BIOGRAFIJA, BIBLIOGRAFIJA I TEKSTOVI NA INTERNETU
milan.galovic3@gmail.com
ZNANSTVENA I NASTAVNA BIOGRAFIJA
Rođen je 16. 03. 1942. god. u Bjelovaru. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu 1974. god. i zaposlio se na V. Gimnaziji u Zagrebu kao nastavnik društveno-humanističkih predmeta.
Završetkom studija objavio je znanstveni rad Božanski um naravne i znanstvene teologije (1974. god.) i knjigu Metafizika slobode (1983. god.). Na osnovu tih radova dobio je 1984. god. od Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu odobrenje za postupak stjecanja doktorata iz društveno-humanističkih znanosti i prijavio disertaciju na temu “Schelerova fenomenologijska analiza socijalnog bitka”. Disertaciju je obranio 1985. god. pred komisijom: prof. dr. sc. Davor Rodin (predsjednik), doc. dr. sc. Branka Brujić i prof. dr. sc. Branko Despot. Godine 1986. stekao je zvanje znanstvenog suradnika i zaposlio se kao docent na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za kolegije Marksizam i Socijalizam i samoupravljanje, a na studiju dizajna tekstila i odjeće predavao je Sociologiju kulture, Osnove kulturne politike i Psihosociologiju odijevanja. Ukidanjem kolegija Marksizam i Socijalizam i samoupravljanje izradio je programe i na Tehnološki fakultet 1990. god. uveo kolegije Socijalna filozofija, Filozofija znanosti i tehnike, Estetika i Sociologija mode. Razdvajanjem Tehnološkog fakulteta te kolegije nastavlja predavati na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pritom je na tom fakultetu izradio i programe za kolegije Sociologija kulture, Sociologija mode i Teorija duhovnog stvaranja. Uvođenjem takozvanog Bolonjskog program izradio je programe i uveo kolegije Estetika I, Estetika II, Suvremena umjetnost, Teorija znanosti, Sociologija životnih stilova i Socijalna ekologija.
U ožujku 1999. god. izabran je u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora, a 2005. god u trajno zvanje redovitog profesora Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Umirovljen je 2012. godine.
Preminuo je 14. ožujka 2021. godine u Zagrebu.
BIBLIOGRAFIJA
KNJIGE
1. Metafizika slobode, CKD, Zagreb 1983. god.
2. Bitak i ljubav , HFD, Zagreb 1989. god.
3. Socijalna filozofija. Društvenost i povijesnost čovjeka u razdoblju kraja moderne, “Demetra”, Zagreb 1996. god.
4. Suvremena filozofija II (priredio i napisao 3 studije), Hrestomatija filozofije, ŠK, Zagreb 1996. god.
5. Uvod u filozofiju znanosti i tehnike, HFD, Zagreb 1997. god.
6. Moda. Zastiranje i otkrivanje, Jesenski i Turk, Zagreb 2001. god.
7. Rat u transformaciji , Jesenski i Turk, Zagreb 2001. god.
8. Bog kao umjetničko djelo, Povijest svjetova u iskustvu mitske i religijske umjetnosti, “Demetra”, Zagreb 2002. god.
9. Ljepota kao sjaj istine. Ljepota i istina u umjetnosti, “Demetra”, Zagreb 2003. god.
10. Nakon proroka mudraca i genija, Demetra, Zagreb, 2005. god.
11. Može li još biti povijesti , Demetra, Zagreb 2008. god.
12. Doba Estetike. Estetika lijepog.Problemi s ljepotom: od totalitarne prijetnje do fascinacija ljepotom „digitalnog privida“, Antibarbarus, Biblioteka TvrĐa, Zagreb 2011. god.
