Biotop, biocenoze, ekosustavi

U prvom razredu gimnazije obrađuju se ekološke teme, a 
učenice 1.b razreda Adrijana Krizmanić i Laura Ratković
teme su obradile na svoj način - dajući osvrt na TV emisije.

Anita Grabovac

15. prosinac na HRT – HTV 1 u 21.05

Sedam svjetova, jedan planet – Južna Amerika

Naš se planet Zemlja sastoji od sedam prekrasnih i posebnih cjelina, kontinenata.
Od goleme Azije, užarene Afrike, ekstremne Sjeverne Amerike, bujne Južne Amerike, nagurane Europe, smrznute Antarktike pa sve do izdvojene Australije.  O tome svjedoči
i ova dokumentarna serija – Sedam svjetova jedan planet, koja opisuje naših sedam kontinenata kao sedam različitih svjetova, otkriva pravi karakter svakog od njih,
prikazuje sav život koji se na njima može zateći, zadivljuje krajolicima i nudi drame
kakve biste očekivali kod divljih životinja, ali prikazuje i one, malo poznate priče,
prema kojima je svaki kontinent poseban.  Zadivljujuće, zar ne ?

Južna Amerika kontinent je koji vrvi životom.  Najviše se mogu istaknuti Ande,
najduži planinski lanac na svijetu. Taj prostor jedinstven je ekosustav koji se prostire
na dužini većoj od 7 tisuća kilometara, od Patagonije na jugu do Venezuele na sjeveru kontinenta.  Najviši vrhovi od oko 6 kilometara „hvataju“ oblake i stvaraju bujne
oblačne šume, na kojima žive jedinstvene biljke i životinje.

15. prosinac na HRT – HTV 1 u 21.05

Fotografija 1. 1. 1.
Pružanje planinskog lanca Andi, od Patagonije na jugu do Venezuele na sjeveru
Izvor:
https://www.sporcle.com/games/PrincessMartell/click-the-andes-countries    

Fotografija 1. 1. 2.
Ande – najduži planinski lanac na svijetu
Izvor:
http://justfunfacts.com/interesting-facts-about-the-andes/  

Sedam svjetova, jedan planet – Južna Amerika

Primjer životinje koja živi u opisanom ekosustavu oblačnih šuma jest andski
medvjed
(Tremarctos ornatus).
  Ovaj medvjed život provodi penjući se na stabla
visoka 30 metara, u potrazi za teško dostupnim plodovima, zbog čega ga rijetko tko
može i zamijeniti.  Jede lišće i voće, vere se po krošnjama visokih stabala i traga za minijaturnom vrstom avokada.

Fotografija 1. 1. 3.
Andski medvjed (Tremarctos ornatus) penje se po krošnjama stabala
Izvor:
https://www.theguardian.com/environment/2020/mar/21/rare-andean-bears-flock-to-cloud-forest-to-feast-on-wild-avocados-aoe

Istočno od Anda prostire se najveća zajednica tropskih kišnih šuma
na svijetu – Amazonija.

Fotografija 1. 1. 4.
Položaj Amazonije istočno od Andi
Izvor:
 https://slatten2004blog.wordpress.com/2017/01/31/regnskog/

Fotografija 1. 1. 5.
Tropske kišne šume Amazonije
Izvor: https://slatten2004blog.wordpress.com/2017/01/31/regnskog/

Amazonija je stanište za više od dva milijuna životinjskih i biljnih vrsta.  Primjerice,
ističemo ptice plavih manakina (Chiroxiphia caudata).  Kako bi zadivio ženku,
mužjak okuplja svoju družinu podređenih koja izvodi složene i komične plesne točke,
pri čemu finalnu točku izvodi glavni mužjak. Nažalost, ovoga puta, u seriji, nisu uspjeli impresionirati ženku koja je, nakon plesa, nezadovoljno odletjela.

