Sloboda djelovanja

Na osobnim stranicama  

STJEPANA ŠABANA

Postavljeno: 12.05.2006. 

__________________

  

UTJECAJI NA ŽIVOT

Danas izgleda, kao da čovjek ima sve manje neposrednih mogućnosti, da pojedinačno utječe na vlastiti život. Da li je to stvarno tako?


Piše: STJEPAN ŠABAN, dipl.ing.

Objavljeno u časopisu 'Svijet zdravlja' br.10 u lipnju 2006.


PREDODREĐENOST ILI SLOBODA?

 
Život čovjeka danas izgleda potpuno predodređen i bez mogućnosti, da na njega pojedinačno djeluje. Promjene u životu čovjeka i okolini izgledaju toliko brze, da su prilagođenja novim uvjetima samo prividna, a ne stvarna. Takvo gledanje proizlazi iz pesimističnog pristupa životu i zapravo predstavlja: ili otpor promjenama zbog straha od neizvjesnosti, ili opravdanje za svoje probleme, svoje promašaje, krive odluke, nesigurnost, strah, brzopletost, ili nezadovoljstvo. Vedriji i optimističniji pogled na život je, da čovjek svojom slobodnom voljom, svojim izborom i svojim djelovanjem, mijenja ono što želi. No, za to je potrebno njegovo smisleno pozitivno djelovanje, koje je moguće samo onda, ako čovjek zna kuda ide, jer 'ako ne zna kuda ide, svi ga putevi tamo vode'. Analizom bitnih utjecajnih čimbenika na život čovjeka, te poznavanjem procesa i utjecaja na te procese, možemo jasno vidjeti mnoge mogućnosti, koje pojedincu stoje na raspolaganju, da znatnije utječe na vlastiti život, a ugodan, sretan i zdrav život čovjeka je preduvjet za sva njegova djelovanja tokom cijelog života.

UVJETI ŽIVOTA

Analizom samo općeg zdravlja čovjeka, usprkos njegovom boljem životu i znatnom napredovanju znanosti i tehnologije, neke bolesti kod čovjeka su u stalnom porastu u posljednjih 100 godina. Radi potvrde ovih navoda možemo navesti samo primjer dviju bolesti u SAD: godine 1900. od raka je umiralo 3% ljudi, a danas 25%; od srčanih je oboljenja 1900. godine umiralo 14% ljudi, a  danas 33%.

Srčana oboljenja prvi su uzrok smrtnosti u mnogim zemljama, a drugi su uzrok maligna oboljenja. U svijetu ima oko 150 milijuna ljudi s dijabetesom tipa II. Očekuje se, da će se broj oboljelih udvostručiti za samo 25 godina. Oboljenja od astme i drugih alergija uzrokuju velike zdravstvene poteškoće sve većem broju ljudi današnjice. Većina alergena, na koje su ljudi danas osjetljivi, su postojali oduvijek, pa ipak sve veći broj ljudi ima zdravstvenih poteškoća, zbog poremećaja njihovog imunološkog sustava. Epidemije novih virusnih bolesti diljem svijeta zastrašujuće upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice za ljudsku populaciju na Zemlji i to ne samo zbog pojave novih mutiranih vrsta virusa, nego i zbog općeg lošeg imunološkog stanja ljudi. Također, se danas govori i o epidemiji prekomjerne težine (50% ukupnog stanovništva u mnogim zemljama ima prekomjernu težinu, a već 25% djece), iako prekomjerna težina sama po sebi nije bolest, nego je posljedica poremećenog stanja organizma (psihičkog, hormonalnog, metaboličkog), koje onda stvarno dovodi do razvoja čitavog niza bolesti, ovisno o uvjetima i predispozicijama pojedinca.

Na zdravstveno stanje ljudske populacije u pogledu navedenih samo nekih bolesti današnjice, postoje odgovarajući medicinski odgovori, bez kojih bi zdravlje čovječanstva bilo katastrofalno. Medicina zapravo 'gaseći požar’ bitno popravlja novonastalu situaciju i usprkos sve gorem stanju, stalno produljuje životni vijek današnjeg čovjeka. Na pitanje, ZAŠTO se stanje pogoršava, ODGOVOR je iznenađujuće jednostavan: ZNAČAJNO SU SE PROMIJENILI UVJETI ŽIVOTA ČOVJEKA.

Ali pravi odgovor treba dati RJEŠENJE problema, a ne njegov RAZLOG. Dio rješenja je sigurno nezaobilazan: a to je adekvatno liječenje posljedica. No dio rješenja moramo potražiti upravo u RAZLOGU, tj. u PREVENTIVI. Za takav aktivno pozitivan pristup životu nameću se novi pristupi u svezi samih bolesnih stanja čovjeka: smanjivanjem šansi za njihovu pojavu, sprečavanjem njihove pojave i smanjivanjem njihovih posljedica. To se svodi na poopćeni pristup: Preventivnim osobnim djelovanjem utjecati na popravljanje vlastitog zdravstvenog stanja ili još općenitije: Osobnim djelovanjem popraviti kakvoću vlastitog života.

