Umjetnost


 

Umjetnost je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Različita su značenja pridodavana umjetnosti u različitim povijesnim periodima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridodavati slijedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom društvenih ideja kojima se od Francuske revolucije u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo.

Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija, pa za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne možemo govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim preksama.

Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, o njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredivanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, koncertne dvorane, operne kuće, teorija umjetnosti, estetika itd.)

Premda riječ "umjetnost" danas uglavnom označava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicionalnom smislu riječi podumjetnošću podrazumijevamo književnost, glazbu, likovnu umjetnost i filmsku umjetnost. Svaka se od ovih makroumjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd.: književnost možemo podijeliti na prozu, liriku i dramu, od kuda dalje možemo doći do scenske i plesne umjetnosti i sl.; glazbu možemo podijeliti na tradicionalnu, klasičnu, jazz i rock glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke i sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, od kuda dalje možemo doći do umjetnosti performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, Internet umjetnosti i sl.

Tradicionalna estetika razlikuje šest vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa proširena
je tradicionalna podjela umjetnosti:

1.glazba
2.drama
3.književnost
4.slikarstvo
5.kiparstvo
6.arhitektura
7.film
8.ples
9.strip

Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke
znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje
umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene ili prirodoslovne, poput matematike) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija, feministička teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.

Sljedeće nisu citati, nego slobodni sažetak smisla sadržaja spomenutih izvora u zagradama:

Umjetnost je u svemu jedna kultura neistine.

Ars Est In Omnia Una Cultura Vani.

Potrebno je reći i misliti, samo što jest, jest, a što nije, nije. (Parmenid, o prirodi, o istini, 6,1-2)

Ali umjetnost je ne samo što jest, nego i što još nije. (Sveti Toma Akvinski, I-II q. 93,1)

Umjetnost je u svemu jedna kultura neistine. (Knjiga Postanka, Gen 3,1-24)

A pjesmica se sama od sebe pjesmi. (muza, Homer, Ilijada, 1,1)

Pjesmica pjesmice pjesnici pjesmicu pjesmi. Ne laži. (heksametar)

Umjetnost je osobina umjetnine.