Videozapis o uspješnom plesu plavih manakina: https://youtu.be/1zxJPQlFFTI

Ples plavih manakina


Fotografija 1. 1. 6.
Mužjak plavog manakina (Chiroxiphia caudata)

Fotografija 1. 1. 7.
Ženka plavog manakina (Chiroxiphia caudata)

Zatim, možemo istaknuti plave otrovne žabe (Dendrobates tinctorius) koje imaju
jedinstven način zaštite svojih potomaka.  Naime, očevi svoje punoglavce nose na
leđima i svakog smještaju u posebni bazenčić, pri čemu moraju dobro zapamtiti u
koji bazenčić smjeste kojeg punoglavca.  Zanimljivo je kako su odrasli primjerci
ovih žaba veličine tek ljudskog nokta.

Fotografija 1. 1. 8.
Plava otrovna žaba (Dentrobates tinctorius)

Među krošnjama amazonskih tropskih kišnih šuma, svoj život pronalazi i zeleni
anolis (Anolis carolinensis).  Ovaj gušter nestao je prije 50 godina, ali nedavno je
ponovno otkriven.  
Na jugu Brazila slatkovodni izvori ključaju kristalno čistom
 vodom. U njima svoj 
život pronalaze ribe piraputanga (Brycon hilarii).  Kreću se
 tirkiznom vodom prateći majmune kapucine koji se hrane na stablima iznad njih.
Prateći ove majmune, 
piraputange vode borbu za hranu. Primjerice, majmun se
 hrani plodovima voća, 
pri čemu pojedine bobe voća padnu u vodu, nakon čega
mnoštvo piraputangi krene 
u borbu za tim voćem. Ponekad i neke od njih skoče
 iz vode, izviju se u zraku i 
dohvate bobu voća na grani iznad vode.

Fotografija 1. 1. 9.
Zeleni anolis (Anolis carolinensis)

Fotografija 1. 1. 10.
Ribe piraputanga (Brycon hilarii)

Fotografija 1. 1. 11.
Riba piraputanga u lovu na sočne plodove voća

Voće koje ispada ovim primatima lak su obrok za ribu, sve dok divovske anakonde
ne otjeraju majmune na sigurno. To su najveće zmije koje mogu težiti više od 200
kilograma.  Svoj plijen najčešće vrebaju iz vode, u ovome slučaju kao i piraputange.
No, anakondama nisu zanimljive ribe, već neki konkretniji plijen, kao što je majmun
kapucin na drvetu iznad vode.

Fotografija 1. 1. 12.
Majmun smeđi kapucin (Cebus apella)

Fotografija 1. 1. 13.
Zmija žuta anakonda (Eunectes notaues) vreba svoj plijen u vodi

U prostoru kolumbijske šume živi jedan od narjeđih majmuna na svijetu –
pinč tamarin (Saguinus oedipus).  Ovi majmuni prolijeću krošnjama loveći kukce i
hraneći se voćem.  Prepoznatljivi su po svom neukrotivom busenu bijele kose navrh
glave. 
U blizini spektakularnih slapova rijeke Iguazú lete ptice slapašice čiope
(Apus apus), a zatim misteriozno nestanu. Naime, one imaju vodootporno perje,
prolete kroz sam vodopad i u njegovoj unutrašnjosti grade gnijezda za svoje mlade.

Fotografija 1. 1. 14.
Majmun pinč tamarin (Saguinus oedipus)

Fotografija 1. 1. 15.
Ptica čiopa (Apus apus) u blizini vodopada

Fotografija 1. 1. 16.
Spektakularni slapovi rijeke Iguazú

Tijekom dokumentarne serije, spomenut je i Anđelov vodopad.   Naime, ovo je
najviši vodopad na svijetu, visok 979 kilometara, a na dnu širok 150 metara.

