KNJIŽEVNA RIJEKA, jesen 2014

поставио/ла Miroslav Lukić 10.10.2014. 02:49   [ ажурирано 05.05.2016. 09:47 ]
ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST I KNJIŽEVNE PROSUDBE 
Broj 3, godište XIX., jesen 2014.
NAKLADNIK Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci


Riječ urednika

Ljeto 2014. godine bilo nervozno – gotovo neurotično! – i beskrajno ki
šovito. Zbog vremena došlo je do dramatičnog okretanja turista većim
hrvatskim obalnim gradovima i njihovoj kulturnoj ponudi, pa se dogodilo da su nam muzeji i galerije bili puni, a plaže prazne. Da nije bilo iznuđeno
kišom, bilo bi za svaku pohvalu!

Svi gradovi na Jadranu – Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar i Pula – doživjeli su svojevrsnu renesansu urbanog života. Na žalost, isto se ne može reći  za Rijeku.

Rijeka je došla, gotovo, do najniže točke u svojoj povijesti (ali pada i
dalje!!!) i to zbog dva razloga: kumulativne ideološke rigidnosti (crne, pa cr-
vene) i katastrofalne kadrovske politike. Rezultati: posve neplanirana de-indu-
strijalizacija (propast Tvornice konopa, Tvornice papira, Brodomaterijala, više
građevinskih firmi, Croatia Line-a, Rafinerije nafte na Mlaki, brodogradilišta
3. maj, Riječke tiskare, Tipografa itd.) i prometna izolacija (prazna luka, prazna
željeznička stanica, prazan aerodrom, nepostojeći autobusni kolodvor na Žabici
te turisti koji prolaze automobilima uz grad brzom zaobilaznicom!). Grad bez
ozbiljnije graditeljsko-kulturne atrakcije – poput arene u Puli, Dioklecijanove
palače u Splitu, katedrale u Šibeniku, crkve sv. Donata u Zadru – ne može oče-
kivati da će netko poželjeti tu zastati. Uporna, višedesetljetna devastacija Starog
grada dala je posve očekivani rezultat!

Turisti koji zalutaju u Rijeku (od posve zanemarivih 146.000 noćenja
2013. – četiri puta manje nego 1968.! – dobar dio otpada na zapušteni kamp na
Preluku!) tumaraju gradom i žele ga čim prije napustiti. Dakle: Rijeka – grad
ničega!

U kontekstu svega ovog, vrlo neobično zvuči da se Rijeka kandidirala za
europsku prijestolnicu kulture 2020. – jer je, zbog brzine propadanja, do tada,
više ionako neće biti!...

Inače, povijest te maglovite, kulturne inicijative pada u 1985. godinu,
kada ju je progurala glumica Melina Mercouri, tadašnja grčka ministrica kul-
ture. U početku su prijestolnice bile ključna kontinentalna kulturna središta:
Atena, Firenza, Amsterdam, Berlin, Pariz, Glasgow, Dublin, Madrid, Antwer-
pen, Lisabon, Stockholm, Weimar, da bi se od 2000. godine koncepcija bitno
promijenila u smislu podjele titule između više manjih urbanih središta kao što
bili: Avignon, Reykjavik, Graz, Lille, Cork, Patras, Stavanger, Essen, Pečuh,
Maribor, Košice, Riga... Između 2015. i 2020. trebali bi prijestolnice kulture
biti: Mons, Plzen, San Sebastian, Wroclaw, Aarhus, Paphos, Leeuwarden, La
Valletta... Spisak s imenima sve manjih gradova, govori nam da je za Europsku
uniju to jedna potrošena tema, te da je, u stvari, riječ o egzotičnim kulturnim
mrvicama.

U osnovi, utrka Rijeke za vrlo sumnjivom titulom europske prijestolnice
kulture dosta podsjeća na tragikomičnu utrku za totalno nevažnim Mediteran-
skim igrama – pet puta neuspješno(!), gubeći od Tunisa, Almerije, Pescare,
Volosa i Tarragone!
Kultura se ne bazira na zvučnim titulama bez sadržaja, već na ozbiljnom
i predanom radu, kojim se lokalna sredina promovira i stavlja u realne okvire
europske kulture. Upravo to uporno radi Književna Rijeka i to će raditi nezavi-
sno od toga što Grad Rijeka, ta potencijalna europska prijestolnica kulture, ne
daje više nikakav novac za svoj književni časopis...

Igor Žic

Sadržaj
Riječ urednika .................................................................................................4
O B L J E T N I C E
Mladen Dorkin: A. G. Matoš – velikan europskog duha i izričaja u
hrvatskoj književnosti ..............................................................................6

E S E J
Davor Velnić: Gamulin, ponekad.................................................................22
Igor Žic: “Ilarijin smješak” Grge Gamulina ..................................................33
Grgo Gamulin: Ivan Meštrović .....................................................................42
Sanja Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog
tisućljeća.................................................................................................55
Milovan Buchberger: Zabadanje u kaos Janka Polića Kamova (5. dio).....97
Željka Lovrenčić: Tri lica Čilea.................................................................105
Stjepan Pranjić: Ekranizacija prokletstva: Dracula Francisa Forda
Coppole ................................................................................................119

P R O Z A

Milko Valent: Oštri rezovi: Jahvina (raširena bedra) ................................126
Davor Velnić: Počeci i svršeci ...................................................................158

P O E Z I J A

Jesús Jimėnez Dominguez: Deset pjesama...................................................176
Pero Pavlović: Medena vojska ...................................................................185
Romana Brolih: Mini Maus........................................................................195
Jasminka Domas: Jezero ..............................................................................200
Rafaela Božić: Rijeka.................................................................................204
Franko Sorić: Zagrlio sam nebo .................................................................209

D O M A Ć A B E S E D A

Marina Čapalija: Tići popili jutro ..............................................................213
Silvija Benković Peratova: Puno toga ......................................................216

S U D B I N A K N J I G E

Enerika Bijač: Silvija Benković Peratova: Između mene i svijeta ..............219
Željka Lovrenčić: Kajkavski soneti Milana Frčka.....................................222
Igor Žic: Anela Borčić: Beračica soli..........................................................224
Igor Žic: Dragan Velikić: Bonavia ..............................................................226
Nikola Šimić Tonin: Ante Gregov Jurin: Čovjek koji je razgovarao
s krijesnicama.......................................................................................233
Ivica Mataija: Milan Krmpotić: Sizifov posao ...........................................235
Comments