Bolesti
Jedan od najvećih problema s kojim se ljudi danas susreću su bolesti. Najveća potreba i želja mnogih nisu slava, užici, novac, nego zdravlje. „Samo da je zdravlja” -- kažu mnogi. Međutim, što više zdravlja želimo, sve ga manje imamo. Sve je manje zdravih a sve više bolesnih. Medicina je – kažu – uznapredovala. Naravno, ali se i broj oboljelih povećao. Nikad nije bilo toliko raka, dijabetesa i srčanih oboljenja kao danas. Kako napreduje medicina, napreduje i broj oboljelih. Kako? Zašto? Zašto smo bolesni? Zašto nismo svi zdravi, bogati i radosni?
Pitanja možemo postaviti i ovako: Otkuda bolesti, od Boga ili od sotone? Neki će reći od Boga, a neki od sotone. Zašto bolesti: zbog Božije kazne ili zbog Božije ljubavi? Neki će reći jedno, a neki čak i drugo. Šta Biblija kaže? Biblija jasno uči da ne postoji samo jedan uzrok bolesti, ima ih nekoliko.
1. Bolest zbog grijeha
Bolest se, čini se, pojavila kada i smrt, nakon čovjekovog pada u grijeh. Prije gijeha nije bilo ni bolesti. Tako da je bolest, u suštini, posljedica grijeha. Kada je Bog prijetio Izraelcima, rekao im je ovako:
(27) Jahve će te udarati egipatskim prištevima, čirevima, krastama i svrabom, od kojih se nećeš moći izliječiti. (28) Jahve će te udarati bjesnilom, sljepoćom i ludilom; (Pnz 28:27-28)
Ovdje vidimo bolest kao direktnu posljedicu grijeha. Ali bez obzira što Biblija jasno kaže da su mnoge bolesti direktna posljedica grijeha, mnogi vjernici kao da ne vjeruju u to. Možda misle da je to tako bilo samo u Starom zavjetu, nadaju se da je u Novom zavjetu drugačije. Da neko ne bi ostao u zabludi pogledajmo i jedan tekst iz Novog zavjeta:
(27) Stoga, tko god jede kruh ili pije čašu Gospodnju nedostojno, bit će krivac tijela i krvi Gospodnje. (28) Neka se dakle svatko ispita pa tada od kruha jede i iz čaše pije. (29) Jer tko jede i pije, sud sebi jede i pije ako ne razlikuje Tijela. (30) Zato su među vama mnogi nejaki i nemoćni, i spavaju mnogi. (31) Jer kad bismo sami sebe sudili, ne bismo bili suđeni. (32) A kad nas sudi Gospodin, odgaja nas da ne budemo sa svijetom osuđeni. (1 Kor 11:27-32)
Pavao piše vjernicima u korintskoj crkvi. Kaže da su među njima mnogi nejaki i nemoćni (bolesni). Spavaju mnogi (umiru). Zašto? Zato što ih Gospodin odgaja. Udara ih bolestima kako bi ih ogojio. Ovdje jasno vidimo kako su neke bolesti direktna posljedica grijeha, one su Božija disciplina koja je zbog grijeha. Nemojte slučajno pomisliti da je ovo samo zato što su Gospodnju večeru uzimali nedostojno. Ne! Ovo je zato što su živjeli nedostojno.
Jeste li bolesni? Znate li zašto? Možda ste pod Božijom disciplinom zbog grijeha?
Dakle, gledano generalno, mnoge bolesti su direktna posljedica grijeha, bilo da se radi o bolestima u životima vjernika ili nevjernika. Čak i kada ne bismo poznavali Bibliju mogli bismo znati da su mnoge bolesti direktna posljedica grijeha. Sifilis je direktna posljedica bluda. Hepatitis posljedica narkomanije. Ciroza jetre posljedica alkoholizma.
Jedan ljekar je napisao knjigu „Ni jedna od ovih bolesti”, u kojoj iznosi jako veliki spisak oboljenja koja ne bismo imali kada bismo slijedili Božiju riječ.