Fotografija 1. 1. 17.
Najviši vodopad na svijetu – Anđelov vodopad

Na krajnjem jugu kontinenta grabežljivci krstare neravnim krajolikom Patagonije.
Mogu se istaknuti pume (Puma concolor), kao mačke koje žive na najjužnijem
području od svih mačaka na svijetu. Ispod okomitih kamenih šiljaka majka puma
mora smoći sve svoje iskustvo i snagu da svlada otpornu lovinu. Pume su iznimno
vješti lovci, a svoj plijen svladavaju gušenjem. Ta im je vještina dakako potrebna,
jer bez lova i hrane, u ovakvo surovim uvjetima Patagonije, neće moći preživjeti.

Fotografija 1. 1. 18.
Puma (Puma concolor) u Patagoniji

Suživot s pumama u Patagoniji provodi i guanako (Lama guanicoe), rođak deve.
Ova je životinja visoka gotovo 2 metra i trostruko teža od pume, zbog čega ju može
odbaciti.  
Za vrijeme dokumentarca, prikazan je pumin lov na guanaka.  U lovu joj
pomažu i njezini mladunci, ali oni još uvijek nisu dovoljno vješti.

Fotografija 1. 1. 19.
Guanako (Lama guanicoe) u Patagoniji

Fotografija 1. 1. 20.
Puma lovi guanaka

Ekološki problemi
Amazonija je najveća zajednica tropskih kišnih šuma na svijetu, zauzima četvrtinu
ukupne površine Južne Amerike. Predstavlja ogroman ekosustav s nekoliko milijuna
vrsta kukaca, biljaka, ptica, riba, gmazova i drugih oblika života, od kojih mnogi još
nisu poznati.  Zbog svoje veličine i važnosti, nosi naziv „pluća svijeta“.

Fotografija 1. 1. 21.
Rasprostranjenost tropskih kišnih šuma u svijetu – Amazonija zauzima
najveću površinu

Čovjekovim utjecajem amazonska tropska kišna šuma stradava iz dana u dan.
Šume se neprestrano krče zbog dobivanja poljoprivrednih površina, a posljedice
krčenja na nekim su mjestima vidljive čak iz svemira. Svakih 5 sekundi nestane
šuma veličine jednog nogometnog igrališta. Krčenje šuma ne utječe samo na
smanjenje biljnog, već i životinjskog svijeta. Uništavaju se njihova prirodna
staništa, ponestaje hrane, kukaca koji su glavni izvor hrane za sve veće organizme.
Smatra se da je danas ugroženo više od 2 000 životinjskih vrsta u Južnoj Americi.

Fotografija 1. 1. 22.
Deforestacija amazonske tropske kišne šume

Južna Amerika najraznolikiji je kontinent našega planeta. Prekrasna priroda i bujan
život kojemu se čovjek može samo diviti. No, čovjek mora uspostaviti ravnotežu između
svoje potrebe i prirode. U protivnome, neće više moći uživati u toj ljepoti, uništit će život ostalim živim bićima, a na kraju i samome sebi.

Adrijana Krizmanić,  1.B


AUSTRALIJA

 Australija se u prošlosti nalazila na kontinentu zvanom Gondvana.
Na početku plitka mora, kasnije su razdvojila Australiju od Azije. Kako
je morska razina rasla, prvi ljudi na tom prostoru su se povlačili u unutrašnjost. Sisavci su u Australiju stigli tek nedavno te se druge životinje iz ostalih krajeva nisu mogle doseljavati jer je Australija postala izolirana morem. Samo leteći sisavci su mogli doći u Australiju. Također Australija
je prije bila povezana sa Antarktikom,ali su se ta dva kontinenta razdvojila
 te je Australija postajala sve toplija i toplija jer se pomicala prema
 ekvatoru i sjeveru.

