Znanje

Znanje

Aleksandar Trajkovski

(1) Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog: (2) da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi; (3) da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost; (4) da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće; (5) kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli; (6) da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke. (7) Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku. (Izr 1:1-7)

1. Uvod

Vidimo tekst iz Božije riječi gdje pisac nadahnut Duhom Svetim veliča shvaćanje, razum, pamet, znanje, razumijevanje, mudrost, spoznaju, umijeće, pouku. Naslov moje današnje propovijedi je Znanje ili razmišljanja o znanju. Ovo neće biti iscrpan i balansiran studij nego, kao što naslov kaže - razmišljanja o znanju. Podijelit ću s vama neke činjenice i važne istine o znanju. Je li znanje važno? Kakvo znanje je važno? Vrijedi se truditi stjecati ga? Možemo li ga uopće steći?

Čini mi se da danas mnoge znanje uopće ne zanima. Kada sam išao u školu, bilo koju školu, samo mali, veoma mali broj ljudi je bio zainteresiran za znanje. Mnogima je bilo važno da završe školu, da završe s dobrim ocjenama, da dobiju diplomu, da dobiju dobar posao. A samo znanje kao znanje? Malo koga je zanimalo. Malo ko od nas je volio da uči. Kada pogledam oko sebe vidim da ljudi teže za novcem, slavom, užicima, ali nemam dojam da ljudi teže za znanjem, osim tamo gdje im znanje može pomoći da steknu novac i slavu. Dakle, za mnoge su novac slava i užici veće dobro od znanja. Znanje je samo sredstvo kojim se postižu ovozemaljski prolazni ciljevi.

Danas, u naše moderno vrijeme, znanje je mnogo dostupnije ljudima nego što je to bilo prije pedeset godina. Fakulteti na svakom koraku. Obrazovanje dostupnom većem broju ljudi. Internet dostupan svima. Knjižnice još uvijek na starim mjestima. Nepobitno je da danas ljudi mogu mnogo lakše doći do potrebnih informacija. A da li je svo znanje dostupno svima? Iako je danas mnogo lakše doći do znanja, neophodno je da se podsjetimo kako se mnoge informacije ipak skrivaju.[1]

Dat ću vam par primjera. Da li ste ikada pokušali napraviti čevape? Sigurno ste ih kupovali u nekoj od mesnica. Primijetili ste da u mnogim slučajevima ti čevapi nisu ni nalik na one u dobrim čevabdžinicama. Zašto je to tako? Zato što neki mesari i kuvari znaju tajne recepte i ne žele ih otkriti drugima jer im to znanje donosi novac. Svi će ići u onu čevabdžinicu u kojoj se prave dobri čevapi. S jednom gospođom sam razgovarao o hrani i rekla mi je da ima dobar recept za pljeskavice, i nije mi ga htjela dati.

Navest ću vam još jedan zanimljiv primjer. Svi smo bar nekad bili kod liječnika. Liječnici će vam veoma rijetko, ako ikada, dati detaljne informacije o bolesti od koje bolujete. Jedna sestra je bila kod liječnika. Kada je upitala da joj objasni od čega boluje, odgovor je bio ovaj: „Ti imaš ono što ne bi trebala imati, a nemaš ono što bi trebala imati.“ Veoma iscrpno objašnjenje.

Jednom prilikom sam otišao kod liječnika. Nakon što me pitao zašto sam došao, odgovorio sam da me bole sinusi. On je odmah zagalamio na mene: „Šta ti znaš šta su sinusi!!!“ Dakle, ja ne znam, ne mogu znati, niti trebam znati šta su sinusi. Pretpostavljam da sam nakon ulaska u ordinaciju trebao reći nešto ovako: „Doktore, ja nisam siguran ko sam niti znam šta me muči. Molim vas pomozite mi.“

Ako je moje zapažanje tačno, a vjerujem da bi se mnogi složili sa mnom, onda je pitanje zašto doktori kriju znanje? Postoje barem dva glavna odgovora. Jedan je da možda ni sami ne znaju. A drugi je da kriju znanje jer im ono donosi poziciju, ugled i novac. Jer ako samo oni znaju i mogu znati rješenje za naše zdravstvene probleme, onda oni imaju monopol nad zdravljem, potpuno smo ovisni o njima i bez njih ništa ne možemo. Tako su si osigurali trajni položaj, ugled i novac. Ali tako ne bi trebalo biti.

