Početna stranica

LJUDSKI MOZAK

Mozak je čovjekov organ za mišljenje težak oko 1,3 kg što nema veze sa koeficijentom inteligencije (IQ). Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Čovjekov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u usporedbi s mozgom bilo koje druge vrste. Središte je živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka. Najvažniji je organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja.





Anatomija mozga je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih dijelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - neurona - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga. Mozak je s ostatkom tijela povezan živcima, od kojih je zapravo glavni kralježnična mozdina (duga otprilike 45 cm).




Živčana stanica (neuron) se sastoji od tijela i ogranaka. Na tijelu živčane stanice možemo uočiti više kratkih ogranaka i jedan dugi ogranak. Živčane stanice povezane su najčešće sinapsama, koje sadrže procijep(da se stanice ne dodiruju direktno). Brojne stanice i njihovi ogranci čine bogatu mrežu koja ima strukturu "maloga svijeta" i koja u konačnoj cjelini čini živčani sustav.


Istraživači mozga nisu samo biolozi ili medicinari već gotovo jednako važnu ulogu igraju psiholozi, fizičari, informatičari, matematičari i filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sustava.Unatoč velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Ta funkcija ostaje velikim dijelom nejasna. Neki znanstvenici se pribojavaju da na ta pitanja nikada nećemo odgovoriti.