Razredništvo


Nobelova nagrada za kemiju

objavio 13. lis 2009. 00:54 Anita Ksi   [ ažurirano 22. lis 2012. 09:27 ]

NobelovaNagrada.JPG

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima. To je jedna od pet Nobelovih nagrada ustanovljenih oporukom Alfreda Nobela iz 1895. godine, a koje se dodjeljuju za izuzetne doprinose u kemiji, fizici, književnosti, fiziologiji ili medicini te za doprinos svjetskom miru.

Prvu je Nobelovu nagradu za kemiju 1901. dobio nizozemski kemičar Jacobus Henricus van 't Hoff, "za otkriće zakona kemijske dinamike i osmotskog tlaka u otopinama". Nagrada se tradicionalno dodjeljuje u Stockholmu na godišnjicu Nobelove smrti, 10. prosinca.

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju su Venkatraman Ramakrishnan (1/3 nagrade), Thomas Arthur Steitz (1/3 nagrade) i Ada E. Yonath (1/3 nagrade), "za proučavanje strukture i funkcije ribosoma".

Dosadašnji hrvatski dobitnici Nobelove nagrade za kemiju su:

- nagradu je podijelio sa njemačkim kemičarom Adolfom Friedrichom Johannom Butenandtom (1/2 nagrade) - "za rad sa seksualnim hormonima"
  • 1975. - Vladimir Prelog (1/2 nagrade) - "za proučavanje stereokemije organskih molekula i reakcija"
- nagradu je podijelio sa australskim kemičarom Johnom Warcupom Cornforthom (1/2 nagrade) - "za rad na stereokemiji enzimsko-kataliziranih reakcija"
OPŠIRNIJE

Oksidi

objavio 13. lis 2009. 00:53 Anita Ksi   [ ažurirano 22. lis 2012. 10:18 ]

Calcium-oxide-3D-vdW.png

Oksidi

su spojevi elemenata s kisikom, grade ih svi elementi izuzev plemenitih plinova. Nastaju kao produkti oksidacije drugih minerala, a javljaju se i u stijenama vulkanskog podrijetla. Mogu biti bazični, kiseli, amfotermni i neutralni. Gospodarski su jedna od najznačajnijih skupina minerala jer uglavnom tvore rude iz kojih se dobivaju metali. Poznati oksidi su hematit i magnetit (oba su željezo(III)-oksidi, različitih struktura) te kromit (kromov oksid). Primjer bazičnog oksida je kalcijev oksid jer s vodom gradi lužinu. Od svih spojeva na Zemlji su najrašireniji oksidi, a mogu se svrstati prema nekim načelima, npr. prema strukturi ili nekim od kemijskih svojstava. Uobičajeno je razvrstavanje prema kiselo-baznim svojstvima u četiri skupine:

  1. Kiseli oksidi koji s vodom daju kisele reakcije, otapaju se u lužinama ili ih izravno neutraliziraju, a tipični predstavnici su oksidi nemetala, npr. SO3, NO2,...
  2. Bazni oksidi koji s vodom daju alkalnu (lužnatu) reakciju, otapaju se u kiselinama ili ih izravno neutraliziraju, a tipični predstavnici su oksidi alkalnih i zemnoalkalnih metala, npr. Na2O i BaO.
  3. Amfoterni oksidi koji se, ovisno o uvjetima, mogu otapati u kiselinama i u lužinama, te mogu neutralizirati i kiseline i lužine, a tipični predstavnici su oksidi amfoternih elemenata, npr. ZnO i Al2O3.
  4. Neutralni oksidi koji ne reagiraju s vodom, ne otapaju se u kiselinama niti u lužinama niti ih neutraliziraju, npr. CO,N2O i NO.

Kalcijev hidroksid

Skoči na: orijentacija, traži

Kalcijev hidroksid Ca(OH)2 ili gašeno vapno je ionski spoj koji se sastoji od kalcijeva kationa Ca2+ i hidroksidnog aniona OH-. Slabo je topljiv u vodi, a nastaje gašenjem živo vapno tj. reakcija kalcijev oksid sa voda. Reakcija je veoma egzotermna.

CaO + H2O → Ca(OH)2 ΔrH < 0

Kalcijev hidroksid se koristi u građevinstvu kao vapno, a tvornice ga koriste za spriječavanje odlaska plinova (SO2, SO3, CO2...) u atmosfera.

Ca(OH)2 + SO2 → CaSO3 + H2O

Sa CO2 iz zraka reagira stvarajući netopljivi kalcijev karbonat, a zbog tog svojstva se koristi kao reagens za dokazivanje ugljikov dioksid (vapnena voda).

