Životinjski svijet

Zanimljivosti o životinjama

objavio 28. lip 2012. 14:40 Mira Čuvidić

Životinje stvaraju 30 puta više otpada od ljudi
• Nojevi mogu trčati brže od konja, a mužjaci mogu rikati poput lava
• Jedini pas koji nema ružičasti jezik jest pasmine Chow chow
• Kornjače,  krokodili, aligatori, dupini, kitovi i druge vodena stvorenja će se utopiti ako predugo borave  ispod vode
• Gotovo polovica svinja u svijetu živi na farmama u Kini
• Nožne kosti šišmiša toliko su tanke da šišmiš na njima ne može hodati
• Neke muške ptice dnevno pjevaju više od 2000 puta
• Uz ljude jedini sisavci koji prolaze menopauzu su grbavi kitovi i slonovi
• Pauk tarantula bez hrane može živjeti više od dvije godine
• Na svijetu na svakog čovjeka postoji milijun mrava
• Podignete li klokanu rep iznad zemlje on neće moći skakatijer im repovi služe za održavanje ravnoteže
• Krave mogu spavati stojećki, ali sanjati mogu samo u ležećem položaju
• Pojedinačno zubi od slona mogu težiti devet kilograma
• Stavite li na škorpiona samo kap alkohola on će poludjeti i sam sebe izbosti do smrti
• Mravi nikad ne spavaju
• Krave imaju četiri želuca
• Mravojed je dug skoro dva metra, ali usta su mu široka samo 2,5 centimetra
• Plavi kit težak je kao trideset slonova
• Skakavac može skočiti 20 dužina svog tijela
• Buha može skočiti 200 svojih visina. To je isto kao da čovjek skoči do vrha Empire State Buildinga u New Yorku.
• U Africi postoje otrovni leptiri, a samo jedan leptir može ubiti šest mačaka
• Nilski konj može trčati brže od čovjeka
• Prva bomba koju su saveznici u Drugom svjetskom ratu bacili na Berlin pala je na slona
• Umjetni zubi Georgea Washingtona izrađeni su od slonove bjelokosti i kljova od morža
• Kubla Khan bio je najveći pojedinačni vlasnik pasa. Imao je 5000 mastifa
• Najotrovnija riba na svijetu je Stone fish ( kamena riba) koja živi u Australiji
• Kitovi ubojice-orke ustvari uopće nisu kitovi, već dupini
• Koze su prve pripitomljenje životinje na svijetu
• Ne postoje tigrovi koji imaju jednake pruge
• Srce kita kuca samo devet puta u minuti
• Krijesnice su jedina živa bića koja prenose svjetlo bez generiranja topline
• Šišmiš u jednom satu može pojesti 1000 kukaca

Miš

objavio 16. stu 2011. 10:54 Mira Čuvidić   [ ažurirano 23. stu 2011. 10:46 ]

Miševi  su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa. Najpoznatija vrsta iz ovog roda su domaći miševi.

Kao i većina glodavaca miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Miševi žive svugdje - nema ih jedino na Antarktici i nekim manjim otocima, kao niti u moru. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane.

Tijelo im je dužine između 4,5 i 12,5 cm, a rep je obično jednako dug kao i tijelo. Prosječno su teški oko 30 grama. Neki miševi su u ljudskom uzgoju dosegli i 60 grama. Divlji miševi imaju siva ili smeđa leđa, a na trbušnoj strani svjetlije sivo ili smeđe, nerijetko i bijelo krzno. U uzgoju su u međuvremenu postignute nebrojene varijacije boja. Rep je pokriven vrlo finom dlakom, tako da se na prvi pogled čini gol.

Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje.

Mačka

objavio 16. stu 2011. 10:50 Mira Čuvidić   [ ažurirano 28. lip 2012. 14:37 ]

Domaća mačka, kućna mačka ili najčešće mačka je mali mesožder iz porodice mačaka. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina.
Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. 69 milijuna mačaka živi u američkim domovima gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.

Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog mutacije. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su miševi). Razlikuju se od divljih mačaka (lakše su građe i manje agresivne) i velikih mačaka (manje su i mogu mjaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mjaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.