2. Bolest zbog Božije ljubavi
Kada proučavamo bolesti zbog grijeha, onda vidimo da su one nekada izraz Božije kazne i prokletstva, a nekad izraz Božije ljubavi. Nekad nema lijeka, a nekad ima lijeka.
Neko će se pitati kako to Bog iz ljubavi daje bolesti? Isto kao što i roditelji iz ljubavi šibaju i discipliniraju svoju djecu. Čitali smo da nas Gospodin kaznama popravlja da ne budemo osuđeni sa svijetom. Grijeh je veliki problem. I kada čovjek ustrajava u grijehu, loše završava. A Bog iz svoje velike ljuavi, šalje bolest u živote vjernika (i nevjernika) kako bi im otvorio oči i doveo ih do pokajanja.
(5) Pa zar ste zaboravili opomenu koja vam je kao sinovima upravljena: Sine moj, ne omalovažavaj stege Gospodnje i ne kloni kad te on ukori. (6) Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja, šiba sina koga voli. (Heb 12:5-6)
Šta je bolje: da su ljudi sretni, zadovoljni, zdravi a da idu u pakao, ili da su u nevolji, bolesni a da idu u raj? Sigurno je bolje ovo drugo. Vjernici neće ići u pakao, ali grijeh u njihovim životima može nanijeti jako puno štete, kako njima tako i njihovoj okolini. Zato je puno bolje da su bolesni i da se pokaju, nego da su zdravi i da nastave griješiti.
Molitva za ozdravljenje vjernika
Zato je važno da ovdje zastanemo i razmislimo. Vidjeli smo da Bog u živote vjernika šalje bolest kao disciplinu zbog grijeha. Zato je veoma važno da u slučaju bilo kakve bolesti odmah preispitamo svoje živote i otkrijemo zašto smo bolesni. Bolest može biti zbog grijeha, ali i ne mora (kao što ćemo vidjeti kasnije). Ali ako je zbog grijeha, onda se trebamo požuriti da se što prije pokajemo. U Novom zavetu ima jedan jako zanimljiv tekst:
(13) Pati li tko među vama? Neka moli! Je li tko radostan? Neka pjeva hvalospjeve! (14) Boluje li tko među vama? Neka dozove starješine Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje (15) pa će molitva vjere spasiti nemoćnika; Gospodin će ga podići, i ako je sagriješio, oprostit će mu se. (16) Ispovijedajte dakle jedni drugima grijehe i molite jedni za druge da ozdravite! Mnogo može žarka molitva pravednikova. (17) Ilija bijaše čovjek baš kao i mi; usrdno se pomoli da ne bude kiše i kiše nije bilo na zemlji tri godine i šest mjeseci. (18) Zatim se ponovno pomoli te nebo dade kišu i zemlja iznese urod svoj. (19) Braćo moja, odluta li tko od vas od istine pa ga tkogod vrati, (20) znajte: tko vrati grešnika s lutalačkog puta njegova, spasit će dušu njegovu od smrti i pokriti mnoštvo grijeha. (Jk 5:13-20)
Jakov nas ovdje uči šta treba raditi onaj koji boluje. Treba dozvati crkvene starješine da se mole za njega. Jeste li ikada pročitali ovaj tekst? Ljudi obično misle da je dužnost pastora i starješina da posjećivaju one koji su bolesni. Jakov kaže da je dužnost onih koji su bolesni da pozovu starješine da se mole za njih. Ja Božiju riječ ozbiljno shvaćam. Zato očekujem od onih koji su bolesni da me zovu i traže da se molim za njih. Ne obratno.
Malo je onih koji su zvali starješine da se mole za njih. Zašto je to tako? Možda zato što neozbiljno shvaćaju duhovni život, neozbiljno shvaćaju bolestn neozbiljno shvaćaju grijeh. Ne žele se kajati i obratiti od svojih grijeha. Nadaju se da će ih doktori izliječiti. Doktori danas mnoge liječe ali malo koga izliječe. Zar ne shvaćamo da su naše bolesti često duhovne, a ne fizičke? U tom slučaju jedini lijek koji pomaže je pokajanje.
