Kvaliteta i upravljanje kvalitetom

  • Primjeri i sugestije na radionicama  služe kao pomoć svima koji su uključeni u poboljšanje osiguranja kvalitete kako bi mogli razviti svoje kriterije, postupke i formate
  • U RH još nema postavljenih modela za provedbu osiguranja kvalitete u strukovnom školstvu, pa će primjeri EU koristiti kao mjerilo kod procjenjivanja postojećih hrvatskih kriterija.

Kvaliteta:

    • svrsishodna
    • u skladu sa zahtjevima
    • ispunjavanje ciljeva
    • iskustvo > očekivanja
    • ovisnost o kontekstu



Kvaliteta u učenju je razina zadovoljstva s djelotvornošću nastave koja se ostvaruje kroz usklađenost sa standardima i postizanje tražene izvrsnosti, a pridonose joj učenici i drugi dionici.

Upravljanje kvalitetom:

Povjerenje, a ne inspekcija, prevencija, a ne otkrivanje, dogovoreni postupci, prvi puta biti u pravu, pratiti i pregledavati, osposobljavanje, predano osoblje, dosljednost.

NAPRAVITI = kontrola kvalitete
  • usklađenost sa specifikacijama, standardima, postupcima
  • upravljati kvalitetom procesa na način da se izbjegavaju greške i ponavljanja
Radnje:
    • utvrditi specifikacije
    • procijeniti izvedbu
    • usporediti sa specifikacijama
    • prosuditi o rezultatu
PROVJERITI = osiguranje kvalitete
  • utvrditi moguće rizike i osigurati da se oni ne ostvare
  • upravljati mogućim rizicima
Radnje:
    • utvrditi rizike
    • ojačati sustav kvalitete kako bi se izbjegli rizici
    • provjeriti funkcionira li kontrola kvalitete

Sustav kvalitete:

  • METODOLOGIJA
  • PLANIRAJ
    • Svrha i plan
  • NAPRAVI
    • Provedba
  • PROVJERI
    • Vrednovanje i evaluacija
  • REAGIRAJ
    • Povratna informacija i promjena

Zajednički okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju u Europi 

temelji se na šest koncepata:

  • pružatelji strukovnog obrazovanja odgovorni su za kvalitetu njihove usluge
  • samovrednovanje na godišnjoj razini
  • vrednovanje prema kriterijima
  • vrednovanje koje se temelji na kompetencijama
  • dokaz pomoću kojeg se dokazuje kompetentnost i usklađenost s kriterijima
  • ciklus kvalitete: planiraj - napravi - provjeri - reagiraj

Europski pokazatelji uspješnosti:

Opći pokazatelji:
1. Pružatelji strukovnog obrazovanja primjenjuju sustave osiguranja kvalitete
2. Ulaganje u stručno usavršavanje nastavnika i stručnih učitelja
3. Stopa sudjelovanja u strukovnim programima
    • vrsta programa
    • kriteriji za pojedinačne učenike/polaznike
    • društveni kriteriji
4. Stopa završavanja
    • vrsta programa
    • kriteriji za pojedinačne učenike/polaznike
    • društveni kriteriji
5. Stopa nastavka nakon škole/programa: Odredište učenika/polaznika nakon završenog obrazovanja:
    • 6, 12 i 36 mjeseci nakon završetka
    • vrsta programa
    • kriteriji za pojedinačne učenike/polaznike
    • društveni kriteriji
    • zaposlen/samozaposlen
    • nezaposlen
    • nastavlja obrazovanje
    • neko drugo strukovno obrazovanje
    • u nemogućnosti za zapošljavanje (npr. trudnoća, vojska, ...)
6. Stopa zadovoljstva: Korištenje usvojenih vještina na radnom mjestu:
    • perspektiva učenika/polaznika
    • perspektiva poslodavca
    • vrsta zanimanja
Pokazatelji prema kontekstu:
7. Nezaposlenost:
    • kategorije prema definicijama Međunarodne organizacije rada (ILO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
8. Prevladavaju skupine u nepovoljnom položaju:
    • učenici/polaznici koji prijevremeno napuštaju školu/program
    • mladi nezaposleni (<25 godina)
    • dugo nezaposleni (>1 godina)
    • stariji ljudi (<55 godina)
    • etničke manjine
    • osobe s teškoćama
Kvalitativni pokazatelji:
9. Mehanizmi pomoću kojih se strukovno obrazovanje prilagođava potrebama tržišta rada.
10. Sheme za promicanje boljeg pristupa strukovnom obrazovanju:
    • nacionalna razina
    • regionalna razina
    • sektorska razina
    • vrste shema i njihova korisnost

Primjena referentnih mjerila (benchmarking):

  • traži od pružatelja obrazovanja da se upitaju:
    • Koliko smo dobri?
    • Koliko dobri možemo biti?
    • Možemo li se poboljšati?
    • Kako možemo učiti od drugih?
  • je proces učenja kako bi se pronašli primjeri najbolje prakse , što zatim postaje standard ili razina koja se želi postići-

Samovrednovane:

Svrha samovrednovanja:
    • otkriti trenutno stanje
    • usporediti sa specifikacijama, standardima ili primjerima najbolje prakse
    • donositi prosudbe
    • utvrditi potencijal za unapređenje
    • odrediti postizanje ciljeva i pod.ciljeva
Rezultat samovrednovanja:
    • prednosti i nedostaci
    • plan unapređenja
Pomoću:
    • povratnih informacija (upitnici, fokus grupe itd.)
    • praćenje nastave
    • revizija postupaka (usklađenost)
    • analiza dokumenata i statističkih podataka
Dobrobiti:
    • samomotivacija
    • identificiranje
    • učinak učenja
Problemi:
    • ne-osposobljeni timovi
    • krive prosudbe
    • namjerno davanje krivih informacija (npr. dodijeljena viša ocjena koja ne odgovara stvarnom stanju)
    • krivi ciljevi

Konstruktivna povratna informacija:

  • temeljena na samovrednovanju
  • nadogradnja onoga što je dobro
  • planiranje daljnjeg razvoja
  • ohrabrivanje
  • ukazivanje na izvedbu, a ne na osobine nastavnika
  • pružanje alternativnih rješenja, a ne kritika
  • motovira
  • jasno izražava što je postignuto
  • daje jasne ciljeve za budućnost
  • pruža informacije o ponašanju i izvedbi prema objektivnim standardima na način da nastavnici/stručni učitelji zadrže pozitivan stav prema sebi i prema svom radu
  • potiče nastavnike/stručne učitelje da se drže akcijskog plana kako bi postigli dogovorene standarde u ponašanju i izvedbi
  • sastavni je dio procesa učenja; dobivanje povratne informacije pomaže nastavniku/stručnom učitelju da se dalje razvija
  • daje nastavnicima/stručnim učiteljima do znanja:
    • koji su standardi
    • kakav je njihov rad
    • što oni trebaju promijeniti kako bi udovoljili zahtjevima
    • koliko vremena imaju kako bi nešto postigli
    • kakvu podršku mogu očekivati od organizacije i rukovodstva.

Prikazuje se 0 stavki
b
Poredaj 
 
b
Prikazuje se 0 stavki
Comments