Delić

Nenad Menićanin, "Prezimena Banijskog Pounja"  

 Popratni zasebni dokumenti:

Delić popis žrtava II svj. rata 

Delić popis imigranata u USA prema Ellis Island

 

PORIJEKLO I ZNAČENJE PREZIMENA

 

Prema akademiku Šimunoviću prezime Delić je nastalo od prezimena Delija koje je manje rasprostranjeno po Hrvatskoj i nalazimo ga po rubovima nekadašnje turske carevine. Svoju pretpostavku Šimunović gradi na teoriji o sažimanju središnjih slogova u dugo «i» ; DELIJA – DELIJIĆ – DELIĆ, upoređujuči tu konstrukciju sa sličnim prezimenima Kadić – Kadijić od kadija (sudac) ; Terzić – Terzijić od terzija (krojač). Dalje «delija « je turska imenica i označava «junaka», «silnika», «naprasita čovjeka» i sl. U Turskoj su «delije» bile poseban rod konjice i posebni stražari u turskih dostojanstvenika, prema tome dovoljno motiva za prezimena kršnih Dinaraca. Osim toga i prezime Delibašić, koje je rasprostrostranjeno po nekadašnjim Vojnim krajinama, osobito po Bosanskoj, nastalo od turskog «deli» što znači sliovit ili mahnit i «baša» što znači starješina.[1]

 

Prema Dr. Velimiru Mihajloviću skoro svi oblici od osnove DEL  u našoj patronimiji nastali su od turskog pridjeva DELI što znači; lud, silovit, pomaman... ili od hibridne srpsko-hrvatsko-turske imenice DELIJA koja se u našoj riječničkoj literaturi može pratiti od XVI stoljeća. Upravo prema primjeru nastanka od hibridne imenice delija ovo prezime nije ograničeno samo na jednu naciju i vjeru već se susreće u svim vjerama i nacijama...

 

Popularnost ove turske osnove dovela je do pojave čitavog niza prezimena sa osnovom DELI, pa se je vjerovatno krajem XIX stoljeća, pojavilo i lično ime DELIMIR stvoreno prema ustaljenom modelu kao kod Vladimir, Gradimir itd.

 

Međutim važno je napomenuti da prezimena Delac, Delač, Delaš i neka druga kao da govore u prilog prisustvo slovenskog glagola DELATI (raditi).[2]

 

Istražujući dalje možemo doći i do glagola DELITI koji je čisto slavenskog porijekla, te kao naredba u našem jeziku javlja se  naziv DELI! Ipak ako krenemo ovim tokom zasigurno ćemo izgubiti orginalno porijeklo.

 

Prema tome možemo sa sigurnošću zaključiti da je prezime Delić  nastalo iz turske osnove DEL(I) + sufiks IĆ, isto kao i DELIJA pa i ostala prezimena kao npr:

DELAK turski pridjev deli + sufiks ak, Delak Ali Paša 1703

DELALIĆ isto kao i prethodno i ovo prezime je nastalo od turske osnove deli ali nešto drugačije tvorevine...

DELAC, DELAČ, DELAŠ, DELEC, za ova prezimena nije posve sigurno da su nastala od turske osnove Deli, već je veća vjerovatnoća da su nastali od slovensko-hrvatskog glagola delati...

DELEVIĆ, pretpostavlja se da je nastalo od nepotvrđenog antroponima DELE (DELIJA), na to nas mogu uputiti makedonska prezimena DELEV i DELEVSKI...

DELETIĆ je savremeno crnogorsko prezime patronimske osnove od DELETA (ime pretka)

DELIBAŠIĆ pretpostavlja se da je i ovo prezime prvobitno nastalo u Crnoj Gori no u današnje vrijeme ga možemo pronaći u sve tri vjere i naroda. Zanimljivo je što je ovo prezime nastalo tvorbom od DELIBAŠA što u prijevodu znači ZAPOVJEDNIK ODREDA DELIJA!

DELIBEGOVIĆ turski osnov deli + begović...

DELIBOS i DELIBOSEVIĆ ova prezimena su nastala od turske riječi DELIBOZUK šta znači sumanut ili pomahnitao, ove varijante se mogu naći i u bugarskim prezimenima DELIBOZOV, DELIBOZEV, DELIBOSEV...

DELIVUKOVIĆ ovo je zanimljivo prezime s toga što je stvoreno od turskog osnova DELI + prezimena nastala od VUK+OVIĆ, na ovu tvorbu svakako se nadovezuje i prezime VUGDELIĆ (Vuk + delija!) na isti način je nastalo i prezime DELIMITROVIĆ (Deli + Mitrović), DELIMARKOVIĆ (Deli + Marković) DELIŠIMUNOVIĆ (Deli + Šimunović). Prepoznatljive su i tvorbe od osnova deli i ličnog imena DELIJOVIN, DELIPETAR...naravno da ovo nije konačan popis svih varijanti prezimena nastala iz osnova DEL-DELI.

