Opasnosti ljeta

Na osobnim stranicama  

STJEPANA ŠABANA

Postavljeno: 12.06.2006. 

__________________

SUNČANJE I ZAŠTITA

Kako je sezona masovnog izlaganja kože suncu pred nama, neophodno je podsjetiti se na opasnosti od štetnog djelovanja ultraljubičastog zračenja na kožu i mogućoj zaštiti od njega.


Piše: STJEPAN ŠABAN, dipl.ing.

- Objavljeno u časopisu 'Vaše zdravlje' br. 48 u lipnju 2006. pod naslovom

  "ZAŠTITA OD SUNCA NUŽNA ZA LJETNIH MJESECI"


 Zračenje Sunca

Iako je zračenje Sunca izvor života na Zemlji, ono krije i opasnosti od pretjeranog izlaganja ljudske kože njegovom djelovanju. Najveći dio energije sunčevog zračenja otpada na toplinsko zračenje (IR) (56%) te na vidljivo svjetlo (39%), dok na ultraljubičasto zračenje (UV) otpada svega 5% od ukupne energije zračenja, koja dolazi do površine Zemlje. Ultraljubičasto zračenje se sastoji od A, B i C zraka (UVA, UVB i UVC). U sljedećoj tablici su prikazane energije zračenja,  koje dolaze do površine Zemlje, njihove valne duljine te njihov način djelovanja na čovjeka:

 

Naziv zračenja
Energija zračenja Sunca, koja dolazi do površine Zemlje [%]

Valna duljina zračenja

[nm]

Napomene
Ultraljubičasto zračenje C UVC
0
200- 290
Nema značajnije uloge zbog njihove apsorpcije od ozonskog sloja u stratosferi, osim kod teških oštećenja ozonskog sloja.
Ultraljubičasto zračenje B UVB
0.1
290- 320
Zračenje visoke energije, koje uzrokuje jaku foto-toksičnost, ali ne prodire u dublje slojeve kože. Uzrokuje indirektnu pigmentaciju kože, a pri jačem izlaganju dolazi do eritema (crvenila) kože. Izaziva prerano starenje kože, a može izazvati i rak kože.
Ultraljubičasto zračenje A UVA
4.9
320- 400
Zračenje niske energije, koje uzrokuje foto-biološki kumulativno djelovanje, a prodire u dublje slojeve kože. Izaziva neposrednu pigmentaciju kože, a pri jačem izlaganju izaziva prerano starenje kože (boranje), a kasnije u životu može izazvati i rak kože.
Vidljivo svjetlo
39
400-700
Zračenje, koje ima značajnu biološku ulogu.
Toplinsko zračenje (IR) (infracrveno zračenje)
56
700- 3000
Zračenje, koje nema značajnog utjecaja na ljudsku kožu.

Prvenstvenu pozornost na moguće štetno djelovanje sunčevog zračenja na ljudsku kožu treba obratiti na ultraljubičasto zračenje tipa A i B, dok tip C apsorbira ozon u gornjim slojevima atmosfere i uglavnom ne dopire do površine Zemlje osim kod značajnijeg oštećenog ozonskog sloja (tzv. ozonskih rupa). Iako ultraljubičasto zračenje ima vrlo značajnu korisnu ulogu u stvaranju D 3 vitamina neophodnog za ravnotežu kalcija u organizmu, ono ima i svojih štetnih djelovanja. Tako ultraljubičasto zračenje B (UVB) izaziva akutno oštećenje kože (eritem) u obliku opeklina (crvenilo kože), koje dovodi do degeneracije kože, njenog starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože. Ultraljubičasto zračenje tipa A (UVA) stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Ovo zračenje prodire u dublje slojeve kože uzrokujući također oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života. Intenzitet ultraljubičastog zračenja i njegovog sastava ovisi o mnogim faktorima, koji uključuju duljinu puta kroz atmosferu, što je ovisno o godišnjim dobama, dijelu dana, geografskoj širini, nadmorskoj visini, te o oblačnosti i o čistoći zraka. Kako je ultraljubičasto zračenje UVB znatno ovisno o kutu sunčevog svjetla, to znači da je ono znatno slabije zimi, zatim ujutro i kasno poslije podne, a najjače je ljeti i u podne. Ultraljubičasto zračenje UVA je zbog veće valne duljine manje ovisno o položaju sunca i drugim utjecajima, pa tako npr. čak i značajnija oblačnost od 83% umanjuje UVA zračenje samo za 50%. Staklo in neke vrste plastike potpuno blokiraju UVB zračenje, dok uopće ne smetaju UVA zračenju.