13. Kraj ekologije, Jesenski i Turk, Zagreb 2013. god.
14. Rastanak od čovjeka?, Demetra, Zagreb 2017. god.
OSTALI RADOVI
1. Božanski um naravne i znanstvene metafizike, Ideje (Beograd) 1-2/1974. god.
2. Marksizam kao nazor na svijet, Marksističko obrazovanje 3/1983. god.
3. Kozmoteologijski aspekti prirode kod Aristotela, Godišnjak za povijest filozofije, I/1984. god.
4. Unutarnje konzekvencije Schelerova misaonog razvitak do filozofijske antropologije, Filozofska istraživanja 11/ 1984. god.
5. Primat ljubavi u filozofiji Maxa Schelera, Godišnjak za povijest filozofije, 4/1986. god.
6. Rad i etika vrijednosti. Uz Schelerovu kritiku radne teorije vrijednosti, Politička misao 2/1989. god.
7. Filozofija u 20. stoljeću, Hrestomatija filozofije 8, ŠK, Zagreb 1996. god.
8. Edmund Husserl , Hrestomatija filozofije 8, ŠK, Zagreb 1996. god.
9. Max Scheler , Hrestomatija filozofije 8. ŠK, Zagreb 1996. god.
10. Rat kao filozofijska tema, Polemos 1/1998. god.
11. Rat, politika i nacija. Nedostatnost von Clausewitzova političkog određenja rata, Politička misao 4/ 1999. god.
12. Moda i rađanje novog pluralizma, Tekstil 49/2000. god.
13. Svjetlo, slika i božanska tama. Svjetlo i slika u religijskoj umjetnosti srednjega vijeka, Filozofska istraživanja 77-78/2000. god.
14. Homo pictor ili iskrsavanje slikovnosti stvari, Tvrđa 1-2/2012. god.
15. Tehnika i mišljenje na povijest, Tvrđa 1-2/2021. god.
SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA
1. Filozofski fakultet 1984. god.: znanstveni skup o filozofijskoj antropologiji, izlaganje: Unutarnje konzekvencije Schelerova misaonog razvitak do filozofijske antropologije.
2. Fakultet političkih nauka 1985 god.: znanstveni skup o Aristotelu, izlaganje: Pojam dokolice u Aristotela.
3. Godišnje savjetovanje Sociološkog društva 1987. god. s naslovom “Postsocijalizam i razvoj”; izlaganje: Civilno društvo kao derivat novovjekovnog subjektivizma (rad je kao esej objavljen na trećem programu Zagrebačkog radija).
4. U razdoblju od 1986. do 1991. god. sudjelovao je u radu četiri Okrugla stola na Fakultetu političkih nauka i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
5. Godine 2002. sudjelovao je u Varaždinu na filozofskom simpoziju „Promišljanje umjetnosti“ s izlaganjem Umjetnost kao događanje svijeta. Izlaganje je objavljeno u zborniku radova Zagonetka umjetnosti. Demetra, Zagreb 2003. god.
6. Godine 2006. sudjelovao je na simpoziju posvećenom filozofu Vanji Sutliću: „Izgledi povijesnog mišljenja“, s izlaganjem Kako do povijesnog mišljenja? Izlaganje je objavljeno u zborniku Izgledi povijesnog mišljenja, Tvrđa, Zagreb 2006. god.
7. Godine 2007. sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom skupu „Vizualna konstrukcija kulture” s izlaganjem Slika u tehničkom dobu. Tehnička destrukcija jezika i slike. Izlaganje je objavljeno u Tvrđi, Zagreb 2008. god.
8. Godine 1912. sudjelovao je na simpoziju „Medijska slika svijeta: Od proizvodnje stvarnosti do aparata moći“ s izlaganjem Mediji i tehnička zbilja.
METAFIZIKA SLOBODE
Sloboda nije samo mogućnost izbora. Nije ni zatvorena u praksu slobodne ljudske volje. Iza svega toga ona se metafizički pokazuje kao sloboda onog bića koje može biti kroz sebe sama, uzrokom sebe sama (causa sui), to jest samouzrokovanjem u vidu četiri uzroka (Aristotel): forme ili biti te bitnog bivanja, sadržaja i svrhe.