 

No vratimo se orginalnom prezimenu Delić, prema podatcima do kojih je dođao Mihajlović prezime se pominje:

Subotici (Bačka) 1686

Vrhovine (Lika) 1701

Sremska Mitrovica 1796

U selu Grmlju u Pounju (Bosna) nosioci ovog prezimena tvrde da su porijeklom Crnogorci iz plemena Mrnjavčevići. Nazvani su po pretku koji se lijepo oblačio, kao kakav DELIJA, što govori u prilog gore već utvrđenim nastankom ovog prezimena.

Kovačevac kod Mladenovca

Drvaru gdje po napomeni P. Rađenovića postoji ovo prezime već nekoliko koljena.

Semegnjevu i Šljivovici na Zlatiboru.

A u Hrvatskoj  ovo prezime je vrlo frekventno, što ću poslije obraditi.

 

CRNOGORSKA PREZIMENA I  BRATSTVA

 

Prema web prezentaciji Crnogorskog udruženja iz Australije u popisu prezimena koji  je napravljen  prema svim dostupnim dokumentima u kojima se navode prezimena iz Crne Gore. Počeli smo po Erdeljanoviću iz 1910. g., a sada smo u toku dopunjavanja podataka po najnovijem izdanju knjige Prezimena u Crnoj Gori, Vukote i Akima Miljanića.[3]

 

O Delićima je zapisano:

Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna)

Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine

 

Praunuka Petra Petrovića, kustosa Narodnog muzeja u Beogradu koji je tokom svog života istraživao poreklo porodica, želi da sazna rodonačelnika Petrovića, Ilića i Delića koji slave Miholjdan.

 

Pored rada na rodoslovima drugih porodica radio je i na svom, ali smrt ga ja preduhitrila a nas potomke ostavila i dalje u ne znanju. Za sada znam da smo došli u Šumadiju (okolina Kragujevca) u 18. veku. Prema priči, neka baba je pobegla pred Turcima iz Crne Gore sa tri unuka koji su se zvali Petar, Ilija i Dela. Svako je kasnije osnovao svoje familije, sa ovim prezimenima, ali je dogovor bio da se porodična slava sačuva kako bi se dalji rođaci prepoznali. Tako bi Petrovići bili u Kragujevcu, Delići u Kniću a za Iliće mi je otac rekao da je čuo priču kako je pradeda prilikom rada na terenu na dan slave svratio u kuću blizu Valjeva i tamo naišao na Iliće. Takođe je otac čuo da potičemo iz okoline Pljevlje, da u manastirskim knjigama postoje zapisi kao i nad sporednim vratima manastira. Prilikom posete manastiru, ništa nismo saznali, niti imali mogućnost da zavirimo u crkvene knjige.

 

To je sve što znam, nadam se da ćete moći da mi odgovorite i napišete šta znate. [4]

 

 

HERCEGOVAČKO PORIJEKLO

 

Za razliku od teritorija Vojne krajine koja što se istraživanja porijekla prezimena ima vrlo malo pisane ostavštine, Stara Hercegovina zahvaljujući istraživačima poput Erdeljanovića, Cvijića, Dedijera i drugih je prilično dobro obrađena,  tome treba dodati  i blizinu Dubrovnika te pisanih dokumenata iz dubrovačke arhive. Prof. Nikola Laketa na forumu o hercegovačkim prezimenima odgovara na pitanja učesnika foruma o njihovom porijeklu crpeći građu upravo iz gore navedenih izvora.[5]

 

»Ja sam tragao za porijeklom porodice Delić u Čapljini i nemam nekih naročitih podataka i ne znam hoćete li biti zadovoljni ? Prije 120 godina došao je jedan DELIĆ iz Like kao žandar na službu u selo Domanoviće kod Čapljine. Tu se oženio nekom domaćom djevojkom, osnovao je porodicu, slavio je Jovanjdan. Ne znam,da li ste u nekom srodstu sa dotičnim Delićem i da li su Vaši mijenjali krsnu slavu ? «

 

Osim prof. Lakete ponkad se oglase i ostali sudionici foruma tako da za Deliće je napisano sljedeće:

«Delića ima uglavnom u Bileći, a ima ih i u selu Lug kod Trebinja), Poštovani profesore Laketa želio bih da i ja dam svoj doprinos utvrđivanju porijekla hercegovačkih porodica za doseljene porodice u okolinu Zrenjanina, takođe za jedan deo doseljenih porodica ne znam tačno ime sela, ali znam pouzdano da su iz okoline Trebinja

 

HRVATSKI ROD DELIĆA U SELU OGORJE

 

Prema web stranici sela Ogorje autor je obradio među ostalim i prezime Delić. O tvorbi prezimena pretpostavljam da se pozvao na akademika Šimunovića. Kompletan rad sam doslovno prenio sa te web straice bez znatnijih preinaka.