Navest ću još jedan primjer. Skrivanje znanja od strane religioznih vođa. U nekim vodećim religijama, kao što je rimokatolička, samo svećenici imaju posebno znanje i posebnu moć. I bez njih niko ne može razumjeti Bibliju niti se uopće može spasiti. Tako, naime, oni tvrde, ali to, na svu sreću, nije istina.

Postoji i dezinformiranje. To je jedna metoda skrivanja znanja. Radi se o tome da oni koji skrivaju znanje ne žele ljudima reći da od njih skrivaju, nego im daju informacije, ali pogrešne. Tako danas postoji centri znanja i obrazovanja. Oni koji tamo studiraju i stjeću znanje i diplome misle da su stekli znanje. A može biti da su, najprostije rečeno, prevareni. Na primjer, neki potroše godine da bi studirali i stjecali znanje koje se temelji na teoriji evolucije. Teorija evolucije je pusta fantazija. Ljudi misle da su stekli znanje, a ustvari su prevareni. Promoviranjem teorije evolucije želi se sakriti istina o Bogu Stvoritelju. Studenti na teološkim fakultetima provedu godine učeći i što treba i što ne treba. Zatrpani su raznim informacijama i dezinformacijama tako da nemaju vremena ni želje proučavati ono najvažnije – Božiju riječ.

Ako je to tako kao što sam rekao, a siguran sam da jeste, kako se onda sačuvati od prevare i kako doći do stvarnog znanja?

2. Važnost duhovnog znanja

Ono o čemu danas želim posebno govoriti nije znanje općenito, nego najvažnije od sveg znanja, duhovno znanje, poznavanje duhovnih stvarnosti.

Znanje je neophodno za spasenje

(13) Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen. (14) Ali kako da prizovu onoga u koga ne povjerovaše? A kako da povjeruju u onoga koga nisu čuli? Kako pak da čuju bez propovjednika? (Rim 10:13-14)

Tekst nam kaže da je za spasenje potrebno prizvati ime Gospodnje, potrebno je prizvati Isusa Krista. Ali da bi neko prizvao Isusa Krista, mora u Njega vjerovati. A da bi vjerovao mora za Njega čuti. Mora dobiti informacije, mora imati znanje. Bez znanja Evanđelja nema spasenja. Zato mi i propovijedamo. Ljudima dajemo informacije, dajmo im znanje da bi mogli vjerovati i spasiti se.

Znanje je potrebno za duhovni rast

(5) Zbog toga svim marom prionite: vjerom osigurajte krepost, krepošću spoznaje, (6) spoznanjem uzdržljivost, uzdržljivošću postojanost, postojanošću pobožnost, (7) pobožnošću bratoljublje, bratoljubljem ljubav. (8) Jer ako to imate i u tom napredujete, nećete biti besposleni i neplodni za spoznanje Isusa Krista. (2Pt 1:5-8)

Za napredak u duhovnom životu uz vjeru, ljubav i sve druge vrline, neophodno je i znanje.

Znanje je potrebno za bogat i plodonosan duhovni život

(34) Kad iziđe, vidje silan svijet i sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati u mnogočemu. (Mk 6:34) U Evanđelju po Mateju piše ovako:

(36) Vidjevši mnoštvo, sažali mu se nad njim jer bijahu izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira. (Mt 9:36)

Šta je lijek za ljude koji su izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira? Da li psiholog, psihijatar ili neki drugi ovosvjetski lijek. Ne nego duhovna pouka.

Znanje je potrebno a borbu protiv sotone i lažnih učitelja

(9) Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem. (Izr 11:9)

Lijek protiv štetnih riječi, protiv laži i lažne nauke je znanje. U Efežanima piše ovako:

(14) Držite se dakle! Opašite bedra istinom, obucite oklop pravednosti, (Ef 6:14)

Bez znanja istine nemožemo niti pomišljati o borbi protiv sotone i njegovih lukavstava.