BITAK I LJUBAV
Činilo se da je do metafizičkog bitka stvari moguće dospjeti jedino mišljenjem i htijenjem. Maxu Scheleru se otkrila i treća mogućnost – ljubav. Stvari se u svojem metafizičkom bitku istinski otvaraju tek u ljubavi spram njih. Ljubav ne prethodi samo svakom mišljenju i htijenju već ih - otvarajući ono bitno mišljenju i bitne svrhe volji - u životu i vodi prema istinskom bitku stvari i božanskom temelju.
SOCIJALNA FILOZOFIJA
Što uopće može filozofija kazati o društvenosti čovjeka u dobu raspada zajedničkog bitka i političke države? Možda još samo ukazivati na minule čovjekove povijesne svjetove u kojima se utemeljivala mogućnost zajedničkog života u sklopu otvorenosti zemaljskog i božanskog. U dominaciji tehno-pozitivističkog pristupa sve suvremeno je i tako prepušteno „sociologijama bez društva“.
HRESTOMATIJA FILOZOFIJE
Pri „učenju filozofije" sve je na tome da se sami neposredno upustimo u iskustvo mišljenja. I najbolji učitelj i najprobranija lektira mogu tek, ako se posreći, biti u tu svrhu nekom valjanom pripomoći.
UVOD U FILOZOFIJU ZNANOSTI I TEHNIKE
"Sve dok misaono ne iskusimo ono što jest, nećemo nikada moći pripadati onome što će biti“, kazao je jednom Martin Heidegger. Ova je knjiga prvi korak u pravcu nastojanja da se dovede na vidjelo ono što već jest i u još opasnijem vidu nadolazi: združeno djelovanje suvremenih znanosti i tehnike na putu u nepovijesni bezdan.
MODA ZASTIRANJE I OTKRIVANJE
Zagonetka nužnosti modnih promjena danas je posve odgonetana. Otkrilo se da je sve novo već u svojem prvom nastupu zastarjelo, da se „novi vijek“ nastoji održati kao „vječna novost“. No nužni su osvrti na ono povijesno u odijevanju i modi da bi se u povijesnom kontekstu i epohalnim kontrastima osvijetlilo ono što se danas događa s čovjekom, njegovom odjećom te tijelom i bitnim likom.
RAT U TRANSFORMACIJI
Prvi dio knjige izlaže relevantna filozofijska određenja rata tijekom povijesti. Potom ulazi u razmatranje dvojbene primjene von Clauseeitzova politologijskog određenja rata na ratove politički još nekonstituiranih etničkih zajednica. Na kraju ukazuje na napredovanje u tehnizacija rata koja sasvim mijenja načine i svrhe ratovanja.
BOG KAO UMJETNIČKO DJELO
Vodeća je misao povijest kao povijest minulih i mogućih budućih svjetova koji se ne daju sabrati i utemeljiti nekom metafizikom povijesti ni povijesnim mišljenjem. Takav se pristup nastoji izvesti kroz jedan od načina - pored jezika i mišljenja - otvaranja povijesnih svjetova, kroz iskustvo likovne umjetnosti. Riječ je o umjetnosti u otvaranju onom božanskom u mitskom i religijskom povijesnom svijetu.
LJEPOTA KAO SJAJ ISTINE
U dobu nestanka „klasične“ ljepote i izostanka istine u umjetnosti valja barem misliti na povijest svjetova u kojima je ljepota bila sjaj istine u umjetničkom djelu. Dok je u mitskom i religijskom povijesnom svijeta u umjetnosti primarno otvaranje čovjeka bogovima i omogućavanje njihove prisutnosti u svijetu, u metafizici kao otkrivanju istine bika u mišljenju metafizički bitak dospijeva i do umjetničke istine na način ljepote, sjajenjem ljepote u djelima genija.
