1- Podravska magistrala



OSOBNA ISKAZNICA:


ime ceste: Podravska  magistrala (podravsko-podunavski cestovni smjer )
relacija: Ormož-Otok Virje-Varaždin-Koprivnica-Đurđevac-Pitomača-Virovitica-Slatina-Osijek-Ilok
dužina: 325 kilometara


Prva i jedina podravska brza cesta koja slijedi stari tok Podravske magistrale. Na ilustraciji lijevo prkazana je sivom  bojom  jer je NEMA u planovima izgradnje novih podravskih cesta.Jedino je prikazana dionica Virovitica-Slatina koja postoji u planu izgradnje kao trenutno prva dionica Podravske magistrale.To što ta dionica ne prolazi Podravinom, nikoga ne brine.Općine i gradovi Podravine napravili su svoje prijedloge za prolazak Podravske magistrale kroz svoja područja ( u tekstu dolje NPR:Kalinovac),ali izgradnjom mađarske dionice ceste i hrvatskih novih autocesta izgleda da Podravina neće vidjet novu cestu.

TRIVIA:

12.11.1999. Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske definirana je u 1.skupinu prioriteta izgradnje brzih cesta.Do danas nije izgrađen niti kilometar.

STUDIJA:
Građevinsko-tehnička studija Podravske brze ceste, sektor: Virovitica-Osijek-Ilok i priključnog pravca Osijek/Vukovar-Vinkovci-Županja radi INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE (IGH),Poslovni centar Osijek.
Studiju Podravska brza cesta Granica Rep. Slovenije – Virovitica (2003.),te studiju Varaždin – Osijek – Ilok (Podravska magistrala-obnova) radila je zagrebačka tvrtka IPZ.

02. kolovoza 2005.,Kalinovac
Koridor prolaska brze ceste u varijanti Općine Kalinovac i države

Općinsko vijeće Općine Kalinovac u razmatranju Građevinsko-tehničke studije Podravske brze ceste na području Općine Kalinovac autora "Inženjerski projektni zavod" d.d. iz Zagreba, (srpanj 2003.), suglasno je sa modificiranom VARIJANTOM 2 koridora Podravske brze ceste, prema grafičkom prilogu koji je sastavni dio ovog Zaključka.

OBRAZLOŽENJE
Projektantska tvrtka "Inženjerski projektni zavod" d.d. iz Zagreba u "Građevinsko tehničkoj studiji Podravske brze ceste" kojoj je osnovna svrha iskristalizirati jednu konačnu varijantu, nudi, sad već nekoliko varijanti i podvarijanti od kojih su Varijante 2, 3 i 4, u urbanističko-projektantskom smislu, potpuno neprihvatljive za Općinu Kalinovac.
Naime, VARIJANTA 2 prolazi kroz vrijedno poljoprivredno zemljište i raspolavlja Općinu na dva dijela pri čemu je naselje Kalinovac "amputirano" od poljoprivrednih površina njegovih stanovnika.
VARIJANTA 3 prolazi polovinom šumskog sklopa Kupinje-Crni jarci te Šumskim rezervatom "Crni jarci" i neposrednom blizinom odjela 93a koji je trajna ekološka ploha br. 24 u okviru MAB programa, osnovana 1980. godine sa svrhom multidisciplinarnih istraživanja promjena u ekosustavu šuma crne johe i u njemu nisu dozvoljene nikakve čovjekove intervencije.
Općenito, Crni jarci su šumska zajednica reliktnog značaja prirodoznanstveno vrijedna u europskim razmjerima.
VARIJANTA 4 je modificirana Varijanta 3 koja ništa bitno ne mijenja u odnosu na Varijantu 3, stoga je također neprihvatljiva.
Sumarno, na 4. sjednici Općinskog vijeća Općine Kalinovac održanoj 02. kolovoza 2005., utvrđena je modificirana trasa koridora VARIJANTE 2 Podravske brze ceste (u grafičkom prilogu označena kao - "Kalinovačka varijanta"), koja će biti predviđena i nacrtom prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Kalinovac.
Utvrđena Kalinovačka varijanta, po načelu subsidijarnosti - prilagođena je "mjerilu" Prostornog plana uređenja Općine, te barem djelomično, anulira nedostatke, Građevinsko-tehničkom studijom predviđene - Varijante 2.
"Kalinovačka varijanta" na sjeveru, prolazi ispod predviđene sjeverne gospodarske zone, prati s južne strane vodotok kroz Drvoseke i vodotok Vinklerovac do Čivićevca, zatim prolazi paralelno s cestom kroz Crne jarke, te se na jugu spaja s Varijantom 2.