Ca(OH)2 + CO2 → CaCO3 + H2O

Na višim temperaturama hidroksid se razlaže na vodu i kalcijev oksid.

Ca(OH)2 → CaO + H2O

Vodena otopina je slabo lužnata, a jedna od primjena otopine kalcijeva hidroksida je Bordoška juha, tj. smjesa kalcijeva hidroksida i bakrova(II) sulfata koja se upotrebljava za liječenje bolesti biljaka (peronospora). Vodena otopina koja nije profiltrirana naziva se vapneno mlijeko, a koristi se u krečenju.

Kalcijev karbonat

Kalcijev karbonat,kalcijeva je sol karbonatne ili ugljične kiseline. Kalcijev karbonat, kalcit (vapnenac) silno je raširen u prirodi u različitim oblicima vapnenca (krečnjaka), mramora i kreda. Bez obzira na različit vanjski izgled ovih tvari, sve su one sastavljene od sitnih kristalića kalcita koji kristalizira u heksagonskom sustavu. Kalcijev karbonat se javlja i u drugoj kristalnoj modifikaciji, aragonitu, koji kristalizira u rompskom sustavu. Na nekim mjestima nalazimo osobito čiste i prozirne primjerke kalcita (Island). Takav kalcit naziva se dvolomac jer zraku svjetlosti rastavlja u dvije polarizirane zrake. Zbog toga se upotrebljava za izradbu optičkih sprava, najviše Nicolovih prizmi.

Svojstva i reakcije [uredi]

Kalcijev karbonat je netopljiv u čistoj vodi, ali se polako otapa u vodi koja sadrži ugljikov(IV) oksid:

CaCO3 + CO2 + H2O ↔ Ca(HCO3)2

Na osnovi te reakcije javlja se tvrdoća kod gotovo svih prirodnih voda. Moć otapanja vode koja sadrži CO2 objašnjava postojanje velikog broja spilja i ponora u području vapnenca. Te spilje i ponori osobito su brojni u starijim formacijama, a nastali su djelomično otapanjem, a djelomično ponovnim taloženjem CaCO3. Za taloženje kalcijeva karbonata najpovoljniji su uvijeti vrlo sporo nadolaženje vode i jednoliko isparavanje bez strujanja zraka. U vapnenačkim spiljama ti se uvijeti idealno zadovoljavaju. Prirodna voda koja sadrži Ca2+ i HCO3- ione polako prodire kroz neku pukotinu i drži se u obliku kapljice na stropu spilje. Kako voda isparava zajedno sa ugljikovim dioksidom, prema gornjoj reverzibilnoj reakciji taloži se sićušna čestica vapnenca. Kasnije se druga kap vode uhvati na već istaloženu česticu i proces se ponavlja. S vremenom dugačka siga, od stropa prema dolje, gradi stalaktit od vapnenca. Povremeno kap vode može pasti sa stalaktita na pod spilje, gdje se istom reakcijom stvara stalagmit CaCO3. Cijeli proces otapanja i ponovnog taloženja vapnenca vrlo je spor i može trajati stotine godina.

Kalcijev karbonat se za potrebe građevinarstva zagrijava na oko 1000 °C, a na toj se temperauturi raspada na ugljikov dioksid i kalcijev oksid:

CaCO3 ↔ CO2 + CaO

Reakcija je reverzibilna, a položaj kemijske ravnoteže je za svaku temperaturu određen parcijalnim tlakom CO2. Međutim ako sustav nije zatvoren, tj. ako se CO2 uklanja iz ravnoteže, karbonat će potpuno prijeći u oksid jer se ne može postići dovoljan pritisak CO2 za uspostavljanje ravnoteže. Kalcijev oksid (živo vapno) dobiven tom reakcijom gasi se vodom i prelazi u gašeno vapno, tj. kalcijev hidroksid (Ca(OH)2) koji se koristi u smjesama u građevinstvu (žbuka). Osim za dobivanje kalcijeva oksida, kalcijev karbonat u građevinstvu služi kao građevni kamen.

Kalcijev karbonat reagira sa većinom kiselina jer je karbonatna kiselina prilično slaba:

CaCO3 + 2HCl → CaCl2 + H2O + CO2

CaCO3 + H2SO4 → CaSO4 + H2O + CO2

CaCO3 + 2CH3COOH → Ca(CH3COO)2 + H2O + CO2

Vrtićke radionice

objavio 13. lis 2009. 00:52 Anita Ksi   [ ažurirano 29. pro 2015. 05:00 ]



" Znanost kao radost "  – gimnazijalci  podučavaju  kemiju  u  vrtićima

Nakon  dva projekta 'izrade sapuna'  i 'osnovnoškolaca u Gimnaziji', slijedeći
korak  ili  projekt  nam je bio  'gimnazijalci  u  vrtićima  u  ulozi  kemičara'.