 

Prezime je nastalo prema ustaljenom obrascu: delij + ić = Delijić, a stezanjem nastao je najprije oblik Deliić i konačno Delić.Prezime je izvedeno od turske riječi deli, koja ima više značenja:
1. junak, junačina; silovit čovjek, zanesenjak u junaštvo, ali i osoba što bezbrižno živi, trošeći vrijeme uludo;
2. u Osmanlijskoj Carevini delije su bile i posebni rod konjice; pojavljuju se na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, a novačeni su uglavnom iz redova južnoslavenskih naroda i zbog njihova junaštva i silovitosti nazvani su delijama (junacima);
3. delije su bile i pripadnici postrojbi koje su se brinule o sigurnosti najviših dužnosnika Turske Carevine-vezira, valija, paša.

Danas u Hrvatskoj živi 3.460 osoba s prezimenom Delić, a najviše ih je u Dalmaciji, Zagori, Lici i Slavoniji.
Istog su postanja i prezimena: Delale (Solin, srednja i sjeverna Dalmacija), Delalić (Zagreb, Posavina, južna Dalmacija), Delalija (Dubrovnik), Deli (Slavonija), Delibašić (Slavonija), Delič (Kutina, Delnice), Delija (Zlatar Bistrica, Dalmacija), Deliomerović (Vukovar, Istra), Delipetar (Imotski), Delišimunović (Zagreb, Pokuplje) i Delivuk (Samobor).

Na području Dalmacije danas Delići žive u Muću Donjem, Lećevici, Prgometu, Kreševu, Imotskom, Drveniku (Makarska), te na triljskom području u Košutama (8 obitelji, 33 člana), Grabu (14, 61), Jabuci (1, 4) i u Čaporicama (1, 4). Delići mućkog područja su hercegovačkih korijena.


Godine 1691. "serdar Rozić (a ne Rožić, kako ponekad pogrešno čita to prezime J. A. Soldo, kojem taj autor ponekad navodi i treći oblik prezimena Rašić-AI) i harambaša Jozo Delijić (uz njegovo ime stoji i kraći oblik prezimena - Delić-AI) doveli su svoje obitelji od Mostara, vjerojatno iz Brotnja (danas prostor hercegovačke općine Čitluk-AI), gdje su u selu Sritnicama bili brojni (odnosi se na Roziće-AI). Oni su dobili 25 kanapa zemlje preko rijeke Cetine (triljsko područje), od državne granice do Gradine." A. J. Soldo drži da je harambaša Jozo Delić iz Goranaca poviše Mostara ili je pak s goranačkog područja doveo doseljenike u Cetinsku krajinu. On je kao harambaša za zasluge glede doseljenja na venecijanskih teritorija dobio mjesečnu plaću od 12 lira i mjericu kruha.

Na to donedavno opustjelo područje u Cetinskoj krajini prodiru Klišani i Poljičani i pokušavaju ometati hercegovačke doseljenike u uživanju posjeda, dobivenih od venecijanskih vlasti, što im je opći providur S. Capello 28. ožujka 1697. godine strogo zabranio. Ipak prenaseljenost je bila glavnim uzrokom da serdar Rozić (Rožić) krene sa svojim obiteljima prema Muću, gdje ih venecijanske vlasti i naseljavaju, a on nastoji zadržati i zemlje koje je dobio na triljskom području.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine ostalo je zabilježeno da su iz Hercegovine doseljeni Delići dobili od mletačkih vlasti zemlje:
-u Pribudama: 10-člana obitelji Nikole Delića pokojnog Andrije, kojoj su mletačke vlasti dale 2 kanapa zemlje i 11-člana obitelj Vida Delića pokojnog Mije sa 4 kanapa zemlje i sa stalnim prebivalištem;
-u Lećevici: već poznata 11-člana obitelj Vida Delić pokojnog Mije ima 8 kanapa zemljišta i još jedno stalno prebivalište;
-u Muću Donjem obitelj Mije Delića.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine navedeno je da su tada:
-u Pribudama živjele četiri Delića obitelji: Josipova, Jurina i Petrova, te obitelj s dvočlanim prezimenom Delić Mornar;
-u Lećevici prebivale su tri Delića obitelji: Ilijina, Jozina i Jurina;
-u Muću Donjem živjelo je 11 obitelji s prezimenom Delić, kojih su domaćini: četvorici je bilo ime Jure, po dvojici Ante i Filip, te Jakov, Mate i Petar; godine 1835. godine;
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je
-u Pribudama 17 Delića obitelji;
-u Lećevici 8 obitelji;
-u Muću Donjem 15 obitelj s prezimenom Delić.
Danas u Pribudama živi 19 Delića obitelji s ukupno 32 duše, a u Muću Donjem 12 obitelji tog roda s ukupno 38 duša.
U 18. i 19. stoljeću mućko-lećevački Delići dali su Katoličkoj crkvi i četvoricu franjevaca: fra Antuna Delića iz Muća (umro 1790. godine), fra Augustina Delića iz Muća (+1807), fra Franu Delića (+1878) iz Lećevice i fra Hilara iz Muća (+1813).