Fotografija 1.1.1. Australija-kontinent

Izvor: https://www.akta.ba/vijesti/australija-granice-ostaju-zatvorene-do-naredne-godine/119413

 

  KAZUAR (Casuarius) je ptica koja je visoka i do 2 metara. Roditeljske sposobnosti ove ptice su zadivljujuće osobito zbog mužjaka. Mužjak sam odgaja mlade ptiće i do 8 mjeseci. Preživljavanje ove ptice je teško, pogotovo ptićima. Ako se ptići izgube glasanjem pokušavaju naći oca. Veze ptića i oca su jače od strahova.

Fotografija 1.1.2. Kazuar (Casuarius)

Izvor: https://valenteshop.ru/hr/samaya-krupnaya-ptica-samaya-bolshaya-ptica-v-mire-afrikanskaya/

 

MALA CRVENA LETEĆA LISICA (Pteropus hypomelanus) je vrsta šišmiša koja imaju velika krila koja im otežavaju let i polijetanje sa tla. Odmaraju se tako da vise sa grana (objese se nogama za granu). Vodu moraju piti svaki dan te to čine u letu na način da se obruše dovoljno nisko da smoče trbuh iz kojeg će kasnije isisati vodu. No,neprijatelj vrijeba iz vode, a to je krokodil. Njihova okretnost u zraku u suprotnosti sa krokodilovom smrtonosnom brzinom nekada i nije od velike pomoć



Fotografija 1.1.3. Mala crvena leteća lisica

Izvor:  https://paulturner-mitchell.com/hr/73104-kto-takie-letuchie-lisicy-i-chem-oni-pitayutsya-foto-zhivotnogo.html

 

KROKODILI (Crocodilia) su preživjeli još od prapovijesnog doba Australije.

Fotografija 1.1.4. Krokodil(Crocodilia)

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Morski_krokodil

 

KLOKANI (Macropodidae) u hladnoći na velikim visinama imaju vrlo male izglede za preživljavanje. Mlade klokane majke zaštićuju od hladnoće u njihovim tobolcima.

Fotografija 1.1.5. Klokani (Macropodidae)

Izvor:  https://amikamoda.ru/hr/samec-kenguru-nazvanie-tak-rozhdaetsya-detenysh-kenguru-foto-i-video.html

 

VOMBAT (Vombatus urisinus)  je tobolčar koji se obično sklanja u zemlju, ali dok snijeg vlada to baš i nije moguće. Težak je poput većeg psa, a noge su mu kratke poput manjeg psa. Inače jede travu koja se trenutno skriva ispod snijega pa mora prijeći nekoliko kilometara da nađe travu. Može preživjeti skoro bez ičega,potrebno mu je samo nekoliko zalogaja koji će biti dovoljni za tjedan dana.

Fotografija 1.1.6. Vombat (Vombatus urisinus)

Izvor: https://wallpapers-fenix.eu/Animals/24/1919/

 

VELIKO RAZVODNO GORJE
  je ostatak nekoć visokih gorja.

Fotografija 1.1.7. Veliko razvodno gorje

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Veliko_razvodno_gorje

 

ISTOČNI SIVI KLOKANI (Macropus giganteus) naseljavaju takozvani  „sivi zavičaj“. Kada se usprave visoki su 2 metra, a brzina im je poput trkaćeg konja.

Fotografija 1.1.8. Istočni sivi klokan(Macropus giganteus)

Izvor: https://geografija.hr/zivotinjski-svijet-australije/

 

DINGO (Canis lupus dingo) je neprijatelj sivih klokana i naseljavaju isto područje,travnate ravnice. Dingo je potomak vukova kojeg su prenijeli ljudi iz Azije. Klokani su prebrzi za njih pa pokušavaju napad iz zasjede. Neravni teren pogodan je za dinga gdje će imati uspješniji lov na klokana koji se spotiče o kamen i pada.


Fotografija 1.1.9. Dingo(Canis lupus dingo)

Izvor: https://time.com/492/dingoes-didnt-cause-extinction-of-tasmanian-devils/

 

EUKALIPTUS (Eucalyptus) je biljka tipična za Australiju. Lišćem je otrovna za većinu životinja, no ne i za koale koje se jedino njome i hrane.

