Relativno mehaničko kretanje

Albert Einstein je koristio vozove i liftove za predočavanje relativnosti. U obradi pojma "relativnost istodobnosti" (simultanosti), površno tretira relativno mehaničko kretanje dva tijela. Evo nekoliko primjera koji će vam zornije pokazati šta Ajnštajn nije obradio:

1.) Inercijalna kretanja u Svemiru dva tijela, tijelo A  i tijelo B , po istom pravcu:  relativna pravolinijka kretanja


 a) Međusobna razdaljina između A i B smanjuje se tokom vremena. Nema načina da utvrdimo da li A "sustiže" B (A se kreće većom brzinom od B) ili se A i B kreću u suprotnim smjerovima (istim ili različitim "apsolutnim" brzinama).

b) Međusobna razdaljina između A i B povećava se tokom vremena. Nema načina da utvrdimo da li A "zaostaje" iza B (B se kreće većom brzinom od A) ili se A i B kreću u suprotnim smjerovima (istim ili različitim "apsolutnim brzinama).

2.) Inercijalna kretanja u Svemiru dva tijela, tijelo A i tijelo B, po ukrštenim pravcima, Ajnštajn nije obradio:

.

U zavisnosti od brzina, smjerova, te da li je prođena ili tek slijedi prolaz kroz tačku presjeka putanja, ovdje imamo više različitih primjera (slučajeva) međusobnog relativnog mehaničkog kretanja kojima Albert Einstein nije posvetio nikakvu pažnju.

3. Inercijalna kretanja u Svemiru dva tijela, tijelo A i tijelo B, po mimoilaznim pravcima, Ajnštajn nije obradio:

Iskombinujte sve moguće različite brzine i različite smjerove, a zatim sebi odgovorite:

Da li vrijeme zavisi od veličine međusobne relativne brzine dva tijela? Samom promjenom pravaca kretanja, ili promjena smjera kretanja po istom pravcu (jednog od dva posmatrana tijela), uticat će i na promjenu relativne brzine - v. Međusobna relativna brzina nema nikakvog uticaja na vrijeme! O tome Albert Ajnštajn kao da nije ni razmišljao!

4. A. Ajnštajn uopšte nije obradio vrijeme slanjem i prijemom svjetlosnih signala između dva tijela u svemirskom prostoru čija se međusobna razdaljina ne mijenja tokom vremena (Zemlja - Mjesec, naprimjer, ili neki "dvojni objekti"), ili se ta razdaljina mijenja jednolikom brzinom (a objekti - tijela - kreću se po "spiralnim putanjama u svemiru").

Za iskazivanje veličine promjene međusobne razdaljine dva tijela sasvim je nevažno koje tijelo će biti "posmatrano"- P' , a koje "poredbeno"- P (koje ćemo smatrati da "miruje", a koje ćemo smatrati da se kreće relativnom brzinom v). Tijelo A i tijelo B u međusobnom relativnom kretanju (inercijalnom ili ne ) ravnopravna su samo za iskazivanje veličine promjene međusobne razdaljine (dužine razmaka, rastojanja). Naš slučajan izbor (odabir tijela A ili tijela B za posmatrano - P', ili poredbeno - P) nema nikakvog uticaja na stvarni tok vremena (ma kakav mi izbor napravili, i ma kakva bila relativna brzina među posmatranim tijelima). Uostalom, uvijek možemo na istom tijelu imati najmanje dva posmatrača koji različito razmišljaju (jedan zamišlja da miruje vlastito tijelo, a ono drugo da se kreće, drugi posmatrač na istom tijelu zamišlja drugačije, neće im  zbog toga vrijeme drugačije teći). Na drugom tijelu imamo istu takvu situaciju, dva posmatrača koji različito razmišljaju. Šta je za njih četvoricu stvarnost, a šta privid? Šta je za njih istina (bilo apsolutna bilo relativna)? Kako to A. Ajnštajn objašnjava? Naravno, ne objašnjava nikako!

Albert Ajnštajn uopšte nije obradio relativno mehaničko kretanje u kojem se tretiraju relativne brzine kada je "pokretni objekat" koji se kreće brzinom v NOSAČ brzine, samo je takav slučaj pomenuo (kretanje pješaka po podu vagona, u pokretnom vozu koji se kreće po pružnom nasipu brzinom v). 

 PP' = P'P = vt. PC = x = ct.
 
Činjenica je da je K°K' = K'K° , ali ona nije dovoljna za izgradnju teorije o prostoru i vremenu. Specijalna teorija relativnosti Alberta Ajnštajna nije izgrađena na naučnim temeljima (već na špekulacijama i na površnim istinama, pa čak i na "posmatračima" koji su ne informisani, tzv - "glupi posmatrači", koji ne poznaju stvarnu istinu i zbog toga izvode pogrešne zaključke). U stvarnosti A. Ajnštajn izvlači zaključke, misli i računa u ime "posmatrača". To je naročito izraženo u izjavama koje uključuju sintagme: "on će vidjeti...", "njemu će proteći...", "on mjeri...", "on misli", "on vidi"(dok u stvarnosti taj Ajnštajnov "posmatrač niti misli, niti vidi niti računa niti mjeri), "pošto je brzina svjetlosti ista i za unutrašnjeg i za vanjskog posmatrača,....". Za takve izjave i tvrdnje A. Ajnštajn nema ni fizičko, ni logičko opravdanje (najčešće takvim iujavama plasira fizičke i logičke neistine. Preko ovakvih izjava i tvrdnji fizičari i matematičari olako prelaze, prihvataju ih bez temeljite analize i provjere (vjerujući Einsteinu na riječ, ili očekujući da to netko drugi vidi i uvidi). Albertu Einsteinu nemojte vjerovati na "riječ" jer  ničim ne zaslužuje da mu se vjeruje bez sumnje! Autoritet A. Einsteina je vještačkim putem, ofanzivnom propagandom uzdignut na nivo "genijalnosti".
Osnovne pojmove prostor i vrijeme trebamo analizirati dublje i temeljitije i od samog Alberta Ajnštajna. Šta je vrijeme (po Ajnštajnu)? Ima li Ajnštajn definiciju pojma vrijeme? Ako ne znamo definisati šta jeste (vrijeme) onda bar kažimo šta nije (vrijeme)! Vrijeme nije koordinata (u pravouglom koordinatnom sistemu), nije broj, nije dužina,..., nije "četvrta dimenzija" (u "četverodimenzionalnom "prostor-vremenu")! Četvero-vektor, "prostor-vrijeme" (tri prostorne i jedna vremenska koordinata), ne postoji. To je ljudska, a ne prirodna tvorevina.
 Za Ajnštajnovu relativnost sasvim je ravnopravan i pojam četvero-vektor, "vrijeme-prostor" (tri vremenske i jedna prostorna koordinata r = x = ct!

 Samo ovo par napomena dovoljno je pametnim fizičarima da uvide manjkavosti, površnost i nepreciznosti STR Alberta Einsteina, a da STR analiziraju dublje i temeljitije (da razdvoje istine od zabluda Alberta Einsteina).



Ovaj moj patent za akceleraciju, za svako  , može vas uvesti u Ajnštajnove istine, i u Ajnštajnove zablude. Iz te jednakosti izvedite sebi algebarski iskaz ("definiciju") za svaku pojedinačnu veličinu koja vas interesuje.
U sljedećoj jednakosti relativnih kretanja A. Ajnštajn je iskazao samo prvu jednakost (vezu između t' i t0 ) dok sve ostale relativne odnose uopšte nije ni razmatrao:
.

Comments