Projekti

Narodni običaji tijekom poklada u Republici Hrvatskoj

objavio 28. velj 2017. 23:30 Mira Čuvidić   [ ažurirano 14. ožu 2017. 11:06 ]

Uključili smo se u eTwinning projekt „Narodni običaji tijekom poklada u Republici Hrvatskoj“. Koji su narodni običaji, u što se maskiraju u Dalmaciji, Istri, Baranji, Zagorju, Samoboru i drugdje, koji su gastronomski običaji u pojedinim krajevima... sve su to pitanja na koja smo kroz praktični rad doznali tijekom ovog projekta. S namjerom da njegujemo hrvatsku baštinu i ističemo raznovrsnost narodnih običaja, ovaj projekt približio je i ove hrvatske običaje. Učenici su spoznali različitosti raznih krajeva Republike Hrvatske, zabavili se te i na ovaj način njegovali bogatstvo hrvatske baštine.

Na satu razrednika 30. siječnja napravili smo plan rada našega projekta i dogovorili što ćemo istraživati i opisivati što ćemo pjevati, a što crtati i slikati tijekom trajanja projekta.

1. Istražiti koje su polkadne pjesme našega zavičaja

2. Istražiti pokladna narodna jela

3. Istražiti koji se  pokladni kolači najčešće peku

4. Pronaći ćemo stare fotografije kako smo se maskirali u školi u posljednjih 20 godina i izraditi album  

5. Opisati spaljivanje Fašnika

6. Pisat ćemo optužnicu Fašniku

7. Slikanje maske kolažem i temperom

8. Crtanje maškara flomasterima i drvenim bojicama

9. Crtanje maski flomasterima i kredom u boji

10. Sudjelovanje na Samoborskom fašniku

11. Izrada maski od rola papira

12. Naučit ćemo pjevati nekoliko pokladnih pjesama našega kraja

13. Sudjelovanje na manifestaciji "Maske do daske" u Novskoj

14. Biranje najljepše maske i ples pod maskama na pokladni utorak u našoj školi

15. Upoznati pokladne običaje drugih krajeva naše domovine

16. Izraditi igricu o pokladnim običajima u našoj domovini i natjecati se tko je najviše naučio o njima

 Pokladne pjesme 



 Pokladna narodna jela 

U našem se kraju (Slavonija) za poklade jede meso, slanina, kobasice, sarma. Većina obitelji zadržala je stari običaj da se za poklade kuha domaća juha od svježe zaklanog pijetla ili kokoši. Zatim se skuha sos kao prilog kuhanoj kokoši ili se kokoš nakon kuhanja još prepeče pa se jede s krumpirom ili mlincima. Najčešći pokladni kolači su krafne pečene na domaćoj svinjskoj masti.

             

Samobor i Velika Gorica mogu se pohvaliti najdužom tradicijom održavanja fašničkog festivala u Zagrebačkoj županiji, ali se fašnik održava i po gradovima i općinama diljem Županije. U Samoboru se, primjerice, na pokladni utorak kažnjava princ Fašnik (lutka napravljena od slame ili starih krpa i odijela). Sudi mu se za sve loše u protekloj godini, a kažnjava ga se spaljivanjem. Na fešti koja slijedi, osim krafna jedu se i poznate samoborske kremšnite, kobasice češnjovke s muštardom, a pije se slatki bermet.

U Zagrebu i okolici javne se pokladne priredbe priređuju od 17. stoljeća. U organizaciji gradskih vlasti pokladno je slavlje započinjalo već na blagdan Sv. tri kralja, kada se priređivala velika gozba. Gostilo se i na sam fašenk, dok se na pokladni utorak pilo gradsko vino, a jeli su se slatkiši ("confecti") i suhe smokve ("fighe"). U zagrebačkom prstenu također se priprema zelje, kuhaju se žganci, govedina, peče purica ili guska, a sladi se krafnama.

Hrvatskom zagorju osim krafni, kiselo zelje koje je pokladnih dana obavezno na jelovniku. Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zelje - pirjano zajedno s češnjakom, zaliveno paradajzovom juhom, začinjeno vrhnjem i kimom te posluženo s restanim krumpirom. Omiljeno jelo su i krpice sa zeljem. Poznati je specijalitet i suha svinjska podbradina, tzv. lalovka. Od kolača jede se "dizano" i, naravno, nezaobilazni kraflini. Na Čistu srijedu je veliki post kada se jede bažulova juha s rezancima, grah-salata, krumpir-salata, a krafne se ne peku na masti nego na ulju.

Dubrovniku je tradicija poklada duga; seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijsku nošnju koji bi za kneza plesali kola, izvodili troskoke i zabavljali se uz vesele zvuke trube i svirala. Od 20. stoljeća karneval se seli u zatvorene prostore bogataških kuća gdje bi se pod maskama plesalo do duboko u noć i uživalo u kneževu vinu i slasticama poput rožate.

Gorskom kotaru radi se povatica od dizanog tijesta s nadjevom od sira, jabuka ili pak oraha.

Splitski karnevali nekada su se odigravali po gradskim i plemićkim palačama i u kazalištu, a kraj bi se slavio velikim vatrometom. Split je bio poznat i po raskošnim feštama te po svečanom, bogatom osvjetljenju s neizbježnim fritulama i kroštulama.