Današnji Delići iz grada Imotskog potomci su pak Mile Delića, rođenog u Muću 1847. godine, koji je bio kuhar u postaji financijske policije u Imotskom. Kad je već riječ o Delićima u Imotskoj krajini, onda treba još dodati da se na tom području u prolazu iz Hercegovine u Cetinsku krajinu, javlja 1725. godine u Vinjanima pokraj Imotskog, 3-člana obietelji Tome Delića, kojoj su venecijanske vlasti dodijelile 3 kanapa zemlje.

Što se pak tiče Delića hercegovačkih korijena u Cetinskoj krajini, onda treba navesti da je u venecijanskom zemljišniku iz godine 1709. u sastavu banderije Tadije Vučkovića u Otnju pokraj Sinja upisana 8-člana obitelj Ivana Delića , a ostalo je zabilježeno da je već 1725. godine posjedovao kuću u Sinju, a bio je i vlasnikom kule u Glavicama.

Od sinjskih je Delića legenda hrvatskog sportskog novinarstva Mladen Delić (1919 - ?).

Hercegovački su Delići, s obzirom na krvno podrijetlo, imaju čak tri grane.
# Prva grana, čiji su vjerojatno potomci današnji mućko-lećevački Delići, starinom je iz Uzarića pokraj Širokog Briga, gdje ih je s prezimenom Delija u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika zabilježio 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević: 4-člana obitelj Tome Delije iz Tata (danas zaselak sela Uzarića.
# Druga grana hercegovačkih Delića, starinom iz Brotnja (danas prostor hercegovačke općine Čitluk), nastala je od roda Bulića. U maticama stare župe Brotnjo 1805. godine upisano je rođenje Tadije Bulića rečenog Delijića, sažeto Delić ili pak Delić-Bulić. Inače, Bulići su, dakle kao i Delići, potomci starog i veoma znamenitog hercegovačkog srednjovjekovnog plemićkog roda Aračinovića sa starinom u Paoči pokraj Čitluka. Tadijin djed Martin, kojeg je 1768. godine zabilježio u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskup fra Marijan Bogdanović u Čitluku kao domaćina obitelji, imao je nadimak Delija.
# Treća grana hercegovačkih Delića nastala je od Markića, starinom Zovka iz Krivodola, zaseoka sela Kruševa pokraj Mostara.

Današnji Delići u Cetinskoj krajini, osim spominjanih u Sinju i Grabu, drugog su krvnog podrijetla, uvjetno rečeno poljičkog, jer su u istočni dio Cetinske krajine stigli s Poljičanima, ali iz mjesta koje nije pripadalo Poljičkoj Kneževini, već bilo u njezinu neposrednom susjedstvu. Naime, 29. svibnja 1693. godine harambaša Mate Petrović iz Ostrvice u Poljičkoj Kneževini dobio je za svoju banderiju 300 kanapa zemlje u Brodariću, Novim Selima, Ugljanima i u Begovini, ali sve do tvrđave Čačvine. Banderiji su pripadale obitelji doseljene iz Gornjeg Polja, a jedna od njih Tadije Delića sa šest osoba stigla je iz Kreševa, sela između Katuna i Blata na Cetini.

Delići su u Kreševu potvrđeni i u popisu vjernika Splitske nadbiskupije, kojeg je 1725. godine obavio nadbiskup Ivan Laghi, i to sa četiri obitelji: Pavao (18 duša), Ivan (6), te Jure i Lovre (po 5). Potomci krajem 17. stoljeća doseljenih kreševskih Delića su današnji Delići iz Čaporica i Košuta.

 

U spominjanom popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine Delići su zabilježeni i u Kaštel Sućurcu: obitelji Ivana s 4 i Luke sa 6 duša, te 7 člana obitelj Nikole Delića Batine.

Splitski se Delići mogu pratiti u maticama od 1736. godine, otkako je u Split doselila i nastanila se na Lučcu i Manušu obrtnička obitelj iz Kaštel Sućurca. Tako primjerice u Splitu 1832. godine živi trinaest članova obitelji Delić, što imaju više od 7 tisuća metara četvornih zemlje na području Glavičina, Dobrog i Manuša, koju obrađuju u vlastitoj režiji. Osim ove obitelji u Splitu se kasnije pojavljuju Delići iz Konjskog, Broćanca, Pribuda, Donjeg Muća, Vrlike, Lećevice i Sinja.
Spominjemo još i Deliće s područja Makarskog primorja. Godine 1695. u Tučepima je zabilježena 5-člana obiitelj Cvitana Delića, u Drveniku 6-člana obitelj Marka Delijića.

