OSOBNI IZBOR

Postavljeno: 06.04.2010.


ŽIVOTNA RAVNOTEŽA

Kvaliteta života čovjeka usprkos biološke složenosti ovisi o održavanju njegove biološke dinamičke ravnoteže, u kojoj ljudski organizam ima prave odgovore na sve poremećaje.

Piše:  Stjepan Šaban, dipl.ing.

Objavljeno u 'Narodnom zdravstvenom listu' za ožujak-travanj 2010.

UVOD

Uvjeti života i utjecaji na život današnjeg čovjeka dramatično su se promijenili u poslijednjem stoljeću, a čovjek se genetski nije značajnije promijenio više milijuna godina. Svakome izgleda, kao da čovjek više nema neposrednih mogućnosti pojedinačnog utjecaja na svoj vlastiti život. Međutim, individualno čovjek ipak sa svojom slobodnom voljom, svojim izborom i svojim pozitivnim djelovanjem, mijenja ono što želi, pa tako može i znatnije utjecati na vlastiti život, kako bi ga učinio ugodnijim, zdravijim, boljim i duljim.

Zbog složenosti čovjekova organizma koji sadrži oko 100 bilijuna stanica, ljudskog genoma koji ima oko 25.000 gena, brojnih ljudskih hormona, raznih enzima, te njihovih vrlo složenih pa i antagonističkih međudjelovanja, nemoguće je kod čovjeka predvidjeti ishod svakog vanjskog poremećaja, koji djeluje na potpuno determinirani organizam. Ipak i u takvom scenariju prema teoriji kaosa rezultati poremećaja mogu biti dugoročno predvidivi, ako poznajemo osnovne utjecajne elemente na sustav. U konačnici, sva je složenost života istovremeno i krajnje jednostavna.

Općenito na život čovjeka djeluju samo dva globalna utjecaja: genetsko naslijeđe i okolina. Ali ni ova dva elementa nisu međusobno nezavisna, nego je njihovo cjelokupno djelovanje na organizam čovjeka međusobno isprepleteno.

Genetsko nasljeđe

Iz genetskog nasljeđa svatko treba izvući svoju osobnost: da bude svijestan, što je i tko je, i bez obzira na neku genetsku osobitost (predispoziciju za prednost ili nedostatak), svaki je čovjek jedinstven i neponovljiv. Svi ljudi su međusobno različiti, a 'nedostaci' su karakteristika svih ljudi, a ne samo nekih, jer su oni sastavni dio života, te predstavljaju istovremeno i nedostatke i prednosti. Bez njih nema, ni razvitka, ni održanja čovjeka kao živog bića. Razlika je među ljudima samo u tome, kako tko koristi svoje ‘nedostatke', a ne da li ih ima.

Život predstavlja stalnu borbu svakog čovjeka sa samim sobom. Ta borba je blagotvorna i motivirajuća za život čovjeka, ako je ona usmjerena protiv vlastitih nedostataka, a u korist vlastitih pozitivnih osobina (prednosti). Čovjek će biti toliko uspješan, koliko će uspjeti otkloniti vlastitih nedostataka ili umanjiti njihov utjecaj na vlastiti život bez obzira, da li su ti nedostaci u načinu ponašanja ili u fiziologiji organizma.

Vanjski utjecaji

Vanjski utjecaji na život čovjeka se sastoje od: konzumnih utjecaja (hrana, voda, zrak), emocionalnih utjecaja (psiha i emocije) i utjecaja tjelesne aktivnosti. U ostale vanjske utjecaje ubrajamo svjetlo, djelovanje gravitacijskih, magnetskih i električkih polja, te razne vrste zračenja.

Sva jednostavnost u osiguranju visoke kakvoće života je u njegovoj biološkoj dinamičkoj ravnoteži, jer jedino u takvom stanju ljudski organizam ima optimalne odgovore na sve vanjske poremećaje.