Fotografija 1.1.10. Eukaliptus(Eucalyptus)

Izvor: https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/alternativna-medicina/biljna-ljekarna/eukaliptus-ljekovitost-etericno-ulje-i-caj

 

KLJUNATI JEŠCI (Tachyglossus aculeatus) pri niskoj temperaturi
                       prelaze u mirovanje i razmnožavaju se jajima.

Fotografija 1.1.11. Kljunati ješac(Tachyglossus aculeatus)

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Tachyglossus_aculeatus

 

PAUK SKAKAČ JOTUS (Philaeus chrysops Poda) je nedavno otkriveni ubojica. Ženka je velika 5 milimetara, a plijen traže na stabiljkama trave. Usredotočeni su samo na lov kada hvataju plijen i sa svoja 4 oka pomno proučavaju njihova kretanja. Mužjak jotusa pokušava zavesti ženku „dvostrukim zaveslajem“ i na kraju „završnim zaveslajem“. Ženke jotusa pare se samo jedanput pa ako se već parila mogla bi ga usmrtiti. Kada mužjak osvoji ženku i parenje završi mužjak se povlači da ga ženka ne napadne.

Fotografija 1.1.12. Pauk skakač Jotus(Philaeus chrysops Poda)

Izvor: https://amikamoda.ru/hr/pauk-skakun-obraz-zhizni-i-sreda-obitaniya-pauka-skakuna.html

 

ULURU je kamena stijena u središtu Australije. Za prve ljude koji su se tamo naselili prije 60 000 godina je bila sveta. Olujni vjetrovi smrvili su stijene u pijesak i zato je danas unutrašnjost Australije pustinja. Vjetrovi su usjekli crte na nekadašnjim visokim planinama. U području Uluru-a nema stalne vode ni biljaka te samo najotporniji preživljavaju.

Fotografija 1.1.13. planina Uluru

Izvor: https://she.hr/10-mjesta-na-zemlji-s-najjacim-energetskim-poljima/

 

PERENTIA (Varanus giganteus) naseljava područje Uluru-a i najveći je gmaz. Od hrane (guštera) na biranje ima 3 opcije: bradati zmaj, plavo-jezičasti rovaš i australski moloh. Perentia ima dugačak tanak jezik.

Fotografija 1.1.14. Perentia(Varanus giganteus)

Izvor: https://dinoanimals.pl/zwierzeta/waran-wielki-varanus-giganteus-najwieksza-jaszczurka-australii/

 

AUSTRALSKI MOLOH (Moloch horridus) nije veći od miša, a hrani se mravima. Uranja noge u malu lokvu duboku nekoliko milimetara. Koža mu upija tu vodu poput bugačice. Upija vlagu kapilarnim djelovanjem,usisava je međusobno povezanim žilama dok ne zablista. Parentia je 200 puta veća od moloha.

Fotografija 1.1.15. Australski moloh(Moloch horridus)

Izvor: https://amikamoda.ru/hr/nauchnoe-nazvanie-shchekastogo-yashchera-beznogie-yashchericy-vidy-stroenie-obraz-zhizni.html

 

DIVLJA PAPIGICA TIGRICA (Melopsittacus undulatus) je vrsta koja je zaista osvojila australsku pustinju. Oni ne čekaju da voda dođe k njima već znaju prijeći i do 500 kilometara u jednom danu da ju pronađu. Oni su  najuspješniji pustinjski nomadi, a u jatu ih se nalazi oko 10 000.

1.1.16. Fotografija Divlja papigica Tigrica (Melopsittacus undulatus)

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Tigrica

 

JASTREB (Accipiter gentilis) je neprijatelj papigica tigrica. Dokle god je jastreb na tlu papigice će sići do vode i popiti ju, ali kada jastreb poleti papigice se brzo moraju odmaknuti od vode i poletjeti. Papigice imaju jednostavnu obradu, a to je da sve polete istodobno u jatu kako se jastreb ne bi mogao skoncentrirati na jednu metu. No, kada se  papigice opet nađu u vodi,  jastrebu je lakše naciljati i krenuti u napad.