Zaštita kože od UV zračenja

Gotovo 80% sredstava za zaštitu kože od UV zračenja su u obliku emulzija na osnovi vodenih, alkoholnih ili uljnih otopina, dok su ostala sredstva u obliku krema i gelova. Zaštitne tvari u tim sredstvima apsorbiraju, a u nekim slučajevima raspršuju i reflektiraju UV zrake. Najčešće primjenjivane tvari su one, koje apsorbiraju UV zračenje valnih duljina od oko 300 nm (tj. UVB zračenje), radi zaštite od sunčanih opeklina (crvenila), a dozvoljavaju prolaznost UVA zračenja zbog pigmentacije kože. Kemijske tvari široko primjenjivane u sredstvima za zaštitu su organski UVB filteri (esteri cinamične kiseline, metil-benziliden kamfor i u vodi topiv benzimidazol). Ovakve tvari nisu dovoljne za zaštitu kože od mogućeg kasnijeg razvoja raka, jer ne djeluju na UVA zračenje, pa treba posebnu pozornost obratiti na zaštitu kože od UVA zračenja. Kemijsko sredstvo za filtriranje UVA zračenja je butil-dibenzolmetan, ali je isti poznat kao foto-nestabilan spoj, koji se na suncu brzo razgrađuje. Osim kemijskih organskih tvari, koriste se i druge zaštitne tvari, kao što su titanov i cinkov oksid. Cinkov oksid je povoljniji za UVA, a titanov za UVB zračenje. Ovi oksidi mogu se koristiti u ograničenim količinama, jer inače ne dozvoljavaju pigmentaciju kože, pa koža ostaje bijela. Optimalan zaštitni učinak postiže se, samo ako su čestice ovih oksida izuzetno sitne i ako se mogu potpuno ravnomjerno rasporediti po koži.

Zaštitni faktor
 

Većina sredstava za zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja deklarirana su tzv. ‘zaštitnim faktorom' (SPF). Zaštitni faktor nekog sredstva govori koliko vremenski dugo izlaganje UVB zračenju izaziva određeni stupanj eritema (crvenila) kože u usporedbi s vremenom za isti stupanj eritema nezaštićene kože. Sadašnji trend zaštitnih sredstava je sa sve većim i većim zaštitnim faktorom. Većina zaštitnih proizvoda danas na tržištu ima zaštitne faktore između 15 i 25, dok se u nekim zemljama pojavljuju i sredstva s većim zaštitnim faktorima. Zaštitni faktori iznad 40 nemaju smisla, jer već zaštitni factor od 33 filtrira UVB zračenje u iznosu od 97%. Zaštita od UVA zračenja jednako je značajna kao i zaštita od UVB zračenja, ali kako je štetno djelovanje UVA zračenja neprimjetno, pošto ono ne izaziva crvenilo kože kao UVB zračenje, to je opasnost od UVA zračenja zapravo još veća od UVB zračenja. Međutim, za ovu vrstu ultraljubičastog zračenja (UVA), koja u kasnijoj dobi isto izaziva rak kože, ne postoje kod sredstava za zaštitu metode mjerenja djelotvornosti te zaštite. Za sada na tržištu u svijetu ima vrlo malo testiranih i odobrenih efikasnih tvari za zaštitu od UVA zračenja, pa kod izbora zaštitnih sredstava treba obratiti pozornost na stupanj zaštite od UVA zračenja.

Sigurnije sunčanje 

Sigurnije sunčanje sa zaštitom kože od štetnog ultraljubičastog zračenja (kako bi spriječili prerano starenje, oštećenje i rak kože) nije jednostavan postupak, jer korištenjem samo zaštitnih sredstava za kožu, to ne osiguravamo. Za ispravnu zaštitu kože neophodan je potpuni program zaštite za smanjivanje štetnog djelovanja UV zračenja, a to je:

  • Primijeniti zaštitna sredstva barem 1 sat prije izlaganja suncu.
  • Zaštitna sredstva koristiti svakodnevno, ako ste izloženi suncu više od 10 minuta, a čak i po oblačnom vremenu.
  • Obilno koristiti zaštitna sredstva sa zaštitnim faktorom 15 (filtrira 93% UV zračenja) ili većim i ponavljati premazivanje svaka dva sata, već prema uputama proizvođača. Posebno paziti na premazivanje čela, jagodica, nosa, donje usne (s posebnom stikom), gornjeg dijela ušne školjke, vrata, ramena, vanjske strane ruku pa i noge.
  • Ponavljati premazivanje zaštitnim sredstvom nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom. Koristiti zaštitno sredstvo i pri oblačnom vremenu.
  • Vremenski ne produžavati sunčanje zbog pigmentacije kože na sve dulje i dulje vrijeme, radi osjećaja sigurnosti zbog primjene zaštitnih sredstava.
  • Izbjegavati izlaganje suncu sredinom dana, posebno između 10 i 16 sati, kada je UV zračenje najjače.
  • Boravak u sjeni na obali ili u sjeni na brodu iziskuje također punu zaštitu, zbog velike refleksije UV zračenja s površine vode.
  • Usprkos korištenju zaštitnih sredstvava za kožu, potrebno je upotrebljavati i druge vrste zaštite, kao što su suncobrani, šeširi širokog oboda, zaštitna odjeća i sunčane naočale.
  • Nikada ne izlagati djecu suncu bez odgovarajuće zaštite, jer mnogo kasnije u životu to može dovesti do raka kože.

Upozorenja

Važna upozorenja pri izlaganju suncu:

  • Nijedna preplanulost od sunca nije zdrava ni sigurna.
  • Prirodno tamnija put kože ne znači i prirodnu zaštitu od sunca, pa takvu kožu treba jednako štititi.
  • Zabluda je da se treba više izlagati suncu zbog stvaranja D vitamina, jer izlaganje suncu od 10 minuta do 3 puta tjedno, dovoljno je za stvaranje vitamina D.
  • Primjena samo zaštitnih sredstava za kožu nije dovoljna, nego treba primjenjivati kompletan program zaštite.
  • Preplanulost dobivena u solarijima, također je jednako opasna.
  • Oblačno vrijeme ne znači, da zaštita kože nije potrebna, jer UVA zrake lako prolaze kroz oblake.
  • Posebno se treba čuvati reflektirajućih zračenja s površina vode ili snijega zimi.