Naslovnica


Osnovna škola "Hamdija Kreševljaković" Kakanj

Dobro došli na web stranicu naše škole.


       




    

 O Hamdiji Kreševljakoviću

 

Hamdija Kreševljaković je bio naš poznati historičar i pedagog rođen 06.septembra 1888. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovnu, trgovačku i učiteljsku školu.

Kao učitelj  radio je u Sarajevu i Vinkovcima. Nakon polaganja dodatnih ispita radio je kao nastavnik u trgovačkoj i učiteljskoj školi u Sarajevu. Predavao je historiju, geografiju, maternji jezik i opću pedagogiju.

Od 1904. godine objavljuje naučne radove u časopisima i to oko 300 radova, članaka i knjiga o kulturnim starinama, narodnim tradicijama i historijskim podacima BiH iz perioda osmanske vladavine.

Kreševljaković se interesirao i za stanje rudarstva i rudarske tehnike, pitanja organizacije rudarske proizvodnje u važnijim rudarskim centrima u Bosni, pa svakako i u Kaknju.

Zapisano je kako je imao slab vid, ali fenomenalno pamćenje. Prvi  je naš akademik, a član Akademije nauka i umjetnosti je postao 1938.godine.

Umro je u Sarajevu 1959.godine. Život je posvetio nauci. Iza Hamdije Kreševljakovića je ostao literarno-historijski opus kakav do tada nije postojao u našoj sredini.

Njegovo ime, s pravom možemo reći, ukrašava našu školu i ujedno obavezuje učenike i nastavnike da slijede njegov put nauke i tradicije.

Činjenica da ova škola svake godine postiže veoma zapažene rezultate ukazuje da je dostojna svoga imena.

Djela:

  • Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 1912.
  • Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878, Sarajevo, 1937.
  • Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916., 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd, 1937.
  • Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463.-1878.) I. dio,
  • Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini II. dio: Mostar, Zagreb, 1951.
  • Stari bosanski gradovi, 1953.
  • Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1954., 2. izd. 1980.
  • Hanovi i Karavansaraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1957.
  • Esnafi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo, 1958.
  • Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1980., 2. izd.
  • Izabrana djela Hamdije Kreševljakovića objavljena su u četiri sveska 1991. godine.


 Kakanj

Kakanj je industrijski grad i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.1991. godine, općina Kakanj je imala 55.950 stanovnika, od kojih su 54,56% Bošnjaci, 29,59% Hrvati, 8,80% Srbi, 4,56%Jugoslaveni i 2,49% ostali. Grad Kakanj je imao 12.008 stanovnika, dok danas prema slobodnoj procjeni grad ima oko 20.000 stanovnika.

Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.

Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija - U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog uglja Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH).

U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva. Malo dalje od Kraljeve Sutjeske (u općini Vareš) nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati. Potrebno je još naglasiti da se u Kraljevoj Sutjesci nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Osim samostana nalazi se i jedna od najstarijih džamija u BiH, koju je po predanju izgradio sam Sultan Mehmed El-Fatih II. Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica, koji je ugostio veliki broj stranih i domaćih turista.



Sve primjedbe,pohvale i sugestije možete poslati putem e-mail adrese:      oshamdijakresevljakovickakanj@gmail.com


Vaše mjesto za reklamu

            

Podstranice (1): Aktuelnosti
Comments