Kako uspostaviti pravilnu dinamičku ravnotežu ljudskog organizma uz njegovu izuzetnu složenost? Isti oni vanjski utjecaji, koji ljudski organizam izbace iz ravnoteže i dovedu ga do najrazličitijih bolesnih stanja, mogu isto tako čovjeka i vratiti u ravnotežno stanje ili ga održavati u ravnotežnom stanju. Suština je u tome, da djelovanje vanjskih utjecaja na organizam, čovjek samo treba usmjeriti u vlastitu korist.

ELEMENTI PREHRANE

Hrana je vrlo snažan regulator dinamičke ravnoteže ljudskog organizma. Ona je lijek za tijelo i dušu. Stalan unos hrane u organizam je neophodan, jer su tijelu potrebne gradivne tvari i energija za njegovo nesmetano funkcioniranje. Organizam se može i u uvjetima pomanjkanja hrane ili pretjeranog uzimanja hrane tome prilagoditi i funkcionirati naizgled normalno, ali je takvo funkcioniranje bez posljedica predviđeno za relativno ograničeno vremensko razdoblje, a ne kao trajna prilagodba.

Pored nasljednih i okolišnih uvjeta, te stečenih i ukorijenjenih navika, a zatim i psihičkih elemenata u manjoj mjeri, prehranu čovjek uglavnom oblikuje u najvećoj mjeri sam, što znači, da najneposrednije djeluje na ravnotežu vlastitog organizma. Za realizaciju takve ravnoteže treba unos namirnica u organizam odgovarati potrebama organizma, tj. zadovoljavati dva osnovna kriterija konzumacije hrane: raznovrsnost i umjerenost. Ovakvu prehranu bi mogli okarakterizirati kao uravnoteženu.

Uravnotežena prehrana u prvom redu obuhvaća esencijalne tvari prehrane, koje organizam čovjeka ne može proizvesti, a koje su neophodne za održavanje života, pa ih je neophodno stalno unositi u organizam. Te tvari su: masti, bjelančevine, ugljikohidrati, vitamini, minerali i voda.

Iako i mnoge druge tvari u hrani pomažu u održavanju ravnoteže organizma, ove nabrojene osnovne imaju svoju nezaobilaznu ulogu ne samo u održanju ravnoteže organizma, nego i zdravlja i života čovjeka. Niti jedna od njih nije samo pojedinačno ni dovoljna, ni važna, jer samo zajedno su ljudskom tijelu potrebne za rast, razvitak i život.


Uravnotežena prehrana

Niskokalorijska prehrana vrlo blagotvorno utječe na sve funkcije organizma, pogotovo ako je uravnotežena s aspekta raznovrsnosti, tj. sadržaja svih potrebnih nutrijenata. To zapravo znači:

·        ravnomjeran unos nutrijenata u organizam tokom dana (broj i raspored obroka: 4-5),

·        ravnomjerni unos pojedinih neophodnih mikronutrijenata (vitamina i minerala) u organizam (raznovrsnost prehrane),

·        ispravan međusobni odnos makronutrijenata (masti, bjelančevina i ugljikohidrata),

·        umjeren unos makronutrijenata (niskokalorijska prehrana),

·        dovoljan unos vode.

Ovakva uravnotežena prehrana osigurava potpunu ravnotežu između antagonističkih hormona i enzima u organizmu, a time i cijelog organizma, te osigurava blagodati zdravog života.

Preduvjet ovakve prehrane je izbor kvalitetnih namirnica proizvedenih na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane (što postaje sve veći problem i u svjetskim razmjerima, a i u Hrvatskoj), te ispravna priprema hrane za konzumiranje.

Ostali vanjski utjecaji

Kisik

Kisik, kao sastavna komponenta zraka, je esencijalan element života, jer se stanice ljudskog organizma moraju neprekidno opskrbljivati kisikom. One koriste kisik za oksidaciju ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kod čega se oslobađa energija. Kakvoća zraka, kojeg čovjek udiše neobično je važna za ljudsko zdravlje. Zrak u zatvorenim prostorijama je često do pet puta zagađeniji od onoga izvan prostorija. Najčistiji zrak nalazimo u prirodi izvan gradova i industrijskih pogona.