Fotografija 1.1.17. Jastreb(Accipiter gentilis)

Izvor: https://gostehstroy.ru/hr/finansy/iz-praktiki-ohoty-s-yastrebom-perepelyatnikom-yastreb-perepelyatnik-ili/

 

KORALJI (Anthozoa) nalaze se u bistrim tropskim vodama samo metar ili dva ispod površine.

Fotografija 1.1.18. Koralji(Anthozoa)

Izvor: https://www.index.hr/vijesti/clanak/studija-o-koraljima-imaju-iste-simptome-kao-kod-proslih-masovnih-izumiranja/2162222.aspx

 

Koralji u tim plitkim vodama prerastaju u GREBENE. Jedan od najbogatijih grebena u svijetu je Mingalu. Tisuće morskih organizama žive u ovim „koraljnim gradovima“.

Fotografija 1.1.19. greben Mingalu

Izvor: https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/zanimljivosti/1940105/prirodna-katastrofa-cak-93-posto-velikog-koraljnog-grebena-je-prakticki-mrtvo/

 

MORSKI PSI (Selachimorpha) postojali su 200 milijuna godina prije dinosaura. Hrane se (osim stalnim ribama u tim krajevima) ribama iz otvorenog oceana koje se nalaze u jatu. Morski psi ih pokušavaju otjerati bliže obali tako da ih pribiju uza žal. To se događa jedanput godišnje. Kada naiđe pravi trenutak kreću u napad i zajedno surađuju. U Australiji ima više morskih pasa nego igdje na svijetu.

Fotografija 1.1.20. Morski psi (Selachimorpha)

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Morski_psi

 

TASMANIJA jedan je od najvećih otoka i nalazi se uz južnu obalu. Australija je opasana i velikim i manjim otocima. Tasmanija ima svojeg posebnog tobolčara, Tasmanskog vraga.

Fotografija 1.1.20. otok Tasmanija

Izvor: https://etw.hr/putovanje/australija-i-tasmanija/

 

TASMANSKI VRAG (Sarcophilus harrisii) rijetko izlazi danju, već noću. Na otoku nema puno plijena za njih pa hranu traže na obalama. Noću mogu prijeći nekoliko kilometara kako bi našli hranu nebitno je li hrana živa ili mrtva. U jednom obroku mogu pojesti i do 40% svoje težine. Imaju snažne čeljusti koje melju čak i kosti. Tasmanski vragovi su ugroženi dok su nekoć naseljavali većinu Australije.

Fotografija 1.1.21 Tasmanski vrag(Sarcophilus harrisii)

Izvor: https://www.tacno.net/prijatelji-zivotinja-2/tasmanski-vrag-spasen-s-ruba-izumiranja/


POVIJESNI CRTEŽI NA STIJENAMA udaljeni su 4 000 kilometara
od jazbine obitelji Tasmanskog vraga. Ovo područje stijena prekriveno je najvećom zbirkom povijesnih crteža na svijetu. Više od milijun slika divljih životinja naslikano je na stijenama, a među njima je Tasmanski vrag i vuk tobolčar. Prije samo 200 godina u Australiju su došli Europljani s oružjem,psima,lisicama…te su zajednički desetkovali australski svijet.

Fotografija 1.1.22. povijesni crteži na stijenama

Izvor: https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/simbolizam/svijet-aboridzina/

 

VUK TOBOLČAR TILACIN (Thylacinus cynocephalus) bio je jedan od najvećih grabežljivaca na ovom kontinentu. 1936. snimljen je posljednji primjerak u zoološkom vrtu neposredno prije nego što je uginuo. Tada su izumrli svi tilacini, a crteži na stijenama su njegovi današnji spomenici.