I popis iz 1744. godine svjedoči da Delići nastavljaju živjeti u Drveniku, gdje je upisana 12-člana obitelj Marka Delića. Te godine nije bilo popisa u Tučepima ili su pak dokumenti o tome izgubljeni. Da je tako pokazuje popis stanovništva iz 1802. godine, kada je je u Tučepima zabilježena 5-člana obitelj Mate Delića pokojnog Jakova, dok je u Drveniku upisana 10-člana obitelj Ante Delića pokojnog Stipana.[6]

 

LIKA, DALMACIJA I BOSANSKA KRAJINA

 

Kada sam odgovorio Sanji na  kostajničkom forumu, dobio sam molbu i za rasvjetljavanje Delića iz Like:

»Pročitala sam šta si napisao Sanji za prezime Delić i jako sam se zainteresovala jer sam i ja Delić. Slučajno sam se upustila u ovo istraživanje svog porekla, ali nemam nikog od starijih da mi pomogne ili bar nekog ko bi znao odakle su Delići došli u Liku, i da li su Delići iz Birovače i Kruga u rodu.«

 

Sve što sam našao zapisano o ličkim Delićima postavio sam ovdje ali i više detalja se može naći u poglavlju o popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine kao i popis žrtava II svjetskog rata.

 

Prema «Plemenskom Riječniku Ličke i Krbavske Županije» upisano je 145 kuća; Babin Potok (Vrhovine)-30, Bjelopolje-33, Dnopolje-4, Frkašić-5, Gospić-1, Grubišnica (Korenica)-31, Klasnjica-7, Kompolje (Korenica)-1, Kruge-5, Ličko Petrovo Selo-3, Smiljan-1, Vedašić-9, Vranovaca-1, Vrhovine-14.[7]

 

Prema popisu Ličkih dobrovoljaca u I svjetskom ratu upisani su: [8]

Delić D.Janko,s.Babin potok,srez Otočac,

Delić Đorđe Trivunov,Babin potok

Delić Đuro Jovanov,Babin potok

Delić Ilija Dmitrov,Vedašić

Delić Janko Danilov,Babin Potok

Delić Jovan Maksimov,Grabušić

Delić Jovan Petrov,Vedašić

Delić Jovan Stevanov,Vrhovine

Delić Jovo Mihajlov,Babin potok

Delić Mane Petrov,Gornji Babin Potok

Delić Marko Đurđev,Crna Vlast

Delić Mihajlo Damjanov,Vrhovine

Delić Milan Jovanov,Babin potok

Delić Milan radin,Bjelopolje

Delić Mile Budin,Bjelopolje

Delić Mile Nikolin,Grabušić

Delić Nikola Stevin,Bjelopolje

Delić Rade Simin,Bjelopolje

Delić S.Mile,s.Bjelopolje,srez Korenica,

Delić Simo ,Bjelopolje

Delić Stevan Danin,Grabušić

Delić Stevan Nikolin,Grabušić

Delić Stevo Avramov,Nebljusi

Delić Stevo Milanov,Trnovac

Delić Stevo Trivunov,Babin potok,Vrhovine

Delić Stojan Damjanov,Vrhovine

Delić Vaso Trivunov,Babin potok


 

Prema Šemantizmu pravoslavne mitropolije i arhijeceze Dabro-bosanske za godinu 1882, Đorđe Janjatović u svojoj knjizi «Prezimena Srba u Bosni» [9] navodi slijedeće porodice Delića sa krsnim slavama i crkvenim lokalitetima:

 

Krsna slava

Parohija

Protoprezviterat

Arh. Mihail

Glasinac

Rogatički

Arh. Mihail

Košutica

Rogatički

Arh. Mihail

Sokolović

Rogatički

Arhiđ. Stefan

Javorani

Banjalučki

Arhiđ. Stefan

Jeremići

Vlasenički

Bogojavljanje

Gradina

Banjalučki

Dimitrije

Lusići

Banjalučki

Đurđevdan

Vrelo

Bihački

Đurđevdan

Dubovik

Krupski

Đurđevdan

Javorani

Banjalučki

Đurđevdan

Lusići

Banjalučki

Đurđevdan

Sokolović

Rogatički

Đurđevdan

Tešanj

Tešanjski

Đurđevdan

Travnik

Travnički

Jovan Krstitelj

Bosansi Brod

Derventski

Jovan Krstitelj

Brestovo

Tešanjski

Jovan Krstitelj

Dubica

Dubički

Jovan Krstitelj

Dugo Polje

Derventski

Jovan Krstitelj

Majevac

Derventski

Jovan Krstitelj

Sarajevo Grad

Sarajevski

Jovan Krstitelj

Hadrovci

Sanski Most

Luka

Laktaši

Banjalučki

Luka

Piskavica

Banjalučki

Luka

Sarajevo Grad

Sarajevski

Marko Evanđelist

Strmnica I

Vlasenički

Nikola

Božići

Dubički

Nikola

Gudavac

Krupski

Nikola

Maglaj

Maglajski

Nikola

Omaška

Prijedorski

Nikola

Pribinić

Tešanjski

Simeon Bogoprim

Ugodnović

Tešanjski

Časne Verige

Dubiša

Varcarvakufski

 

Prezime Delić nalazimo i u drvarskom kraju;

Delići slave Stevanjdan. Ovdje su već od nekoliko koljena (o. a. u odnosu na razdoblje prije 60-70 godina).