Izvor: Podravka

IGRA MEMORY - POKLADNI OBIČAJI I PUČKA JELA



 Pokladna praznovjerja 

Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja, rituala iz kojih bi se saznalo kakva će cijela godina biti. 

U Zagorju običaj je da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge. Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija!

Tko bi na pokladni utorak prije no što iziđe sunce pojeo obrok od prosene kaše s krvavicom, do kraja bi godine živio sretno i bogato

Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi. 

Dobro je bilo i popiti piva – za dug život! 

Tko bi pak popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi opržilo sunce!




 Bistrići na Samoborskom fašniku 2017. 

Većina učenika našega razreda, maskirana kao 101 dalmatiner, a učiteljica kao Cruela, išli su u organizaciji Društva Naša djeca "Osmijeh" Rajić na Samoborski fašnik.

Nije nas bilo baš 101, ali smo bili vesela družina. S nama su bile, ne jedna, nego čak 4 zločeste Cruele. 
18. 2. 2017. svoje smo maske predstavili na Samoborskom fašniku. U Samoboru smo se predstavili plesom na pozornici.
Sudjelovali smo u likovnoj radionici, gledali predstavu, igrali se u parku, vozili u lunaparku i zabavljali gledajući klaunove trikove.

Samoborski fašnik from Mira Čuvidić on Vimeo.









101 DALMATINER NA SAMOBORSKOM FAŠNIKU - FOTO ALBUM


 Maske do daske u Novskoj 2017. 

Grad Novska i Turistička zajednica Grada Novske karnevalske dane već tradicionalno obilježavaju u okviru manifestacije „Maske do daske", koje su 2017. godine održane u subotu 25. veljače na prigodno ukrašenoj Gradskoj tržnici. Novljanski fašnik započeo je okupljanjem sudionika na staroj Gradskoj tržnici, nakon čega se šarena i bučna povorka u veselom raspoloženju prošetala središnjim dijelom Grada. Povorku je predvodila gradska limena glazba iz Daruvara, zajedno s Novljanskim mažoretkinjama. Raskošno maskirane fašničke skupine razveselile su građane, koji su im se priključili u povorci koja se uputila prema Gradskoj tržnici. Ondje je sada već drugu godinu za redom održano predstavljanje fašničkih skupina.

Mi smo sudjelovali na manifestaciji kao 101 dalmatiner i 5 zločestih Cruela.

       








MASKE DO DASKE U NOVSKOJ  FOTO ALBUM



 Pokladni milijunaš i igra memorije 

Malo smo istraživali o pokladnim običajima i izradili smo igre milijunaš i memory. Imali smo razredno natjecanje da vidimo tko je najviše istražio i zapamtio o pokladnim običajima.

POKLADNI MILIJUNAŠ

IGRA MEMORIJE - POKLADNI OBIČAJI I NARODNA JELA

 Pokladna matematika 

Želite li provjeriti svoje matematičko znanje možete riješiti listić za vježbanje.

POKLADNA MATEMATIKA - ZADATCI ZA RJEŠAVANJE

U pokladnom milijunašu zavidno znanje o pokladnim običajima pokazale su Tena i Lucija, a najbolji pokladni matematičari su Kristian i Lucija. Bravo!!!


 



 Pokladni likovni radovi 

Ovih dana izradili smo mnogo likovnih radova o maškarama. Bilo je tu klaunova, vještica, Spužva Boba i još mnogo raznih maski izrađenih kolažem, flomasterima, temperama, bojicama.


 

   

NAŠI LIKOVNI RADOVI - FOTO ALBUM











LIKOVNI RADOVI UČENIKA OŠ RAJIĆ – FOTO ALBUM




 Suradnja s partnerima 

Danas, na pokladni utorak došli smo maskirani u školu. Tijekom 1. sata imali smo videokonferenciju s učenicima i učiteljicom Lidijom Hatadi iz OŠ Dubrava, PŠ Farkaševa, našim partnerima na projektu. Mi smo njima pjevali pokladne pjesme i govorili optužnicu Fašniku, a nakon toga su oni nama pjevali i glumili.

                      

Nakon videokonferencije u našoj smo učionici pjevali i recitirali pokladne pjesme te čitali optužnicu Fašniku.

Suradnja s ostalim partnerima na projektu odvijala se preko programa Tricider. Na postavljenu stranicu razredni odjeli uključeni u projekt postavili su smo slike maskiranih razreda i međusobno se ocjenjivali. Svatko je svoj glas dao razredu za koji smatra da je najljepše maskiran. Mi smo na Tricider postavili ovu fotografiju.

Zaista je teško bilo odlučiti se kome dati glas jer su svi bili genijalni. Iz dana u dan broj glasova se mijenjao i bilo je neizvjesno do samoga kraja tko će dobiti najviše glasova. I na kraju...veeelikooo iznenađenje i oduševljenje za nas. Osvojili smo najviše glasova i pobijedili u natjecanju za najljepšu masku. Dobili smo i priznanje od autorica projekta.

          



Poklade su, poklade su...

Poslije velikog odmora na pokladni utorak u holu naše škole bilo je biranje najljepše maske, šetnja trgom i ples.     



    
  
 











 Učiteljica Mira u maškarama proteklih godina 

1-1 of 1