Fotografija 1.1.23. Vuk tobolčar Tilacin(Thylacinus cynocephalus)

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Tasmanski_tigar

 

  Australija je danas jedan od najsuših kontinenata na čiju površinu veću od 70% uopće ne pada kiša. U Australiji kiša padne jednom ili dvaput godišnje. Sisavci su se dobro prilagođavali životu dok se njihov zavičaj mijenjao, ali sada su suočeni sa najvećom promjenom njihova svijeta. Sisavci danas u Australiji nestaju brže nego igdje u cijelome svijetu. Pitate se tko je odgovoran za tako veliku promjenu njihova svijeta? Odgovorit ću vam jednom riječju, čovječanstvo.

Fotografija 1.1.24. kontinent Australija

Izvor: https://sites.google.com/site/australija54/

 


NOVI CIKLUS RADIONICA ZA POLAZNIKE VRTIĆA

Pripremili smo novi ciklus radionica iz kemije za polaznike vrtića grada Karlovca.
Posjetila nas je prva skupina mališana iz vrtića "Grabrik".
Donosim prve dojmove učenika koji su se po prvi puta okušali u ulozi
voditelja radionica.

                                                                           Anita Grabovac, prof. mentor

Radionica, koju smo održali 7.12. za djecu iz vrtića „Grabrik“, bila je jedno sasvim
novo i zabavno iskustvo za mene. Nikada prije nisam imala prilike raditi s djecom
vrtićke dobi i, moram priznati, bilo me pomalo strah kako će se sve zajedno odigrati.
No, sve je na kraju prošlo vrlo glatko, bez velikih problema i uistinu sam uživala
držeći demonstraciju i vodeći radionicu.

Shvatila sam kako rad s djecom zapravo iziskuje dosta energije i bilo je potrebno
konstantno održavati brzi tempo, jer djeca brzo izgube interes. Bilo je potrebno
staviti se u njihove cipele i sve im objasniti na najjednostavniji mogući način
i pritom biti spreman na odgovaranje na njihova bezbrojna pitanja.

Uživala sam na ovoj radionici, vrijeme koje smo proveli s djecom prošlo je u trenu,
dobro smo se zabavili, nasmijali, a djeca su bila znatiželjna i zainteresirana za ono
što smo im pokazivali. Nadam se da ćemo ovako nastaviti i s ostalim vrtićima našeg
grada jer mi se ova prva radionica izuzetno svidjela.

                                                                                                      Lucija Grbac, 2.


Vidjeti osmjeh na malim licima nakon što napraviš neki jednostavni pokus - to je doista neprocjenjivo. Svidjelo mi se što sam mogao (uz veliku pomoć svoje kolegice Lucije) biti osoba kojoj se mališani dive i što sam mogao s njima podjeliti svoje znanje i zainteresirati
ih za znanost na jedan sasvim zabavan i opušten način.
                                                                                                            Bruno Ban, 2.e


Dolazak vrtićanaca nam je svima uljepšao i ispunio dan. Njihova mala
zainteresirana lica pozorno su nas gledala.  Bilo je to jedno predivno
iskustvno učiti mlade kemiji i buditi u njima interes za znanost.  Kako i
mi sami volimo kemiju i širok opseg prirodoslovlja tako volimo i raditi
s djecom jer u njima vidimo mlade sebe. Bilo je zaista nezaboravno i  s
veseljem ćemo punoviti to opet.  Znanost je naš život, a rad sa drugima
naš je smisao života !
                                                                                                    Leon Lenuzzi, 1.d