Kunjadići slave Đurđevdan. Doselili prije 140 godina iz Radučića u Dalmaciji. Braća Mijat i Lazo utekli otuda od "soldatije". Ovdje bili isprva u najmu, pa se onda zakućili u djelu Delićeve zemlje. Zvali se ranije Radetići. Neka im baba previše kunjala i po njoj dobiju predevak Kunjadići. Ovamo došli pod tim novim prezimenom.[10]

 

DELIĆI SA BANIJE

 

Prije par godina pokušao sam pomoći Sanji u objašnjenju njenog djevojačkog prezimena Delić. Prezime se javlja i na Baniji ali nikako se nemože smatrati autohtonim na tom području.

 

U svom radu «Stanoviništvo Dvorskog kraja», mr. Ante Milinović piše o međunacionalnim odnosima pre Turske valasti , pa čak i za vrijeme zajedničke nevolje pod turskom okupacijom, pa tako piše:

«Osim vjerske netrpeljivosti na sreću, još više je bilo primjera ljudske širine i vjerske tolerancije među graničarima, koji su duh saradnje prenijeli iz Potkozarja, zajednički koristeći crkvene objekte i usluge popova, a naročito tamo gdje malobrojnija konfesija bila razasuta među većinom druge konfesije, pa se manjina priklanjala vjerskom obredu  većine, a da se to nije smatralo razlogom za sukobe u narodu. Ista prezimena u dvije ili tri konfesije pokazuju da su takve pojave bile česte: Abramovići, Babići, Begići, Bujići, Begovići, Blaževići, Borići, Delići, Đurići, Ikići, Jugovići, Karanovići, Kneževići, Kukići, Lotine, Mlađenovići, Obućine, Peršići, Radići, Slijepčevići, Stanići, Škorići, Tadići, Tomići, Vidakovići, Vukovići, Za(h)irovići i mnogi drugi. Na žalost većine naroda, ratne tragedije išle su na ruku najekstremnijim pojedincima svih etničkih grupa, pa je bilo dosta primjera vjerske-nacionalne netrpeljivosti, mržnje i teškog primitivizma, ali se oni ne mogu poistovjećivati sa cijelim narodima.»[11]

 

Od poznatih ličnosti sa prezimenom Delić u dvorskom kraju nalazimo jedino Svetozara Delića koji se pominje u radu «Dvorska panorama», autora Mile Joke[12] U burnim političkim sukobljavanjima stranaka u Hrvatskoj, odnosno Kraljevini SHS, Svetozar je pripadao Socijal Demokratskoj stranci te je pretstavljao struju koja je smatrala da se ideje stranke netrebaju širiti među banijskim seljacima...

 

Prezime Delić lokaliteti na Baniji izvučeno iz popisa stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine

 

Mjesto

Srez

Broj popisanih osoba

Broj kuća odnosno porodica

Broj osoba koja nisu vlasnici kuće

Ukupno osoba

Radonja Luka

Petrinja

44

8

0

44

Dubica

Kostajnica

27

10

4

31

Graboštani

Kostajnica

21

6

0

21

Šibine

Glina

7

2

0

7

Majur

Kostajnica

5

1

0

5

Svinica

Kostajnica

5

1

0

5

Sunja

Petrinja

5

2

0

5

Dragotina

Glina

3

1

0

3

Krivaj

Petrinja

2

1

0

2

Solišće

Petrinja

2

1

0

2

Gredić

Petrinja

0

0

1

1

Petrinja

Petrinja

1

1

0

1

Sjeverovac

Petrinja

0

0

1

1

 

LOKALITETI PREMA POPISU STANOVNIŠTVA SR HRVATSKE 1948 GODINE[13]

 

Prema popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. godine popisano je ukupno 1974 osoba sa prezimenom Delić. Prezime je rasprostranjeno po skoro cijeloj teritoriji Hrvatske ali ipak možemo reći da ih je najviše u Dalmaciji, Zagrebu i Lici, daleo manje u Slavoniji, Zagorju i Banji.

 

Pošto prezime nije nacionalno ograničeno pripadnike ovog prezimena ovisno o lokalitetima u Hrvatskoj možemo svrstati u hrvatski ili srpski nacionalni korpus a u daleko manjem broju i muslimanskom korpusu naroda.

 

 

 

 

 

Sva popisana prezimena prema popisu stanovništva SR Hrvatske iz 1948. Godine:

 