Lastavica pokućarka

objavio 16. stu 2011. 10:42 Mira Čuvidić   [ ažurirano 16. stu 2011. 10:44 ]


Lastavica pokućarka je vrsta ptica selica iz porodice lastavica. Ova je jedna od najpoznatiji vrsta ptica selica. Obitava u Europi, Aziji, Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Postoji nekoliko podvrsta, koje se međusobno razlikuju u detaljima u boji perja. Ptica ima tamnomodro, gotovo crnog perje po leđima i glavi, metalnog sjaja, te crvenkasto-smeđeg perje na čelu i na grlu (detalji se razlikuju kod pojedinih podvrsta). Prsa i trbuh pokriveni su svijetlim perjem. Kljun joj je kratak, širok i oštar. Ima dug rašljast rep i kratke noge pa se vrlo rijetko kreće po tlu. Duljina tijela je do 20  centimetara.

 Duga i šiljasta krila omogućuju joj brz i okretan let. Ponekad leti u jatu, vrlo visoko, ali i nisko nad tlom ili vodenom površinom. Leti brže i vještije od većina drugih pjevica Gnijezdo, koje se najčešće može naći pod krovovima kuća i staja, gradi od dijelova biljaka slijepljenih ilovačom, te ga oblaže dlakama i perjem. Gnijezdi se u skupinama, a svake godine othrani dva legla. Odlaže četiri do pet bijelih jaja na kojima sjede mužjak i ženka. Mlade hrane oba roditelja. Zimi sele u toplije krajeve.

IZVOR: http://hr.wikipedia.org/wiki/Lastavica_poku%C4%87arka

Bjeloglavi sup

objavio 16. stu 2011. 10:38 Mira Čuvidić


 Bjeloglavi sup je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Pripada pot porodici strvinara starog svijeta. Ptica ima relativno malu glavu koju u letu drži spuštenu prema dolje, vrlo velika krila koja djeluju trokutasto i kratak rep koji izgleda kao odrezan. Krila su mu puno šira, a rep kraći nego kod kostoberine.

Mlade ptice su tamnije od odraslih životinja. Odrasli imaju bijelo paperje na glavi i vratu i bjelkast namreškani "okovratnik".  Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila od 2,40 - 2,80  m. Duljina ptice je oko 100  cm , a može doseći masu između 6 i 13  kg.

 

 

Lisica

objavio 16. stu 2011. 10:36 Mira Čuvidić   [ ažurirano 16. stu 2011. 10:44 ]

LISICA
Na slobodi lisice dožive 2 do 3 godine, a u zatočeništvu od 8 do 10 godina, no ima i slučajeva u kojima su lisice u zatočeništvu živjele i preko 10 godina. One su izrazito nedruštvene (to jest, žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj, za razliku od ostalih vrsta pasa kao što su sivi vuk, šakal i domaći pas.
Lisice imaju dugo vitko tijelo te tipični gusti i meki rep. Ostale psihičke karakteristike odnose se na lisičino stanište za koje je prilagođeno i njezino tijelo. Za primjer, pustinjska lisica (te ostale lisice koje žive u pustinjama), zvana i fenek, ima duge uši (koje joj koriste da dobro može čuti kukce kojima se hrani, jer ima slabo razvijeno osjetilo vida), duge oko 12 cm te kratko tijelo pokriveno krznom koje ima boju vrlo sličnu pijesku u pustinji

Unatoč mnogim mišljenjima ljudi, lisice obično nisu radne životinje koje imaju mehaničku snagu.  Lisičina uobičajena prehrana sastoji se od manjih sisavaca (najčešće glodavaca kao što je vjeverica), ptica, zečeva, miševa itd, no ona često jede gotovo sve, kao što su otpaci, jer katkad dolazi u gradove] ili u sela zbog peradi, kao što to slično čini i vuk, a to uglavnom lisica čini zimi. Na dan pojede 1 kilogram hrane. Kad lovi kunića, lisica ima neobičan način lova jer ga zbuni "skakanjem", a kad lovi miša, rabi također neobičnu tehniku koja se naziva mišjim skokom. Takvim tehnikama lova lisicu se često smatra "zaigranom". Lisica se dodatno hrani skakavcima, a od voća hrani se šumskim voćem. Često uzrokuje bjesnoću. Lisica je divlja životinja i ne može biti kućni ljubimac, no jedna vrsta lisice, koja se zove siva lisica je pripitomljena u Rusiji prije gotovo 45 godina.

1-6 of 6