan je u večernjim satima u prostoru MO Drenova- Zavičajni muzej Drenove. Pred mnogobrojnom publikom vrlo sadržajno i zanimljivo predavanje o životu i djelu Ive Grohovca održali su drenovski zaljubljenik u povijest i nagrađivani volonter Christian Grailach i novinarka Novog lista Kim Cuculić, dok je pjesme Ive Grohovca čitala Vesna Lukanović, potpredsjednica Društva Bez granica i moderator cijelog događaja, ujedno zaslužna i za povezivanje prisutnih gošći, rođakinja Ive Grohovca s Društvom Bez granica.


Christian Grailach u svom izlaganju podsjetio je na društvenopolitičke okolnosti u kojima je odrastao i djelovao Ivo Grohovac, u vrijeme mađarskih odnosno talijanskih nastojanja na odnarođenju slavenskog, hrvatskog stanovništva Rijeke i okolice, teritorija u 19. i 20. stoljeću često nasilno podijeljenog između nekoliko država, od Austro-Ugarske monarhije do Kraljevine Italije i nadalje. Skromnog podrijetla, Ivo Grohovac pohađao je školu na Drenovi, bio je član Pučke čitaonice Drenova, službovao je u Pešti otkuda je otišao jer se nije želio izjasniti Mađarem, potom je radio kao trgovački pomoćnik u Trstu te se napokon skrasio službujući u Rijeci. 


Cijelo to vrijeme bavio se i pisanjem, a jedan od glavnih motiva za pisano izražavanje bila mu je njegova razvijena domoljubna svijest. Tako je započekla i njegova suradnja s Riječkim glasnikom (kojeg je i pokrenuo), u Riječkim novinama te u Riječkom novom listu gdje se potpisivao raznim pseudonimima, najčešće kao Ivo Grohovac Riečanin. U tom razdoblju napisao je i tri zbirke pjesama - Riječanke (Zagreb 1906.), Glasovi s Kvarnera (Rijeka, 1909.) i Rijekom i Rešćinom (Rijeka, 1912). O Grohovčevu piblicističkom radu nadahnuto je govorila Kim Cuculić, pročitavši i nekoliko zgodnih izvadaka iz Grohovčevih djela gdje se pisac s neskrivenim sarkazmom doticao talijanaških pretenzija na hrvatske krajeve.


Kroz powerpoint prezentaciju Christiana Grailacha publika u potpuno ispunjenom prezentacijskom prostoru Zavičajnog muzeja mogla saznati jako puno ne samo o Ivi Grohovcu nego i o slabije poznatoj povijesti slikovitog naselja Grohovo, gdje nažalost danas nema nikakvog spomena na činjenicu da se u njemu rodio poznati riječki i hrvatski pjesnik Ivo Grohovac. Možda ovo iznimno uspješno i vrlo posjećeno drenovsko obilježavanje 100. godišnjice smrti Ive Grohovca potakne širu javnost, kulturne djelatnike i odgovorne javne službenike da se više zainteresiraju za Ivu Grohovca i pronađu načine za daljnje približavanje njegova života i rada riječkoj javnosti i gostima grada. 



Nakon završetka prezentacije, dan posvećen Ivi Grohovcu na Drenovi okončan je druženjem gostiju i domaćina u prostoru Zavičajnog muzeja uz zakusku priređenu zaslugom drenovskih volontera i obitelji Gavrilović koja se kroz protekla desetljeća združila se obitelji Grohovac. A najveća nagrada domaćinima s Drenove bila su ozarena lica gošći, rođakinja Ive Grohovca, Stele Maček i Marijane Gavrilović koje su pune pozitivnih dojmova napustile Drenovu kako bi široj obitelji prenijele vijesti o tome kako Grohovo i Drenova nisu zaboravili njihova poznatog pretka.


Robert Zeneral

Foto: Dolores Linić


Comments