Znanjem se izbavljamo od mnogih nevolja i problema

(6) Moj narod gine: nema znanja; jer si ti znanje odbacio, i ja odbacujem tebe iz svećenstva svoga; jer si Zakon svoga Boga zaboravio, i ja ću tvoje zaboraviti sinove. (Hoš 4:6)

Bog kaže da narod gine jer nema znanja. Koliko je ovo važna izjava. A o kakvom se znanju radi? O duhovnom znanju. O poznavanju Božijeg zakona. Bog je postavio svećenike da poučavaju narod Njegovom Zakonu. Poznavanje i vršenje Božijeg zakona je neophodno da bi ljudi živjeli i bili blagoslovljeni. Svećenici nisu vršili svoju zadaću i posljedice su bile strašne, kako za svećenike, tako i za narod.

Ovi svećenici koje Hošea spominje su starozavjetni svećenici. U Novom Zavjetu nemamo ovakvu vrstu svećenika. Zato je čudno da u nekim Crkvama i dan danas postoje svećenici. Veoma čudno. To zasigurno nema veze s Biblijom. U Novozavjetnoj Crkvi postoje pastiri i učitelji, starješine i nadglednici, a ne svećenici. Osim toga Novi Zavjet jasno naučava da su svi vjernici svećenici. Tako ono što je Hošea govorio starozavjetnim svećenicima vrijedi i dan danas ali se može primijeniti na pastire i učitelje i na sve vjernike. Pastiri i učitelji su dužni da Crkvu uče duhovnom znanju. Svi vjernici su dužni da navješćuju Evanđelje.

Pitanje za nas je: Da li danas narod gine jer nema znanja? Jesmo li krivi što ljudima ne propovijedamo Zakon i Evanđelje? Pitanje za pastire i učitelje: Da li danas Božiji narod gine jer nema znanja? Poučavaju li pastiri i učitelji Crkvu cjelokupnom Božijem naumu spasenja?

Znanje nam pomaže da se čuvamo od grijeha

(11) U srce pohranih riječ tvoju da protiv tebe ne sagriješim. (Ps 119:11)

Šta nam pomaže da se čuvamo od grijeha? Znanje Božije riječi.

3. Nedovoljnost znanja

Vidjeli smo kako je znanje veoma važno. Međutim, Biblija nas jasno uči da znanje nije dovoljno. Znanje se nikad ne ističe iznad drugih vrlina niti vrijedi odvojeno od drugih vrlina. Pavao je o znanju napisao ovako:

(1) U pogledu mesa žrtvovana idolima, znamo, svi posjedujemo znanje. Ali znanje nadima, a ljubav izgrađuje. (2) Ako tko misli da što zna, još ne zna kako treba znati. (3) A ljubi li tko Boga, Bog ga poznaje. (1Kor 8:1-3)

Znanje je važno, ali znanje bez ljubavi ne vrijedi puno. Ono vodi napuhanosti, a ne stvarnoj duhovnoj izgradnji. Čitali smo da Petar hvali znanje ali u zajedništvu s drugim vrlinama:

Znanje bez vjere, kreposti, uzdržljivosti, postojanosti, pobožnosti, bratoljublja i ljubavi nije znanje.

4. Kako do znanja?

Sada kada smo vidjeli važnost i ograničenost znanja, možemo se pitati i kako do znanja? Predložio bih nekoliko koraka: (1) prepoznati važnost znanja, (2) prepoznati izvor znanja, (3) prepoznati mogućnost dolaska do znanja, (4) potražiti znanje i (5) moliti za znanje

Prepoznati važnost znanja

(10) Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata. (Izr 8:10)

(7) Početak je mudrosti: steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost. (Izr 4:7)

Na početku smo vidjeli da mnogi teže ne za znanjem, nego za novcem, a znanje im je sredstvo da steknu novac. Ovdje je suprotno. Ljudi trebaju težeti za znanjem više nego za novcem. I novac može biti sretstvo za stjecanje znanja, a ne obratno.

U Izrekama 4:7 se spominje mudrost. Znanje i mudrost su srodni pojmovi. Nema mudrosti bez znanja. Mudrost je pravilna upotreba znanja i pravilan odnos prema znanju. Mudrost i znanje se zajedno spominju u nekoliko biblijskih stihova. U Izrekama 14:6 Znanje i mudrost su sinonimi.

(13) Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost. (14) Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata. (15) Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu; (16) dug joj je život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i čast. (Izr 3:13-16)

Prepoznati izvor znanja

Kada smo prepoznali važnost znanja onda je idemo tražiti. Suštinski je važno da znamo gdje se znanje može naći.