Novosti

  • Hodajući protein Znanost SMIJEŠNO KORAČAM OVOG TRENUTKA U NAMA: Protein kinezin ‘hoda’ i vuče veliki mjehurić unutar stanice Ova ilustracija pokazuje kako motorni protein kinezin vuče mjehurić po imenu vezikula (‘vrećica’ u kojoj se prenose unutarstanične tvari) po mikrocjevčici unutar stanice. Iako kinezin djeluje kao da hoda, njegovi koraci nisu poput naših, više se radi o naglim trzajima a spajanje ‘stopala’ s mikrocjevčicom po kojoj hoda stvara reakciju rezultat koje je trzaj drugog stopala prema naprijed i tako sve dok ne stigne do cilja. Ovo se sve u stvarnosti događa puno brže nego što je prikazano na ilustraciji, i to u gotovo svakoj stanici našega tijela. Isto tako, u stvarnosti kretnje djeluju više poput teturanja, s nasumičnim pauzama i brzim koracima, a ...
    Post je postavio/la 14. pro 2015. 12:37 Anita Ksi
Prikazani postovi: 1 - 1 od 6. Prikaži više »

Tjedna događanja

  • Županijsko natjecanje iz kemije Županijsko natjecanje iz Kemije - 1. razredi br. Ime i prezime učenika/ce škola mentor bodovi ljestvica 1. IVAN  MIHOVILOVIĆ Gimnazija - KA Ivana  Huljev 41. 1. 2. FRANJO  MIKIĆ Gimnazija - KA ...
    Post je postavio/la 13. ožu 2015. 13:58 Anita Ksi
Prikazani postovi: 1 - 1 od 2. Prikaži više »

Teme mjeseca

  • Nobelova nagrada za kemiju Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima. To je jedna od pet Nobelovih nagrada ustanovljenih oporukom Alfreda Nobela iz 1895. godine ...
    Post je postavio/la 22. lis 2012. 09:27 Anita Ksi
  • Oksidi Oksidi su spojevi elemenata s kisikom, grade ih svi elementi izuzev plemenitih plinova. Nastaju kao produkti oksidacije drugih minerala, a javljaju se i u stijenama vulkanskog podrijetla. Mogu biti bazični ...
    Post je postavio/la 22. lis 2012. 10:18 Anita Ksi
  • Vrtićke radionice " Znanost kao radost "  – gimnazijalci  podučavaju  kemiju  u  vrtićimaNakon  dva projekta 'izrade sapuna'  i 'osnovnoškolaca u Gimnaziji', slijedeći korak  ili  projekt  nam je bio  'gimnazijalci  u  vrtićima  u  ulozi  kemičara ...
    Post je postavio/la 29. pro 2015. 05:00 Anita Ksi
Prikazani postovi: 1 - 3 od 3. Prikaži više »

Znanstveni svijet kemije i biologije


  • Post je postavio/la 24. lis 2012. 14:08 Anita Ksi
  • 11. Hrvatski biološki kongres 11. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES S MEĐUNARODNIM  SUDJELOVANJEM U vremenu brze znanstvene dinamike koja rezultira sve većim brojem novih spoznaja jedna od  značajnih znanstvenih aktivnost, koja olakšava uvid i snalaženje u ...
    Post je postavio/la 24. lis 2012. 02:01 Anita Ksi
  • Chemical Science Chemical Science wins prestigious ‘best new journal’ award 16 Sep 2011 By Fiona McKenzie, Deputy Editor. The Royal Society of Chemistry’s new flagship journal Chemical Science won ‘Best New ...
    Post je postavio/la 22. lis 2012. 09:21 Anita Ksi
  • 2. Hrvatska konferencija o kemijskom obrazovanju 2. Hrvatska konferencija o kemijskom obrazovanju    Vrijeme i mjesto održavanja:  Split, 7. – 11. Listopada 2012             Organizatori: ·      Hrvatsko kemijsko društvo ·      Prirodoslovno-matematički fakultet sveučilišta u Splitu ·      Agencija za odgoj i obrazovanje ...
    Post je postavio/la 18. velj 2013. 08:59 Anita Ksi
Prikazani postovi: 1 - 4 od 4. Prikaži više »