Mjesto

Srez

Broj popisanih osoba

Broj kuća odnosno porodica

Broj osoba koja nisu vlasnici kuće

Ukupno osoba

Split

Split

137

40

9

146

Zagreb

Zagreb

124

51

18

142

Pribude

Sinj

95

18

0

95

Bjelopolje

Titova Korenica

87

20

0

87

Broćanac

Split

81

21

0

81

Muć Donji

Sinj

66

12

1

67

Kreševo

Split

66

11

0

66

Grab

Sinj

60

9

0

60

Rasna

Slavonska Požega

52

17

1

53

Prepuštovec

Zlatar

52

7

0

52

Andrijaševci

Vinkovci

47

10

3

50

Kaštel Sućurac

Split

42

12

2

44

Radonja Luka

Petrinja

44

8

0

44

Kobaš Slavonski

Slavonski Brod

41

11

2

43

Lećevica

Split

42

8

0

42

Slavonska Požega

Slavonska Požega

37

14

1

38

Crna Vlast

Otočac

33

6

0

33

Sinj

Sinj

29

10

4

33

Španat

Podravska Slatina

33

6

0

33

Birovača

Donji Lapac

31

7

0

31

Dubica

Kostajnica

27

10

4

31

Grabušić

Titova Korenica

26

7

2

28

Osijek

Osijek

20

10

6

26

Vedašić

Titova Korenica

26

6

0

26

Zalužnica

Otočac

25

4

0

25

Košute

Sinj

24

4

0

24

Graboštani

Kostajnica

21

6

0

21

Trenkovo

Slavonska Požega

21

3

0

21

Babina greda

Županja

15

4

4

19

Bela Loza

Našice

19

4

0

19

Konjsko

Split

19

5

0

19

Imotski

Imotski

14

4

1

15

Kruge

Donji Lapac

14

3

0

14

Viškovci

Đakovo

14

4

0

14

Titova Korenica

Titova Korenica

13

5

0

13

Čapornice

Sinj

12

2

0

12

Drvenik

Makarska

12

6

0

12

Karlovac

Karlovac

7

4

4

11

Rijeka

Rijeka

9

5

1

10

Kesternova Korita

Donji Lapac

9

1

0

9

Krunoslavlje

Donji Miholjac

8

2

1

9

Stankovo

Jastrebarsko

9

2

0

9

Vinkovačko Novo Selo

Vinkovci

8

3

1

9

Vrgorac

Metković

9

2

0

9

Donji Andrijevci

Slavonski Brod

8

2

0

8

Široko Polje

Đakovo

8

2

0

8

Brinjani

Kutina

7

3

0

7

Krapina Selo

Zlatar

7

1

0

7

Šibine

Glina

7

2

0

7

Vinkovci

Vinkovci

5

2

2

7

Novo Selo

Brač

6

1

0

6

Podvaroš

Sinj

6

2

0

6

Rit

Virovitica

6

1

0

6

Sobočani

Čazma

6

1

0

6

Tounj

Ogulin

6

1

0

6

Budimci

Našice

5

2

0

5

Dubrovnik

Dubrovnik

5

2

0

5

Đakovo

Đakovo

5

1

0

5

Gradište

Slavonska Požega

5

1

0

5

Majur

Kostajnica

5

1

0

5

Samatovci

Valpovo

5

1

0

5

Sunja

Petrinja

5

2

0

5

Svinica

Kostajnica

5

1

0

5

Vukšin Šipak

Jastrebarsko

4

1

1

5

Zablatje

Velika Gorica

3

1

2

5

Daruvar

Daruvar

4

3

0

4

Dežanovac

Daruvar

4

1

0

4

Dragovci

Nova Gradiška

4

2

0

4

Gradište

Županja

4

1

0

4

Ličko Petrovo Selo

Titova Korenica

4

1

0

4

Otkopi

Daruvar

0

0

4

4

Sisak

Sisak

4

1

0

4

Stari Pavljani

Bjelovar

4

1

0

4

Sustjepan

Dubrovnik

4

1

0

4

Tomica

Slavonski Brod

4

1

0

4

Trilj

Sinj

4

1

0

4

Vranjic

Split

0

0

4

4

Vučjak

Slavonska Požega

4

1

0

4

Vukovar

Vukovar

2

1

2

4

Bijelo Brdo

Osijek

2

1

1

3

Bjelovar

Bjelovar

3

1

0

3

Bokšićki Lug

Orahovica

3

1

0

3

Dragotina

Glina

3

1

0

3

Kula

Slavonska Požega

3

1

0

3

Mali Ston

Dubrovnik

3

1

0

3

Otočac

Otočac

3

2

0

3

Poreč

Slavonska Požega

0

0

3

3

Samobor

Samobor

3

2

0

3

Stari Jankovci

Vinkovci

3

1

0

3

Stari Grad

Jelsa

3

1

0

3

Ston

Dubrovnik

3

1

0

3

Sveti Ilija

Varaždin

3

1

0

3

Šodolovci

Osijek

3

1

0

3

Tučepi

Makarska

3

1

0

3

Velika Bršljanica

Garešnica

3

1

0

3

Vodice

Šibenik

3

1

0

3

Vojni Križ

Čazma

3

1

0

3

Vrlika

Sinj

3

1

0

3

Zrinj

Virovitica

3

1

0

3

Drenovci

Županja

2

1

0

2

Drniš

Drniš

0

0

2

2

Feričanci

Orahovica

2

1

0

2

Gornji Babin Potok

Otočac

0

0

2

2

Golobrdac

Nova Gradiška

0

0

2

2

Kaštel Novi

Split

2

1

0

2

Kaštel Stari

Split

2

1

0

2