Podravska brza cesta, dionica Virovitica - Slatina

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ BRZE CESTE VIROVITICA-SLATINA
- Sažetak za javni uvid -


Javni uvid u Studiju  se obavio u razdoblju od 19. svibnja do 02. lipnja 2006. godine svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 sati u prostorijama Virovitičko – podravske županije, Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica i u prostorijama grada Slatine, Trg Svetog Josipa 10, Slatina.

Javna rasprava održala se 25. svibnja 2006. godine u prostorijama Virovitičko – podravske županije, Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica od 11 do 13 sati, te u gradu Slatini (Velika sala Hrvatskog doma), Ulica Braće Radića 4, Slatina od 15 do 17 sati.


Članovi Komisije:
  1. dr.sc. Nenad Mikulić, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za zaštitu okoliša, Zagreb, predsjednik
  2. Goranka Radović, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za prostorno uređenje, Zagreb, zamjenica predsjednika Komisije
  3. Dubravko Mojaš, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,  Uprava za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, Zagreb, član
  4. Vera Cvek Domljan, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava šumarstva i lovstva, Zagreb, član
  5. mr.sc. Krunoslav Capak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za zdravstvenu ekologiju, Zagreb, član
  6. Željko Remenar, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za cestovni promet, Zagreb, član
  7. Jasna Budak-Rajčić, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, član
  8. Gordana Božić-Goldstein, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Zagreb, član
  9. Vesna Trbojević, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za vode, Zagreb, član
  10. Željko Cvrtila, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za turističku međunarodnu suradnju i tržište, Zagreb, član
  11. Ravnatelj županijskog zavoda, Virovitičko-podravska županija, Županijski zavod za prostorno uređenje
    Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica, član
  12. Anita Gulam, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za zaštitu okoliša,
    Zagreb, tajnik
Trasa državne ceste D-2 ima veliki prometni značaj za povezivanje sjevernog dijela kontinentalne Hrvatske, no kako se nije poklopio s planiranim europskim koridorima,
podravski je koridor neopravdano zapostavljen.
Sažetak studije (pdf) 1.3 mb

Karta br.1.: Položaj zahvata u širem okruženju (jpg)
Karta br.2b : Izvod iz PP Virovitičko-podravske županije (jpg)
Karta 11.A.: Situacija rješenja planiranog zahvata planirane brze ceste Virovitica- Slatina (I faza-list 1) (jpg)
Karta 11.A.: Situacija rješenja planiranog zahvata planirane brze ceste Virovitica- Slatina (I faza-list 2) (jpg)

IZVOR:mzopu

15. srpanj 2008.,Varaždin
Brza "Podravska magistrala"


Susjedi Slovenci napokon su odlučili izgraditi brzu cestu od Ptuja do Ormoža, odnosno "hrvaške meje". Tako barem tvrde tamošnji mediji.
 Natječaj za izvođače radova je raspisan i čini se da ovaj prometni projekt u "deželi" više neće biti prolongiran u nedogled. Ta činjenica sama po sebi aktualizira i pitanje izgradnje tzv. Podravske brze ceste u Hrvatskoj ili spajanje prometnog koridora od Maribora do Osijeka o čijem su značaju već puno govorili najviši hrvatski državni dužnosnici prošlih godina.
 Možda je sada napokon vrijeme, kad već to nije učinjeno ranije, da saborski zastupnici iz županija na čijim područjima teče rijeka Drava zajednički iniciraju projekt izgradnje ove važne prometnice u sklopu državnog programa obnove cesta. To više jer sjever Hrvatske nikako ne smije biti zapostavljen u državnom razvoju cestogradnje.
Uz to već je prije nekoliko godina aktualizirano pitanje izgradnje brze podravske ceste kroz Varaždinsku županiju čija bi se dionica od Ormoža do jugozapadne obilaznice grada Varaždina u dužini od dvadesetak kilometara zapravo mogla izgraditi po već poznatoj i najekonomičnijoj trasi uz dravski kanal. Koliko bi se time rasteretio promet kroz gusto naseljena mjesta Petrijanec, Sračinec i druga, ne treba posebno isticati. Uz to, izgradnja podravske brze ceste sigurno bi doprinijela i boljem valoriziranju graničnog prijelaza Virje Otok - Ormož gdje će zapravo i biti spoj novih cesta sa slovenske i hrvatske strane.

IZVOR:Regionalni tjednik




Comments