To ne znači da doktori ništa ne znaju i da nam ponekad neće zatrebati. Ako pažljivije pogledamo naš tekst vidjet ćemo da Jakov spominje nešto zanimljivo.
(14) Boluje li tko među vama? Neka dozove starješine Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje... (Jk 5:14)
Ovo nije rimokatolički sakrament bolesničkog pomazanja, niti se radi o starozavjetnom ulju pomazanja. U Novom zavjetu ne postoji ulje pomazanja. To bi bilo miješanje Starog i Novog zavjeta. Jedina ulja koja se spominju u Novom zavjetu su: ulje kojim se pomazuju mrtvaci, ulje koje se koristi u kometičke svrhe, ulje za svjetiljke i ulje koje se koristi u medicinske svrhe. Ovo zadnje je ulje kojim je milosrdni samarijanac pomazao rane onom čovjeku koji je zapao među razbojnike. To je ulje o kojem Jakov govori. Mazanje uljem je, u ono vrijeme, a i danas, medicinska metoda liječenja bolesti. Kod nas se umjesto ulja koristi svinjska mast. Nekima (rijetkima) je poznato da ona liječi mnoge bolesti, puno bolje nego moderni lijekovi, bilo da se primjenjuje iznutra ili izvana.
Šta to onda Jakov govori? On kaže da korištenje lijekova (pravih) može pomoći ukoliko se čovjek pokaje za svoje grijehe.
Dakle, ako smo bolesni, ozbiljno trebamo razmisliti o naravi svoje bolesti i oonome što nam Bog kroz Jakova govori.
Molitva za ozdravljenje nevjernika
Šta ćemo u slučaju nevjernika? Da li trebamo za njih moliti da ozdrave? Ili i njih trebamo uputiti starješinama? Rekao sam da i u slučaju nevjernika bolest može biti zbog grijeha, zbog kazne Božije ali i zbog ljubavi Božije. Bog pomoću bolesti i nevjernike želi dovesti do pokajanja. Kao što je to bilo u slučaju Naamana, vojskovođe aramskog kralja (2 Kr 5), u slučaju kraljevskog službenika koji je imao bolesnog sina u Kafarnaumu (Iv 4:46-54) itd. Sigurno da trebamo moliti za njih, ali moramo na imu imati uzrok i svrhu njihove bolesti. Ako je bolest izraz Božije ljubavi, onda se to mora očitovati i u našim molitvama. Moramo prvenstveno moliti za spasenje onih koji su bolesni. Bog će ih nekada ozdraviti pa spasiti, nekada spasiti pa ozdraviti, nekada spasiti a ne ozdraviti, a nekada ih neće niti ozdraviti niti spasiti.
Napomena: Ovdje je veoma važno da razumijemo neke stvari. Mnogi vjernici od Boga očekuju spektakularna čudasa i ozdravljenja. I kada ih ne dožive onda su razočarani ili sami izmišljaju čudesa i ozdravljenja. Nekada su toliko opsjednuti čudesima da zanemaruju Božiju Riječ i predaju se djelovanju demona samo da bi nešto doživjeli i iskusili. Bili bi sretni kada bi znali da su čudesa izuzetak, a ne pravilo u Božijem djelovanju. I kada im pokušamo na to ukazati optužuju nas da nismo duhovni, a oni valjda jesu. Ali oni koji se daju poučiti neka se pouče: Čudesa su izuzetak, a ne pravilo u Božijem djelovanju. Ona su se dešavala samo povremeno u povijesti čovječanstva, nikad redovno. Tako kada strješine mole za ozdravljenje bolesnih vjernika, mažu ih uljem, a ljekovita svojstva ulja su takva da ono djeluje polako i postepeno, a ne instantno. Tako da će onaj za koga molimo ozdraviti, ali često polako i postepeno. Nerjetko tako što će ga Bog uputiti na nekog dobrog ljekara ili na neki dobar lijek ili na neki drugačiji način života ili prehrane koji će mu pomoći da ozdravi. Kada se Ezekija razbolio od teške bolesti Bog je po proroku Izaiji poručio sljedeće:
(7) Izaija naloži: "Uzmite oblog od smokava, privijte mu ga na čir i on će ozdraviti." (2 K 20:7)
(23) Ne pij više samo vode, nego uzimaj malo vina poradi želuca i čestih svojih slabosti. (1 Tim 5:23)
3. Kušnja i duhovna izgradnja
U Bibliji imamo primjere bolesti koje su bile zbog kušnje. Klasičan primjer je Job. A Jakov nas uči da je kušnja na korist i izgradnju vjernika.
