Naša županija

Sisačko-moslavačka
Zastava Sisačko-moslavačke         
Grb Sisačko-moslavačke
Zastava Grb
Karta
Sisačko-moslavačka 
Opći podaci
Sjedište županije Sisak
Površina 4 463 km2
Broj stanovnika (2001.) 183 730
Župan Marina Lovrić Merzel

Sisačko-moslavačka županija pripada području središnje Hrvatske, čija je značajka najveća gustoća industrijske izgrađenosti, zaposlenosti i proizvodnje, čiju osnovu čini grad Kutina koja pripada među jača gospodarska središta kontinentalne Hrvatske. Kutina izvozi preko 80 posto ukupnog izvoza županije, te nešto manji industrijalizirani trokut Zagreb-Karlovac-Sisak na koji se nadovezuje nekoliko manjih industrijskih sustava i pojedinih industrijskih središta.

Prema popisu stanovništva iz 2001.  godine na prostoru Županije živi 183.730 stanovnika (4,1 % stanovništva Hrvatske). Gustoća je naseljenosti 42 stanovnika/km²

Etnički sastav: Hrvati 82,1 %, Srbi 11,7 %, Bošnjaci  0,6 % i drugi ( 1991. 287.002 stanovnika, Hrvati 56,3 %, Srbi 34,5 % ).

Gradovi ]

  • Glina
  • Hrvatska Kostajnica
  • Kutina
  • Novska
  • Petrinja
  • Sisak

Općine ]

  • Donji Kukuruzari
  • Dvor
  • Gvozd
  • Hrvatska Dubica
  • Jasenovac
  • Lekenik
  • Lipovljani
  • Majur
  • Martinska Ves
  • Popovača
  • Sunja
  • Topusko
  • Velika Ludina



Jug središnjeg dijela Hrvatske zauzima, treća po veličini, Sisačko-moslavačka županija. Obuhvatila je Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dio Slavonije i Korduna. Graniči s četiri županije Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Brodsko-posavskom te na jugu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.

Županijski način ustroja poznat je Hrvatima još od 10. stoljeća i uspio se neprekidno zadržati sve do 1918. godine. U razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća bio je ovaj prostor u okviru Zagrebačke županije. Sadašnji županijski ustroj vraćen je temeljem Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine. Sisačko-moslavačka županija ustrojena je 16. travnja 1993. godine, da bi 1997. godine doživjela teritorijalnu izmjenu kada se izdvajaju Križ i Ivanić Grad koji prelaze u Zagrebačku županiju i općine Lasinja i Vojnić u Karlovačku županiju.

Gospodarske mogućnosti županije su velike i raznolike što dokazuje vodeni potencijal, nafta, zemni plin, obradivo tlo, šumski kompleksi, vinogradarsko-voćarska područja, termalni izvori, plovnost rijeka, prirodni rezervati i sačuvana priroda te bogatstvo flore i faune. Cestovnim, željezničkim i riječnim prometom županija predstavlja značajan prostor u prometnom sustavu Hrvatske. U riječnom prometu važno mjesto zauzima Dunavski Lloyd.

Vodeni potencijal naše županije vidljiv je u velikom broju prirodnih vodotoka i re-tencija kao i količini podzemnih voda. Kada se uz to poveže poljoprivreda kojoj pogoduje obradivo tlo koje zauzima 45% ukupnog zemljišta županije postaje jasno u čemu je gospodarska budućnost. Uz poljodjelstvo i stočarstvo važno mjesto zauzima i vinogradarstvo koje na ovaj prostor stiže s Rimljanima. Najpoznatije sorte su graševina, škrlet, frankovka, rajnski rizling i burgundac. Alkoholna i bezalkoholna pića proizvode Segestica u Sisku, Moslavka u Kutini i Moslavačko vinogorje u Voloderu.

U industrijskoj proizvodnji Hrvatske nekoliko poduzeća naše županije predstavljaju nezaobilaznu vrijednost. Nafta i zemni plin temelj su razvoja Moslavine što dokazuje Petrokemija iz Kutine kao najveći proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. Rafinerija nafte Sisak sa svojim kapacitetima za preradu nafte i plina dobrim dijelom zadovoljava hrvatske potrebe. Sisačka željezara koja je najveći proizvođač željeza i čelika u Hrvatskoj trenutačno ima velikih problema u radu. Herbos iz Siska je najveći proizvođač sredstava za zaštitu bilja. U proizvodnji električne energije sisačka Termoelektrana velikim dijelom zadovoljava potrebe potrošača u Hrvatskoj. Selk iz Kutine je jedan od najmodernijih proizvođača u elektronskoj industriji. U prehrambenoj industriji najznačajniji je Gavrilović iz Petrinje koji prelazi hrvatske okvire. šumski kompleksi zauzimaju čak 37% ukupnog zemljišta županije što je dovelo do razvoja drvne industrije gdje su najpoznatiji Trokut Novska i DIP Majur. četiri uprave Hrvatskih šuma skrbe o šumskom bogatstvu u kojem prevladavaju hrast, grab i bukva. U tekstilnoj industriji prisutni su TKT Zlatna igla iz Siska, Pamučna predionica iz Gline i Pounje iz Hrvatske Kostajnice. Trgovina je prema financijskim pokazateljima jedna od najprofitabilnijih djelatnosti u gospodarstvu županije što ne znači da je stanje zadovoljavajuće. U malom gospodarstvu prisutno je preko 1 000 malih i oko 50 srednjih poduzeća dok se broj obrtničkih radnji kreće oko broja 3 000 i svi oni susreću se s velikim problemima u opstanku.