NAKON PROROKA, MUDRACA I GENIJA
Opće je mnijenje da se umjetnost moderne gubitkom metafizičkog utemeljenja okrenula onom svjetovnom, „vraćanju životu“ ili larpurlartističkom traganju za svrhom u njoj samoj. Međutim, u mnogih pjesnika i likovnih umjetnika i dalje nalazimo napor za otvaranjem onom metafizičkom i božanskome koje bi pak omogućilo otvaranje novog povijesnog svijeta. Valjalo je nadići estetske i historijsko-umjetničke pristupe i ukazati na ta nastojanja u velikih umjetnika moderne.
MOŽE LI JOŠ BITI POVIJESTI
Dok su veliki umjetnici moderne još tragali za načinima umjetničkog otvaranja novog povijesnog svijeta,usprkos pokušajima „povratka metafizici“ sam se metafizički temelj svijeta već urušio. Dok su jedni i dalje dekonstruirali ostatke tog metafizičkog svijeta, drugi se pokušavaju vratiti povijesti mimo metafizike. Ono što je imenovano povijesnim mišljenjem možda još nosi u sebi mogućnosti drukčijeg pristupa povijesti i otvaranja novog povijesnog svijeta.
DOBA ESTETIKE
Mitskoj i religijskoj umjetnosti ne odgovara estetski pristup.Estetika je novovjeka znanost. Može se podijeliti na estetiku lijepog u njenom metafizičkom utemeljenju s početka novoga vijeka, na period destrukcije ljepote kao „totalitarne prijetnje“u umjetnosti moderne i postmoderne te doba suvremenog premještanja ljepote i umjetnosti u okružje tehničkog. U tehničkim se sklopovima još može govoriti samo o fascinaciji "ljepotom" „digitalnog privida“.
KRAJ EKOLOGIJE
U dobu kad živim bićima nije ugrožena samo uža okolina nego i priroda u cijelosti, kad je čovjeku pored okoline ugrožen i socijalni život, a kao duhovnom biću i sama ljudskost, ekologija je dobila na važnosti. No unatoč pokušajima da održi otvorenom ljudsku „kuću“ u cjelini njenih dimenzija, nije se mogla oduprijeti padu u službu onom tehničkom. Kad tehnika postavlja sadašnje i buduće svrhe ono ljudsko iščezava u „posthumanom“.
RASTANAK OD ČOVJEKA?
MIZANTROPIJA ZNANOSTI I PAD U TEHNIČKI BEZDAN
Objavljeno je već mnoštvo neuspjelih filozofija tehnike. Ozbiljniji filozofijski pristupi su iznimni. Oni M. Heideggera V. Sutlića i B. Despota najdublje su i zadnje mogućnosti utemeljenja tehnike. No čini se da je suvremena tehnika već izašla iz okvira dostupnih ne samo bilo kakvom filozofijskom utemeljenju, nego i trans-filozofiji i povijesnom mišljenju. Njen suvremeni nastup ubrzano destruira svako moguće povijesno okružje unutra koji su se dosad konstituirali svjetovi i u kojem bi se mogao tek nanovo konstituirati sklop svjetskog (prirodnog) i čovječjeg u njihovom utemeljenju u božanskom bitku ili bogu samom. Za volju tehniziranja svega i izlaska u ono svemirsko destruiran je sklop izvornog života koji se razvio i utemeljio u povijesnom sklopu zemlje, neba, čovječjeg i božanskog.
In memoriam: Galovićev put mišljenja, Žarko Paić, Tvrđa 1-2/ 2021. god.
In memoriam, Tekstilno tehnološki fakultet, Hrvatsko filozofsko društvo api.ttf.hr/documents/xBenXBURm7n8PIMPMQl2RK1TJ5gg51g8cIuwVxnosBeUXPDJMJq8zJvkE57u/milan-galovic-in-memoriam-1942-2021.pdf