Nadežda Petrović 


Slika Nadežde Petrović se prodaje

"Zlatna polja zrelog žita" ulje na šper-ploči 40 cm x 28 cm   120.000 EUR.

Ova slika je u privatnoj zbirci od 1923-4 godine.

 

Životopis Nadežde Petrović

 

Nadežda Petrović SLIKAR, rođena 12.10.1873 godine u Čačku, a umrla 03.04.1915 u Valjevu.

 

   Rođena je u porodici izuzetno nadarenoj za umjetnost. Već kao učenica više ženske škole Nadežda Petrović je započela slikarsko obrazovanje u ateljeu Đ. Kristića, a nastavila u školi K. Kutlika.

   Kao pitomica ministarstva prosvjete odlazi u München u privatnu školu A. Ažbea. Od Ažbea prelazi u atelje Juliusa Extera. Njemu dobrim djelom duguje za tehnička znanja u postupku temperom kojom je ostvarila svoje prve u boji već intenzivne Bavarske pejzaže i mnoge skice sa svojih studijskih putovanja po Njemačkoj, Austriji, Italiji i Francuskoj.

   Izlagala je u zemlji i u inostranstvu, a po povratku sa studija mnogo je vremena posvećivala radu na raznim područjima društvene djelatnosti.Bila je dopisnik svih srpskih i slovenskih novina i časopisa. Za njeno ime vezuju se i prve moderne kritike u Srbiji, prikazi suvremenih izložbi i  obavještenja o evropskoj umjetnosti.

   Bila je jedan od osnivača Srpskog  umjetničkog udruženja. Inicijator  je i najaktivniji član „ Prve jugoslavenske umjetničke kolonije“. Bila je 1893 godine nastavnik crtanja na Višoj ženskoj školi u Beogradu, a u ratovima dobrovoljna bolničarka, na toj je dužnosti i umrla, zaražena tifusom – pjegavcem.

   Ma da je bila cijenjena i poštovana na ostalim područjima, za njenu umjetnost u domovini nije bilo razumijevanja. Njena prva izložba u Beogradu 1900 godine dočekana je sa podsmjehom i neshvaćanjem. Sa malim izuzetkom beogradska kritika  izražavala se negativno o Nadeždinoj umjetnosti sve do njene smrti.

   Međutim njena je umjetnička ličnost izrasla brzo i snažno. Za jedva petnaestak godina  1900 – 1915 obuhvatio je njen opus golem stilski raspon od plenerizma preko impresionizma do lične varijante fovizma.  Time je Nadeždino slikarstvo ne samo vezalo noviju srpsku umjetnost za suvremene tokove likovnog stvaranja u svijetu, nego zacrtalo i osnovnu brazdu razvojnog puta kojim će se kretati glavno strujanje srpske umjetnosti u prvoj polovini XX stoljeća.

   Nadeždino slikarstvo po svojoj umjetničkoj vrijednosti kao i po svom značaju za razvoj srpskog slikarstva dragocjen je doprinos revolucionarnog i avangardnog karaktera.

Znatno prije nego što je upoznala Pariz i oduševila se H. Matisseom vođena  naklonošću i karakterom svog slikarskog temperamenta ona je intuitivno osjetila klimu svog vremena. Na njenom su štafelaju nicala dijela u smjelim i snažnim orkestracijama čistih i sočnih boja, realizirana načinom  bliskim onome kakvim su se izražavali za to vrijeme najnapredniji francuski slikari, fovisti.

   Bile su to najčešće  bojom bogate srpske pokrajine i seoski voćnjaci, stara groblja po proplancima, modri šljivici i zlatna polja u vrijeme žetve, šumska stabla i potoci, likovi seljaka u polju, pred kućom ili u kolu portreti oca, majke i sestara.

   Punu umjetničku zrelost Nadežda  postiže u Parizu plavo-zelenom kompozicijom Notre-Dame, Boulogneska šuma.

Na svojim najboljim slikama Nadežda Petrovoć pokazuje i specifični tehnički postupak, pigment stavlja u debelom nanosu, osigurava boji snagu ekspanzije.

   Vrlo brojni opus Nadežde Petrović jeko je oštećen za vrijeme ratova. Sačuvano je preko 200 dijela među kojima ima i takovih čija umjetnička vrijednost znači vrhunska dostignuća srpske i jugoslavenske umjetnosti.

   Djela se nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu, Moderna galerija Beograd i u privatnim zbirkama. Postoji i memorijalni muzej Nadežde Petrović u Čačku.