Poremećaj spavanja

Na osobnim stranicama  

STJEPANA ŠABANA

Postavljeno: 12.10.2006. 

__________________

 NESANICA

Sve veći problemi spavanja kod ljudi suvremenog svijeta poprimili su razmjere epidemija u razvijenim zemljama zapada. Današnja istraživanja u svijetu na tom području nikako ne zadovoljavaju rastuće probleme.


Piše: STJEPAN ŠABAN, dipl.ing.

Objavljeno u časopisu 'Narodni zdravstveni list' za rujan-listopad 2006. pod naslovom 'MRAK I TOPLE ČARAPE'.

'Epidemija' poremećaja spavanja

Kronične probleme spavanja u SAD-u danas ima više od 1/3 stanovništva, koji se odražavaju, kako na radnu sposobnost ljudi, tako i na povećanje raznih vrsta nesreća na radu, kod kuće i u prometu. Gotovo polovina ljudi s ovim problemima ima kroničnu nesanicu (insomniju), prema podacima National Academy of Siences, dok na preostale probleme otpada 80 vrsta raznih drugih poremećaja spavanja. Osim navedenih posljedica ovih poremećaja, nesanica je vrlo usko povezana i s nekim drugim 'epidemijskim' bolestima današnjice, kao što su bolesti krvožilnog sustava, srčanog i moždanog udara, te dijabetesa (metabolički sindrom). Mnogi za 'epidemiju nesanice' navode kao glavni uzrok radno vrijeme, uporabu računala i gledanje televizije, no to je površan pristup stvarnim uzrocima. 

Povezanost i uzrok 

Spomenuta povezanost nesanice s bolestima krvožilnog sustava, dijabetesom tipa 2, te njihovim posljedicama nedvosmisleno upućuje na njihove zajedničke uzroke. Kako je glavni uzrok današnje 'epidemije' debljine, bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa, raznih alergija i čitavog niza drugih kroničnih bolesti, inzulinska rezistencija, to se sam od sebe nameće zaključak, da i nesanicu izaziva isti uzrok. Poznato je, da svaka stanica mozga ima 10 puta više veza za pobuđivanje nego za smanjivanje aktivnosti. Kako tokom noći izostaje uzimanje hrane, dolazi do laganog pada razine glukoze u krvi. Osobe u inzulinskoj rezistenciji zbog trajno povišene razine inzulina, ne mogu, kako za ishranu mozga, tako ni svojih ostalih stanica u organizmu, koristiti vlastite rezerve energije pohranjene u masnom tkivu, za što je potreban glukagon inhibiran od inzulina. Tada u hipotalamusu dolazi do aktivnosti izuzetno osjetljivog (na razinu glukoze) neurotransmitera oreksina (hipokretina) i jakog pobuđivanja vrlo osjetljivih stanica, koje sprečavaju prigušivanje aktivnosti ostalim stanicama u hipotalamusu. Takva hiperaktivnost mozga onda izaziva nesanicu i daljnju potrebu za jelom. Ovo potvrđuju istraživanja u SAD-u, koja pokazuju, da je kod ljudi, koji manje spavaju, 50% veća razina inzulina (zbog posljedica inzulinske rezistencije) od onih, koji spavaju normalno. 

Povećana razina inzulina kod inzulinske rezistencije, osim navedenog djelovanja, stvara još jednu štetu organizmu, jer smanjuje izlučivanje hormona rasta u hipofizi (zbog sličnosti njihovih molekula), poglavito za vrijeme REM faze spavanja, čime bitno smanjuje kontrolirani oporavak cijelog organizma. Time organizam zbog prekratkog sna i uz bitno smanjen oporavak, postaje preumoran za bilokakav ozbiljan posao narednog dana. 

Moguće rješenje 

Navođenje razloga, koji dovode do inzulinske rezistencije, čije su posljedice razvoj 40-tak kroničnih bolesti današnjeg čovjeka (ovisno o predispoziciji), od kojih je nesanica samo jedna od njih, bilo bi nepotrebno, kada bi većina današnje populacije bila svjesna tih razloga i aktivna u njihovom uklanjanju. Glavni uzroci razvijanja inzuliske rezistencije organizma su neprimjerena prehrana, dugotrajni stres i slaba tjelesna aktivnost. Usredotočenje na ova tri vanjska utjecaja, presudnog je značaja za zdravlje čovjeka. 