Na području županije u šest gradova i šest općina rade dječji vrtići u 26 prostora, a po- hađa ih preko 2 100 djece. Osnovnu školu pohađa preko 16.000 učenika u 89 središnjih, samostalnih i područnih škola. Srednjoškolaca je u županiji preko 6.000 i pohađalo srednje škole u šest gradova i jednoj općini. Visokoškolska ustanova je u Petrinji, a Metalurški fakultet u Sisku. županijska bolnica Dr. Ivo Pedišić smještana je u Sisku dok se u ostalim gradovima i općinama nalaze ostale bolnice, domovi zdravlja, zdravstvene ambulante i jedno lječilište u Topuskom. Brigu o turističkoj ponudi vodi Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije i turističke zajednice po gradovima i općinama. Najveći turistički potencijal je Park prirode Lonjsko polje, Moslavačke vinske ceste te lječilišno-rekreacijski kompleks u Topuskom.


LONJSKO POLJE

Park prirode na 506 km2 močvarnih livada i hrastovih šuma. Zaštićeno stanište ugorženih biljnih i životinjskih vrsta: roda, čaplji, orlova štekavaca, vidre, dabrova, divljih mačaka. U okolnim selima osebujne drvene gradnje uzgajaju se jedinstveni posavski konji...

 


Park prirode Lonjsko polje

kao močvarno područje ubraja se među najugroženijia staništa na svijetu. To je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj već u cijelom Dunavskom porječju. Uvršten je u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama Europske unije, to područje pripada važnim područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA). Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.

Voda - vladar nad Lonjskim poljem
Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na području parka prirode. Zbog njihove vrlo složene dinamike, u ovom su području poplave nepredvidive pa se na njih mora računati u svako doba godine. Vodostaj Save nizvodno od Siska može porasti i za 10 m! Ako se u svim spomenutim rijekama najedanput pojave visoke vode, ogromne količine vode se sudaraju i uzrokuju poplave. Područje srednje Posavine može prihvatiti golemu količinu od dvije milijarde kubičnih metara vode. Tako nad Lonjskim poljem voda postaje vladarom kojega je prihvatio čak i čovjek.




Voloderske jeseni

19.- 20. rujna 2009.

42 godinu duga tradicija održavanja smotre grožđa i vina. Uz Sajam vina i mošta, na manifestaciji sudjeluju folklorne skupine iz cijele hrvatske, nudi se i vožnja zapregom, etno izložbe uz atrakciju pečenja vola na ražnju.






Kestenijada U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

09-11. listopada

Ove godine održava se deseta Kestenijada, na kojoj  uz bogatu gastroponudu i slastice od kestena, gosti mogu uživati u raznolikom kulturno-zabavnom programu.

U sklopu kestenijade nudi se i bogata gastro ponuda: pečeni i kuhani kesteni, slastice od kestena, berba kestena, biciklijada - sve uz veliki angažman lokalnog stanovništva.



ČIGOČ, SELO RODA!

Selo Čigoč nalazi se na županijskoj cesti Sisak - Jasenovac. Od Siska je udaljen 28 kilometara. Prije Cigoča smjestilo se selo Gušće, a poslije su sela Kratečko (sjedište župe), Mužilovčica, Suvoj, Lonja i dr.
Čigoč je smješten uz tišinu, mrtvi meandar Save. Tišina nije vezana podzemnim vodama sa Savom tako da uvijek zadržava istu razinu vode. Tišina je zanimljiva za ribolovce, ali i za turiste jer je prepuna lopoča i lokvanja, te ostalog močvarnog bilja. Posljednjih nekoliko godina ovdje su se nastanili i labudovi.

Na početku Čigoča, odmah prije seoskog doma i prostorija mjesnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, vodi put u Lonjsko polje. Paralaleno s putem je i kanal Čigoč. Kilometar dalje je obrambeni nasip, a iza njega nepregledno Lonjsko polje - u proljeće i jesen puno vode, a u ljeto prepuno krava, konja i svinja.

Uz nasip su tzv. materijalne grabe, dovoljno duboke i bogate raznim vrstama ribe, na kojima se uvijek može vidjeti nekoliko ribolovaca. Prednost je što se na samu obalu grabe može doći s automobilom, a mnogi često podignu i šator.
Kuća u kojoj se smjestila Turistička družba Čigoč, kućni broj 29, sagrađena je 1888. godine u Bobovcu, selu s desne obale Save. Vlasnik joj je bio Nikola Laktašić, svjetski putnik. Kupac je kuću rastavio i prevezao preko Save, te je u Cigoču sastavio.