Za takvo osobno pozitivno djelovanje neophodna je detaljnija analiza utjecaja na život čovjeka. Zbog složenosti čovjekova organizma koji sadrži oko 100 bilijuna stanica, ljudskog genoma koji ima oko 25.000 gena, brojnih ljudskih hormona, raznih enzima, te njihovih vrlo složenih međudjelovanja, nemoguće je kod čovjeka predvidjeti ishod svakog vanjskog poremećaja, koji djeluje na potpuno determinirani (određeni) organizam. To je poznat scenarij kaosa, ali čiji je rezultat ipak dugoročno predvidiv, ako poznajemo barem osnovne utjecajne elemente na sustav. Jer je u konačnici, sva složenost života istovremeno je i vrlo jednostavna. Život je u osnovi sastavljen od samo dva jednostavna svojstva: sposobnosti repliciranja i sposobnosti stvaranja reda iz kaosa svijeta u jednoj dinamičkoj ravnoteži. Ključ rješenja problema je upravo u tom drugom svojstvu organizma, tj. u jednoj optimalnoj dinamičkoj ravnoteži.

Sve utjecajne čimbenike, koji bitno djeluju na život čovjeka, možemo svrstati u dvije glavne skupine:

  • genetske utjecaje,
  • vanjske utjecaje:

        - konzumni utjecaji (hrana, voda, zrak), 

        - emocionalni utjecaji i  

        - tjelesna aktivnost. 

 Analizom navedenih utjecajnih čimbenika, možemo već na prvi pogled za svakog od njih uočiti, što se s njima dogodilo tokom duljeg vremenskog razdoblja u razvoju čovjeka: 

- Genetsko nasljeđe nije se kod čovjeka značajnije promijenilo nekoliko milijuna godina, a gotovo nimalo kroz nekoliko desetaka tisuća pa i stotina tisuća godina.

- Vanjski utjecaji na život čovjeka su se u posljednjih pedesetak tisuća godina vrlo značajno promijenili, a u posljednjih 100 godina i drastično promijenili. Najvažnije promjene u skupini vanjskih utjecaja i to u prvoj podskupini - konzumnih utjecaja (hrana, voda, zrak) - obuhvaćaju:

·       veliko zagađenje okoliša (zraka, vode, hrane), zbog velikog idustrijskog zagađenja svih vrsta, ispušnih plinova automobila, enormne primjene pesticida, herbicida, i umjetnih gnojiva u poljoprivredi, općeg problema otpada, dugog boravka u zagađenim zatvorenim prostorima;

·    nepovoljan utjecaj raznih kemikalija, hormona, antibiotika i raznih aditiva primijenjenih u proizvodnji i preradi hrane, te prisutnih u hrani i vodi;

·        nepovoljan način pripreme hrane, zbog promjene kemijskog sastava nekih komponenti hrane i odstranjivanja nekih komponenti u hrani, te koncentriranje pojedinih komponenti hrane bez prirodno pratećih komponenti;

·         drastična promjena odnosa pojedinih sastojaka u hrani, te promjena prehrambenih navika.

- Značajne promjene dogodile su se i kod emocionalnih utjecaja, zbog sve većih pritisaka na psihu i emocije čovjeka:

·       velike ukupne napućenosti Zemlje i života sve većeg broja ljudi u gradovima na malom prostoru, te života u malim zatvorenim prostorima,

·       načina organizacije cjelokupnog života, rada, slobodnog vremena, odmora i zabave.

- I kod tjelesne aktivnosti su se dogodile značajne promjene u životu čovjeka, zbog njenog stalnog smanjivanja (manji opseg fizičkog rada i kretanja).

Iako su navedeni utjecajni elementi na život čovjeka podijeljeni u skupine i podskupine, njihovo cjelokupno djelovanje na čovjeka je međusobno isprepleteno.


OSOBNI IZBOR


Čovjek treba svoj život shvatiti kao stalnu borbu samog sa sobom, protiv raznih nepovoljnih utjecaja i vlastitih nadostataka, jer je takva borba blagotvorna i motivirajuća za sam život. Ako vanjski utjecaji čovjeka izbace iz zdrave prirodne ravnoteže, onda izmjenom tih istih vanjskih utjecaja možemo čovjeka vratiti u njegovo ravnotežno stanje ili ga u njemu trajno održavati. Svi vanjski utjecaji na život čovjeka, kao što su: hrana, voda, zrak, svjetlo, emocije, tjelesna aktivnost, su vrlo snažni regulatori ravnoteže ljudskog organizma. Treba samo napraviti takav izbor ovih regulatora, da rade u vlastitu korist. Najsnažniji regulator dinamičke ravnoteže ljudskog organizma je hrana. Izborom hrane postajemo vlasnikom kakvoće vlastitog života, jer uravnoteženom i kvalitetnom prehranom osiguravamo optimalnu ravnotežu organizma i blagodati zdravog i dugog života, iako ni ostale vanjske utjecajie ne treba zanemariti.
 

 
Na osnovi svega navedenog vidimo, da život čovjeka nikako nije predodređen, ograničen i neslobodan. On je u punoj mjeri slobodan te predstavlja samo pitanje vlastitog izbora u njemu, pa makar okolina postaje sve nepovoljnija za život, a promjene u životu čovjeka su ubrzavajuće. Sloboda izbora je nešto veličanstveno i čarobno, kao što je i sam život. Bolji izbor života nije pred nekim drugim, nego je pred nama. Već danas možemo donijeti odluku o tome, da ćemo u daljnjem tijeku života uvijek napraviti bolji izbor, umjesto slučajnog izbora (koji je gotovo uvijek loš), tada smo napravili prvi korak u popravljanju kakvoće života. Još nam samo predstoji jedan korak više: da tu odluku i provedemo u djelo.