Krivaj

Petrinja

2

1

0

2

Križevci

Križevci

0

0

2

2

Makarska

Makarska

2

1

0

2

Prilipje

Jastrebarsko

2

1

0

2

Privlaka

Vinkovci

2

1

0

2

Sesvete

Zagreb

2

1

0

2

Solišće

Petrinja

2

1

0

2

Suhopolje

Virovitica

2

1

0

2

Šipanska Luka

Dubrovnik

2

1

0

2

Ugljan

Zadar

2

1

0

2

Vrpolje

Đakovo

2

1

0

2

Vučkovac

Našice

2

1

0

2

Zagrađe

Slavonski Brod

2

1

0

2

Aleksandrovac

Slavonska Požega

0

0

1

1

Banova Jaruga

Novska

0

0

1

1

Beli Manastir

Beli Manastir

1

1

0

1

Bizovac

Valpovo

0

0

1

1

Cerovac

Slavonska Požega

0

0

1

1

Darda

Beli Manastir

1

1

0

1

Donje Novo Selo

Vinkovci

1

1

0

1

Gazije

Orahovica

1

1

0

1

Gospić

Gospić

0

0

1

1

Gredić

Petrinja

0

0

1

1

Jezerce

Titova Korenica

0

0

1

1

Kantrovci

Slavonska Požega

1

1

0

1

Klana

Rijeka

0

0

1

1

Komletinci

Vinkovci

0

0

1

1

Lužani

Slavonski Brod

0

0

1

1

Mala Gorica

Sisak

0

0

1

1

Mala Gorica

Velika Gorica

1

1

0

1

Mihaljevci

Slavonska Požega

0

0

1

1

Našice

Našice

1

1

0

1

Nova Kršeja

Slunj

1

1

0

1

Novoselac

Čazma

1

1

0

1

Obrovnica

Bjelovar

0

0

1

1

Oljasi

Slavonska Požega

0

0

1

1

Omiš

Split

0

0

1

1

Opatija

Opatija

0

0

1

1

Orahovica

Orahovica

1

1

0

1

Petrinja

Petrinja

1

1

0

1

Popovača

Kutina

0

0

1

1

Prugovo

Split

0

0

1

1

Pula

Pula

1

1

0

1

Punitovci

Đakovo

1

1

0

1

Rajevo Selo

Županja

1

1

0

1

Reškovci

Bjelovar

0

0

1

1

Retkovci

Vinkovci

0

0

1

1

Sjeverovac

Petrinja

0

0

1

1

Staro Petrovo Selo

Nova Gradiška

1

1

0

1

Stobreč

Split

1

1

0

1

Supetar

Brač

1

1

0

1

Sveti Petar Čvrstec

Križevci

1

1

0

1

Šibenik

Šibenik

1

1

0

1

Topolovac

Sisak

0

0

1

1

Tordinci

Vukovar

1

1

0

1

Trogir

Split

0

0

1

1

Venje

Slavonska Požega

1

1

0

1

Vilić Selo

Slavonska Požega

1

1

0

1

Vis

Vis

1

1

0

1

Vrućica Donja

Korčula

0

0

1

1

Zemunik Donji

Zadar

0

0

1

1

Županja

Županja

0

0

1

1


Nastavak popis žrtava II svjetskog rata i popis useljenika u USA prema Ellis Island bauzi podataka

Delić popis žrtava II svj. rata 

Delić popis imigranata u USA prema Ellis Island


[1] Petar Šimunović ”Hrvatska prezimena”, Zagreb 2006, str.  87.

[2] Velibor Lazarević, “Srpski imenoslov”, Book Marso Beograd 2001, str.304-307.

[3] http://www.montenegro.org.au/prezimena.html web prezentacija „Montenegrin Etnic Association of Australia“

[4] Prof, Nikola Laketa, „Nevesinjske porodice i Hercegovačka prezimena“, objavljeno na forumu http://www6.serbiancafe.com/lat/diskusije/mesg/139/010677396/poruka_o_prezimenima_nastavak.html?308

[5] isto

[6] Podaci o porijeklu prezimena su iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Branka Ivankovića i Jure Keruma, kojima zahvaljujem na ustupljenom materijalu. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor:  www.ogorje.net

[8] Preuzeto sa foruma www.krajinaforce.com a prepisano Spiskovi su prepisani iz "Dobrovoljačkog glasnika" br.20, Novembar 2002god.

, nepoznatog autora

[9] Đorđe Janjatović, »Prezimena Srba u Bosni«, Prosveta – Trgovina dd,  Sombor 1993

[10] Prema web prezentaciji Drvara i okoline  http://www.mojdrvar.tk/

[11] Mr. Ante Milinović, »Od davnina. Migracije.Naseljavanje srpskog stanovništva«, objavljeno u Zborniku naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, izdano 1991, Godine, str. 56-71

[12] Mile Joka , “Dvorska panorama”, objavljeno u Zborniku naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, izdano 1991, Godine, str. 284

[13] Valentin Putanec - Petar Šimunović (ur.), Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske, Zagreb 1976.