U Čigoču se nalazi drvena kuća br. 26, Uprave parka prirode Lonjsko polje, za koju kažu da je najstarija u selu. Tu se mogu dobiti informacije, nabaviti promidžbeni materijal i kupiti suveniri.


VINSKE CESTE MOSLAVINE

Vinske ceste poseban su oblik prodaje proizvoda vinorodnog područja gdje seoska gospodarstva, vinogradari te ostali sudionici udruženi zajedno pod nazivom vinske ceste prodaju svoje proizvode, posebice vina i tredicionalna jela iz područja u kojem se nalaze. Ono što ih čini posebnim je svakako priroda kroz koju ceste prolaze te prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti koje obuhvaćaju.

Moslavina je poznati vinogradarski kraj gdje je uzgoj vinove loze započeo još u rimsko doba, a tradicija uzgoja zadržala se sve do danas. Ona je domovina autohtonih vina moslavac i škrlet koji je ujedno i najtraženiji jer uspjeva samo u Moslavini , te vina bijeli pinot, rizling (graševina) i od crnih frankovke.
Moslavačke vinske ceste između Popovače i Kutine nude u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih vina u buteljama ili direktno iz bačve. Osim uživanja u vinima, ponosni vlasnici nude i zakusku od domaćih specijaliteta.
Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doživljaj i zasigurno će ostati u sjećanju svakome tko posjeti ovaj vinorodni kraj u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.

LJEKOVITA VODA TOPUSKOG

100 km južno od Zagreba, oko srednjeg toka rijeke Gline, pod obroncima slikovitih brežuljaka smjestilo se atraktivno i europski poznato termalno kupalište - Topusko. Do Topuskog je moguće doći preko Karlovca, Siska i Petrinje te Lasinje.

Povijest Topuskog počela je prije više od 3000 godina kad su Japodi došli na prirodne izvore termalne vode. Rimljani su ostavili prepoznatljive tragove termi za ratnike i rimske osvajače. U 13. stoljeću kralj Andrija II gradi samostan i crkvu i daje ih Cistericima. U parku Opatovina danas se mogu vidjeti ostaci te veličanstvene građevine - portal crkve Blažene Djevice Marije od Pohoda.

1826. profesor Michael Kunnits poslao je austrijskom caru Franji I pismo u kojem je opisao termalno lječilište Topusko. Godinu dana kasnije objavio je knjigu "Povijesno-topografski opis mineralnog kupališta Topusko".

U slijedećih 100 godina Topusko je postalo okupljalište velikaša i plemića, gdje su lordovi, generali, biskupi i ostali bogati gosti iz Francuske, Italije, Velike Britanije i Njemačke dolazili uživati u svježem zraku i ljekovitoj vodi.

Lječilište Topusko osnovalo je tvrtku Top - Terme d.o.o. Osnovna djelatnost Lječilišta Topusko je liječenje i rehabilitacija oboljenja i ozljeda lokomotornog, nervnog i mišićnog sustava.

Top - Terme d.o.o. bave se ugostiteljsko - turističkom djelatnošću, orijentirani smo na zdravstveni, wellness i kongresni turizam.


VITEŠKI TURNIR

U slavu i čast svih hrvatskih vitezova, u sjećanje na hrvatske pobjede, u lipnju, pod zidinama Staroga grada u Sisku održava se svake godine veći, ljepši i zanimljiviji Viteški turnir.

 


Najznačajnija turistička manifestacija i pravi povijesni spektakl. Obuhvaća srednjovjekovni sajam (trubaduri, kovači, alkemičari), streličarski turnir, izborno natjecanje štitonoša i vitezova. Letovi balonom, vožnja brodom, vožnja turističkim vlakićem, bogata gastro ugostiteljska ponuda, suveniri, zabava.




PETRINJSKE BICIKISTIČKE TURE

Sportsko - rekreacijske biciklističke ture nude vam mogućnost izbora tri različite cestovne ture i označene su prometnim znakovima:

Biciklistička tura broj 1
duga je 41 km i vožnja traje oko tri sata, a staza kreće iz centra grada s Radićevog trga, dolinom rijeke Petrinjčice, kroz Hrastovicu do Donje Bačuge, Banskog Grabovca, preko Šušnjara do Kraljevčana i ponovo dolinom Petrinjčice kroz Jabukovac, Donju Mlinogu i Hrastovicu natrag do Petrinje.

Biciklistička tura broj 2
duga je 34 km, a vožnja traje oko dva i pol sata. Polazište je s Radićevog trga i dalje dolinom rijeke Petrinjčice kroz Taborište, Budičinu, Moštanicu, zatim kroz Letovance, Stražbenicu, Madžare do Komareva i natrag kroz Mošćenicu do Petrinje.

Biciklistička tura broj 3
dugačka je 30 km i vožnja traje oko 2 sata. Staza kreće s Radićevog trga, dolinom rijeke Kupe preko Bresta, Vurota, Stare Drenčine i Odre do Siska, a zatim kroz Sisak i Mošćenicu natrag u Petrinju.