Svjetlo

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjećanja. Ljudski organizam koristi svjetlo u različitim metaboličkim procesima. Svjetlo punog spektra smatra se esencijalnim elementom, isto kao hrana ili voda. Nedostatak svjetla u zimi izaziva tzv. sezonski emocionalni poremećaj (potištenost) kod oko 20% ljudi. Boravak izvan zatvorenih prostora osigurava nam svakako više potrebnog svjetla.

Emocije

Misao, psiha i emocije jedinstveni su dio čovjeka i ne mogu se odvojiti od njegovog fizikalnog dijela (tijela), jer oni predstavljaju sasvim određene biokemijske aktivnosti u organizmu.

Svaka promjena psihološkog i emocionalnog stanja čovjeka pokreće vrlo složen mehanizam djelovanja hormona i gena uspostavljanjem nove ravnoteže u tijelu, radi prilagođenja novoj situaciji. Te promjene mogu djelovati na opće stanje ljudskog organizma, bilo pozitivno, bilo negativno. Negativno djelovanje takvih promjena nije opasno za ljudski organizam, ako je kratkotrajno. Tek njegovo dugotrajno djelovanje ima za posljedicu održavanje neprirodnog stanja organizma, koje zbog poremećenog složenog mehanizma mnogih funkcija, može dovesti do razvoja bolesti.

Stres predstavlja svaku reakciju organizma na fizički, mentalni ili emocionalni podražaj, koji remeti prirodnu ravnotežu u organizmu. Dugotrajno djelovanje stresa ostavlja posljedice na funkcioniranju pojedinih organa (srce, krvne žile, nadbubrežne žlijezde i imuni sustav), a zbog oslabljenog imunog sustava, mogu se razviti i mnoge druge bolesti. Zbog toga je smanjivanje utjecaja stresa vrlo značajan element zdravlja čovjeka.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost čovjeka bitna je i nezaobilazna komponenta života i brige o zdravlju.

 

Aerobna tjelesna aktivnost uz dovoljnu količinu zraka za stanice omogućava efikasno korištenje masnoća iz rezervi i njihovo pretvaranje u glukozu.

Tjelesne aktivnosti doprinose značajnom trošenju vlastitih masnih rezervi, dovodeći organizam u stanje povećanog metabolizma, koji čisti organizam od raznih otpadnih tvari i toksina, opušta ga i daje mu vitalnost.

Duljina života

Duljinu života čovjeka možemo predočiti procesom starenja i njegovim elementima:

·        svako umiranje stanica, traži njihovu obnovu,

·        svaka obnova stanica je replikacija genoma,

·        svaka replikacija genoma je starenje (zbog skraćivanja telomera),

·        svako starenje organa je i starenje čovjeka,

·        starenje određuje duljinu života čovjeka.

Najveća moguća duljina života čovjeka je danas oko 125 godina. Genetska predodređenost pojedinca govori o najvećoj mogućoj duljini života pojedinca (ovisno o duljini telomera), koja može biti između 100 i 125 godina. Dakle, izvan toga život se ne može produljiti, ali se zato može znatno skratiti.

Kako će netko iskoristiti svoju genetsku predodređenost u pogledu duljine života, ovisi o tome, koliko je u toku života uklonio elemenata skraćivanja života. Kako iskoristiti znanje o nepovoljnim utjecajima na skraćivanje vlastitog života? Pred svakim čovjekom je slobodan izbor utjecaja na duljinu vlastitog života.

SLOBODA IZBORA

Individualno svaki čovjek može svojom slobodnom voljom, svojim izborom i svojim pozitivnim djelovanjem znatnije utjecati na vlastiti život, čineći ga ugodnijim, zdravijim, boljim i maksimalno dugim.

Comments