(8) Salomon odgovori: "Veoma si naklon bio mome ocu Davidu i zakraljio si mene na njegovo mjesto. (9) Bože Jahve, neka se ispuni sada obećanje što si ga dao mome ocu Davidu, jer si me zakraljio nad narodom kojega ima mnogo kao zemaljske prašine. (10) Daj mi sada mudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko će upravljati tolikim narodom kao što je ovaj tvoj!" (11) Bog reče Salomonu: "Budući da ti je to u srcu, a nisi iskao ni bogatstva, ni blaga, ni slave, ni smrti neprijatelja i jer nisi tražio duga života nego mudrosti i znanja kako bi upravljao mojim narodom nad kojim te zakraljih, (12) dajem ti mudrost i znanje. Ali ti dajem i bogatstva, blaga i slave kakve nije imao nijedan kralj što bješe prije tebe i kakve neće imati ni oni koji dođu poslije tebe." (2Ljet 1:8-12)

Vidimo primjer Izraelskog kralja Salomona. On je prepoznao važnost znaja. Znanje mu je bilo važnije od bogatstva, slave, smrti neprijatelja i duga života. I znao je gdje se znanje traži odnosno ko je izvor znanja. Znanje i mudrost je tražio od Boga. Bog je onaj koji daje znanje.

Bog ljudima znanje daje kroz sredstva. Osnovno sredstvo za komuniciranje znanja je Riječ Božija Biblija. Podsjetimo se šta smo čitali na početku:

Znanje se prima kroz biblijsjke Mudre izreke. Mudre izreke su Božija riječ. Znanje se, dakle, prima putem Riječi Božije.

(6) Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost. (Izr 2:6)

Iz Božjih usta dolazi Božija riječ Biblija kroz koju primamo mudrost, znanje i razboritost.

Prepoznati mogućnost dolaska do znanja

20) Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas; (21) propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi: (22) "Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje? (23) Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima. (24) Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi. (Izr 1:20-24)

Nemamo vremena tumačiti ovaj tekst ali je očigledno da govori o dostupnosti mudrosti i znanja. To nipošto nije nešto što je rezervirano za posebnu elitu, nego nešto što se nudi mnogima. Vrlo je važno znati da se do znanja može doći.

Potražiti znanje

(1) Sine moj, ako primiš moje riječi i pohraniš u sebi moje zapovijedi, (2) i uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru; (3) jest, ako prizoveš razum i zavapiš za razborom; (4) ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom - (5) tada ćeš shvatiti strah Gospodnji i naći ćeš Božje znanje. (6) Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost. (Izr 2:1-6)

Znanje se traži od Boga u Božijoj riječi i za njim se traga kao za srebrom i skrivenim blagom. Tražite li Božije znanje?

Moliti za znanje

Vidjeli smo da je Salomon molio za mudrost i znanje. Jakov nas potiče da molimo za mudrost:

(5) Nedostaje li komu od vas mudrosti, neka ište od Boga, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat će mu se. (6) Ali neka ište s vjerom, bez ikakva kolebanja. Jer kolebljivac je sličan morskom valovlju, uzburkanu i gonjenu. (Jk 1:5-6)

5. Zaključak

Vidjeli smo da je znanje veoma važno: za spasenje, posvećenje, bogat i plodonosan duhovni život, izbavljenje od nevolja i problema, borbu protiv sotone i lažnih učitelja te borbu protiv grijeha.

Jesi li zaveden? Prevaren? Satrven i zapušten? Pun nevolja i problema? Možda je uzrok tvoje neznanje? Ko je kriv za tvoje neznanje? Bog koji ti nije htio dati znanje? Pastor koji te nije poučio? Ili ti koji nisi cijenio, tražio i molio za znanje? Ako priznaješ da si kriv ti onda sada imaš priliku da se pokaješ i primiš Božiju pouku. Neka ti od danas Božije znanje bude važno, važnije od novca, slave, užitka ili bilo čega što nudi ovaj svijet. Potraži ga kao što se traži zlato i skriveno blago.

[1] Skrivanje znanja nekada ima svoje mjesto, jer Biblija kaže da mudrac prikriva znanje. Skrivanje znanja je u nekim slučajevima dobroi potrebno, dok je u mnogim drugim pogrešno i grešno.

Google Sites

Report abuse