Ideja je zapravo nastavak radionica ZOZ-e čiji je organizator bila pročelnica
upravnog odjela za investicije i europske fondove  mr.sc  Marina Grčić dipl.ing.,
a koju sada nastavljamo u vlastitom aranžmanu (moji učenici i ja)  te se u
duhu naslova 'znanost kao radost' pripremamo  za ostvarenje radionica u
dječim vrtićima po gradu Karlovcu.

Ovog puta moje izabrane učenice su bile iz 3.b razreda opće gimnazije u Karlovcu:
Lucija Vuković, Iva Dimnjaković, Maja Draganjac i Ivana Vranešić.

Prethodile su detaljne pripreme, izbor radionica,  „vulkan ideja“ o svakom koraku,
pitanju i oblikovanju priče uz bočice, tacne, sodu bikarbonu, ocat, jaja i druge
potrepštine.
     U jednom trenutku učenice su rekle -  sve je pripremljeno, mi smo
spremne za poći u vrtić.

Osvanuo je i taj petak, 11. prosinac, naš prvi „pohod na vrtiće“.    Kradom sam
pogledala djevojke koje su zračile  vedrinom i  samouvjerenjem, očekujući
napokon, taj susret s djecom u vrtću.   Pripremile su se zajednički, pomažući si
uzajamno bez trunke sebičnosti ili taštine.

Našle smo se ispred zbornice u dogovoreno vrijeme.   Naše odredište je ovaj
put bio vrtić „Grabrik“.

Polagano hodamo prohladnim ranim poslijepodnevnim danom natovarene tacnama, kutijama s priborom, kutama i školskim torbama.   Ništa nam ne kvari veselje, pričamo
o predivnoj žutoj kugli koja nas je, nakon dosta vremena magle (Karlovačka elegija) konačno, pozdravila svojom raskoši.   Dodale smo da se, barem zato, iskreno
radujemo zrakama koje nas okružuju.

U vrtić smo, činilo se, došle rano, jer su dječica još sklanjala pribor za jelo i metalne
zdjelice, a drugi su provirivali s četkicama za zube među usnama – higijenski obred
nakon objeda.
    Po pogledima i užurbanosti vidjelo se da su nas očekivali.

Stolovi su bili  mali, stoličice tako minijaturne, da sam se zapitala kako će se moje
kršne učenice smjestiti za njih.   Složili smo stoličice, a dječica uz žamor zauzimaju
svoja mjesta.   Jedan dječarac ponosno podiže glavu i
  kaže kako oni nisu mali, imaju
već šest godina, a iduće godine idu u prvi razred.   Druga dvojica su saveznički klimnuli glavama.   Odgovorila sam kako sam zapravo iznenađena koliko su oni veliki, na što mi
je mališan uputio dugi pogled pokušavajući pronaći skriveni smisao u mojim riječima.

Drugi mi je prebacio pitanje preko ramena – kako se zoveš ?   Anita, a ti – Tin.

Djevojke, kao snjeguljice u bijelim kutama, sjele su i počele otkrivati tajne svojih
čarobnih kutija.

Naime, sve što su donijele bilo je „čarobno“ – čarobni bijeli prah - koji počinje pjeniti u bojama, čarobna tekućina, čarobni plavi papirići - koji uronjeni u tekućinu postaju
crveni uz vriskove čuđenja i iznenađenja, čarobne boce  - koje same napuhuju balon, čarobno jaje - kojem je tekućina pojela ljusku.

Lagano hodam između stolova fotografirajući, potpuno nevidljiva.   Male glave s
punom pažnjom prate, sudjeluju i pronicljivo odgovaraju – budući znanstvenici.

Svoje učenice promatram s onim mirom zadovoljnog nastavnika.   Blistaju sretne i
spretne;  te promatram kako ono naučeno oplemenjeno njihovim čistim duhom
oživljava i prelijeva se na mala bića koja ostaju bez daha.

Priginjem se jednoj crnomanjastoj djevojčici širokog osmjeha i pitam je – je li ti lijepo. Pogledala me nasmiješena i odgovorila – da, a nakon, par trenutaka, pogledala me ponovno i šapnula tiho – hvala.

Sada, ne da sam dobila plaću za trud nego i regres, božićnicu, 6%  veću plaću, a
politička, izbjeglička i svaka druga kriza rasplinula se kao mjehurić od sapunice.

