Priče iz starine

KAKO SE SLAVIO USKRS U ŠESTINAMA

 

 Na Veliki četvrtak i petak nije se smjelo fizički raditi, nego se pripremalo za nadolazeći Uskrs. Na Veliku subotu kuhala se šunka, farbala su se jaja, pekao se kukuruzni kruh i čistio mladi luk, te se potom jela šunka, jaja, kruh i luk. Ali uvijek se sačuvalo jelo za Uskrs.

 Na uskršnje jutro ljudi bi išli na mešu (misu). Ponijeli bi malo šunke, jaja, kukuruzni kruh i mladi luk. Na misi je svećenik blagoslovio hranu. Kad bismo došli s meše doma, sjeli bismo za stol i jeli hranu koju je svećenik blagoslovio. Ostatak dana bi se uživalo ili bi se išlo kod svoje familije (rodbine) čestitati Uskrs.

 

                                                                                                      Marko Benko, 8.b


KAKO SE SLAVILA SVADBA U ŠESTINAMA

 

 Muzikaši (svirači) su se našli u 9 sati ujutro na dogovorenom mjestu te krenuli prema mladoženji. Kod mladoženje se pilo, jelo, sviralo, plesalo. Sukačice (domaćice) su kuhale kokošju juhu, pekle piceke i kokice (kokoši). Pekla se prosta gibanica (štrudla od sira, oraha ili jabuka), visoka gibanica (slatka štrudla od dizanog tijesta sa sirom i orasima). Tako se slavilo jedno pet sati te se potom krenulo prema mladenki.

Kod mladenke bi se radilo isto kao i kod mladoženje.

Kasnije su išli u crkvu gdje su se vjenčali, a potom se išlo u bertiju (gostionicu) i tamo se pilo do ponoći.

Ujutro oko 8 sati išlo se kod mladenke i tamo se slavilo cijeli dan sve do mraka. Prvo se jela juha (goveđa i kokošja), nakon toga meso (krmenadli pečeni, kokica pečena, picek pečeni, guske, race, krampjer i mlinci). Pekla bi se prosta gibanica i visoka gibanica. Prije su se umjesto torte jeli kolači, nakon kolača se darivalo. Donosili bi se pokloni, najčešće novci i tako bi se slavilo do idućeg jutra.

Ujutro se išlo slaviti kod mladoženje. Sve se odvijalo kao i kod mladenke. Kod mladoženje bi se isto slavilo cijeli dan. Prijašnje svadbe su trajale 3 - 4 dana, ne kao danas, samo jedan dan.

 

                                                                                              Marko Benko, 8.b


KAKO SE SLAVIO BOŽIĆ U ŠESTINAMA

 

 Na Badnjak ujutro kada bi se dignuli iz kreveta, otac bi najprije išao u šumu kako bi posjekao jedan bor. Za to vrijeme djeca bi pospremala kuću, a majka bi mijesila kolače za navečer kada bi došli gosti.

Kada je otac došao doma, svi su zajedno jeli gablec (doručak, zajutrak). Do kraja dana više se nije jelo jer je do šest popodne bio post i nije se smjelo jesti. Navečer su se kuhale kobasice dimljene, narezala se šunka, kuhala su se rebra i krmići. Dok bi se pripremala večera, otac bi donio puno slame, preko nje bi stavio veliki stol, a preko njega stolnjak. Nakon toga su došli gosti te su svi zajedno večerali i pili.

Kada se kitio bor, djeca bi legla na slamu u igrala se na njoj. Nakon kićenja išlo se u crkvu na polnoćku.  Nakon polnoćke svi su otišli svojim kućama na spavanje.

Na božićno jutro išlo se na misu i pjevale su se božićne pjesme. Poslije su se vratili doma na doručak, a nakon toga su se djeca igrala, a roditelji pripremali ručak: pečenu puricu ili patku.

Navečer bi došli gosti, čestitali Božić jedni drugima i jeli bi se kolači: gibanica visoka (od sira, maka, oraha).

Kada bi gosti otišli, Božić je bio gotov. 

 

                                                                                   Marko Benko, 8.b


PRANJE RUBLJA NA POTOKU

 

Šezdesetih godina prošlog stoljeća, centar Zagreba, a još manje okolna sela nisu imala vodovod niti strojeve za pranje rublja. Ljudi na selu snalazili su se perući rublje na potoku, a bogatije gradske obitelji mogle su si priuštiti da im rublje peru kumice sa sela - najpoznatije  bile "šestinske pralje".

 Nedjeljom su konji vozili čisto rublje natrag u grad i dovozili prljavo u selo isti dan. U kočiji su bili tzv. "pinkleci" s rubljem te je svaka kumica uzela svoj i pripremila ga za pranje ponedjeljkom. "Pinkleci" su bile plahte u kojima je bilo rublje, a nosili su se na glavi.

Rublje se slagalo u "parenicu", drvenu posudu (kacu) s malim otvorom na dnu, a nad otvor se stavljala slama tako da je voda mogla pomalo kapati van. Naložilo se pod kotlom u kojemu je bila voda. Nakon što je voda zavrela, nalijevala se u "parenicu" s rubljem. Rublje u parenici se zaštitilo čistom krpom preko koje se nasuo pepeo.Voda se nalijevala preko pepela i dodavala se dok god vruća voda nije došla do dna posude i dok god na otvor kroz slamu nije počela teći čista voda. Tada se slama maknula, otvor začepio, a rublje ostavilo namakati.

 Nakon što se rublje izvadilo iz parenice, nosilo se u drvenom koritu na potok i pralo se četkama i posebnim sapunima za rublje.

Zimi je pranje bilo puno teže. Vatra se ložila blizu potoka i zagrijavala je vodu u velikim željeznim loncima. Ta je voda služila za grijanje ruku tijekom pranja.

 

 

                                                                                               Zvonimir Kecerin, 7.b

 

 

Comments