Raspoloživost namirnica današnjem čovjeku pokazuje stalan trend sve jeftinije i sve bezvrednije visokokalorične hrane. Konzumiranje ogromnih količina rafinirane i koncentrirane visokokalorične hrane bez pratećih vitamina, minerala, vlakana i ostalih fitonutrijenata, neminovno dovodi do inzulinske rezistencije organizma s 'epidemijskim' posljedicama čitavog niza kroničnih bolesti suvremenog čovjeka, koje su prvo zahvatile najrazvijeniji dio svijeta, ali polako osvajaju i onaj nerazvijeni. Također, metode relaksacije nužan su dio svakodnevice za ljude stresnog načina života. I svakodnevna lagana tjelesna aktivnost predstavlja blagodat života. Svako osobno zanemarivanje ova tri elementa utjecaja na zdravlje i život čovjeka, neminovno vodi do toga, da medicina mora davati odgovor na posljedice takvog vlastigog ponašanja. Mogućnost djelovanja svakog pojedinca u preventivnom smislu svakako je neograničena i predstavlja samo osobni izbor. No, bez obzira na sve, svaki pokušaj popravljanja situacije je dobrodošao. 

Preporuke za bolji san

 • Prije odlaska na spavanje pripaziti na obrok: 

- izbjegavati visokokaloričnu koncentriranu hranu, kao što su ugljikohidrati visokog glikemičkog indeksa (rafinirane proizvode od žitarica i šećer) zbog inzulinske rezistencije;  

- pojesti umjeren i uravnotežen proteinsko-ugljikohidratni obrok s komadom voća barem 2 sata prije spavanja; ovakvim obrokom omogućavamo ravnotežu hormona glukagona i inzulina u krvi (čime omogućavamo izlučivanja hormona rasta u hipofizi), zatim potrebne aminokiseline L-triptofana za epifizu radi stvaranja hormona melatonina;  

- izbjegavati pijenje kave više sati prije spavanja (zbog toga što kofein podiže razinu inzulina i pobuđuje neurone);  

- izbjegavati pijenje alkohola više sati prije spavanja (iako u početnoj fazi alkohol izaziva pospanost, nakon nekoliko sati dovodi do buđenja bez mogućnosti ponovnog sna; također onemogućuje dovoljno dubok san);  

- izbjegavati konzumiranje jela, na koja je pojedinac osjetljiv, kako ne bi došlo do prekida sna zbog problema probave;  

- izbjegavati pijenje veće količine tekućine barem 1 do 2 sata prije spavanja, kako se ne bi prekidao san zbog potrebe za mokrenejm.  

• Prije spavanja se dobro opustiti:  

- primjeniti neku od metoda relaskacije, posebno kod ljudi koji stresno žive;  

- slušati zvukove prirode (kao što zvukovi šume ili mora), koji djeluju opuštajuće i uspavljujuće; - izbjegavati gledanje TV neposredno prije spavanja, posebno dinamičnih emisija ili akcijskih filmova, zbog intenzivnog pobuđivanja nervnih stanica (dobro je TV prijemnik ukloniti iz spavaće sobe);  

- pročitati nešto duhovno, lijepo i opuštajuće; - topla kupka ili tuš prije spavanja koristi dobrom spavanju;  

- lagana dnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta pomaže spavanju zbog mnogo različitih razloga, ali ne neposredno prije spavanja;  

• Dobro za ugodan san:  

- ne primjenjivati prekasni (neprirodni) odlazak na spavanje;  

- po mogućnosti spavati u potpunom mraku zbog stvaranja hormona melatonina;  

- debljinu pokrivača prilagoditi temperaturi u spavaćoj sobi (izbjegavati osjećaj hladnoće ili osjećaj vrućine za vrijeme spavanja); - ne mijenjati bez potrebe uobičajeno vrijeme odlaska na spavanje;  

- obući tople čarape, za one koji imaju slabiju cirkulaciju krvi u nogama.