Pokusi završavaju, djevojke odlaze oprati tacne, a prilazi mi mališan ozbiljnog izraza
lica.  Pita me, hoću li ponovno doći, nakon što sam potvrdila, upozorava kako ne
mogu doći dva puta s istim pokusima, nego neka smislim neke eksplozivne, a ako
ne mogu biti eksplozivni, neka, barem, budu neke prskalice.
    Ozbiljno odgovaram
kako ću se potruditi smisliti nešto zanimljivo.   Odlazi zadovoljan.

Tete djeci daju papira i bojice da nacrtaju što su vidjeli i doživjeli, vidljivo je kako to dječica odrađuju uvježbano.   Njihova pažnja je već u nekom drugom svijetu boja.
Jedan se mališan žali kako je dobio bojicom po prstima, jer je pošarao prijateljev list
i pitam se, brine li se više za bolno mjesto ili da mu prijatelj ne bi dobio neku kaznu
zbog ovog nadmudrivanja.   Teta ih je mirno razdvojila i zauzimaju novo mjesto
sjedenja.

Nakon dogovora s psihologicom Anitom Turkalj o novom posjetu nekom drugom
vrtiću rastajemo se uz pljesak mališana.

Izlazimo van.   Ivana, Iva, Lucija i Maja uglas razdragano prepričavaju dojmove. Ostavljam ih u tom raspoloženju  s rukama prepunih stvari i srcem prepunim lakoće.

                                                               Anita Grabovac, prof. mentor biologije i kemije

NASTAVAK  RADIONICA  U  VRTIĆIMA:
  VRTIČ  'PARK'  -  18. prosinac 2015. god.


" Znanost kao radost "  – gimnazijalci  podučavaju  kemiju  u  vrtićima  2.

Petak, 18.12.2015.  Ponovno sam se sa svojom malom družinom uputila u 
 vrtić,  ovaj put u vrtić "Park". 


 Dočekao nas je mali predah dječice nakon, čini se, napornih priprema za
 adventske poklone.   Tacne su bile pune purpurnih bogato ukrašenih 
 licitarskih srca.   Jedan stol je bio prepun predivnih krupnih školjki
 modificiranih u ukrase za Božićne jelke.  Bilo je tamo i drugih zanimljivih
 stvari i bogato opremljenih kutaka.

 Ivana, Iva i Lucija su ponovno prionule poslu, izvodile čarolije s običnim,
 jednostavnim tvarima iz naše okoline, izazvale oduševljenje, zornost
 mališana koji su rado sudjelovali u radu.   Izmjenjivale su pitanja,
 objašnjenja, prijedloge i primjedbe s mališanima.

 Nakon pokusa, dok sam čekala učenice da počiste korišteni pribor, mališani 
 su mi spontano prišli.  Jedan dječarac sa zanimljivim crtežom na licu
 raspitivao se o mojoj ulozi u cijeloj priči.  Djevojčica u baletnoj suknjici je 
 izvodila piruete, objašnjavajući teške korake plesa kojeg uči jer će, kada
 odraste, biti plesačica.   Obećala sam joj doći gledati kada bude slavna.
 Druga mi je objasnila kako, zapravo, već dosta zna o kemiji i da je sama
 izvodila pokuse sa svijećom u vodi koja nakon što se poklopi čašom i ugasi,
 iz nekog razloga povuče vodu iz posude u čašu, a zna i da, ako brzo provuče
 mokri prst kroz plamen, neće biti opečena.   Pohvalila sam je i potaknula da
 nastavi s istraživanjima.


 Pribor za pokuse učenice su spremile u posebno ukrašene kutije koje, kada su
 ih zatvorile, na poklopcu su pokazale velikim slovima i u boji napisana slova.
 Djevojčice su uzele listove papira i identično prepisale, ali i tečno pročitale
 riječ - kemija.   Mala balerina je rekla kako će doma zasigurno pronaći neku
 kutiju kojoj će moći nalijepiti ovu riječ.

 Pozvali su nas opet, s nekim novim pokusima i sa malo više njih, jer ova četiri
 pokusa su im bila malo.  Dogovorili su se s tetom kako će sami raditi te
 pokuse, jer sada znaju što im treba i kako će ih izvoditi.

 Umorne i nasmijane, ostavljamo za sobom još jedan neobičan i pomalo 
 zagonetan radni dan.

                                                                                   Anita Grabovac, prof. mentor biologije i kemije

Radionice: kemija 'Vrtić Grabrik'

Radionice iz kemije 'Vrtić Park'

Radionice iz kemije 'Vrtić Gaza'

Karlovački vrtići ‎‎(Grabrik, Park, Gaza)‎‎



1-3 of 3