(2) Pravom radošću smatrajte, braćo moja, kad upadnete u razne kušnje (3) znajući da prokušanost vaše vjere rađa postojanošću. (4) Ali neka postojanost bude na djelu savršena da budete savršeni i potpuni, bez ikakva nedostataka. (Jk 1:2-4)
Jasno je da je kušnja, koja može doći u vidu bolesti (kao što je u slučaju Joba) namijenjena duhovnoj koristi i izgradnji vjernika. Ovo se ne odnosi na nevjernike. Kada je neko bolestan zbog kušnje mi možemo moliti za njegovo ozdravljenje, ali uporedo treba moliti i za duhovno jačanje i izgradnju. U takvim slučajevima bolest može trajati dugo.
4. Božija slava
Nekada je bolest zbog očitovanja slave Božije.
(1) Prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. (2) Zapitaše ga njegovi učenici: "Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?" (3) Odgovori Isus: "Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja." (Iv 9:1-3)
(3) Sestre stoga poručiše Isusu: "Gospodine, evo onaj koga ljubiš, bolestan je." (4) Čuvši to, Isus reče: "Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji." (Iv 11:3-4)
5. Okončanje života
Peti razlog bolesti koji Biblija navodi je smrt. Neki se razbole zato što je došlo njihovo vrijeme da umru, kao što je bilo u slučaju proroka Elizeja. (2 Kr 13:14).
6. Ne znamo jer ne piše
Postoji i drugi primjeri bolesti ali nam Biblija ne otkriva njihv uzrok. Možda se mogu svrstati u neku od navedenih kategorija ili spadaju u neku nepoznatu kategoriju.
7. Da li su bolesti od Boga ili od sotone?
Biblija jasno kaže da mogu biti i od Boga i od sotone. U slučaju Joba su bile i od Boga i od sotone. Od sotone direktno, jer je on udario Joba zlim prištem, a od Boga indirektno, jer je on dozvolio sotoni da ga udari bolešću. Tako, nemojmo biti prebrzi da za svoju bolest okrivimo sotonu. On bez Božijeg dopuštenja ne može ništa učiniti.
8. Da li je pogrešna prehrana kriva za bolesti?
U medicini je odavno poznato da su mnoge, ako ne i sve bolesti direktno ili indirektno povezane sa pogrešnom prehranom ili pogrešnim načinom života. Već sam spomenuo da će preljubnik dobiti sifilis a alkoholičar cirozu jetre. Isto tako će onaj koji se hrani pogrešno dobiti čir na želucu, šećer, bolesti srca i krvnih sudova, karies, moždani udar, rak debelog crijeva, avitaminoze, psihičke poremećaje itd. itd. itd. To svi iole pismeni ljudi znaju. Ali svejedno malo ko će obratit ikakvu pažnju na zdravu prehranu. Sve dok ne dobije kakvu tešku bolest neće ni pomisliti da mijenja prehranu, niti da se uopće informira o tome. I ja znam da ću uzalud govoriti ako budem govorio o tome.
Jedna sestra je u humanitarnoj dobila sir i nije ga mogla jesti. Bacila je mački. Mačka nije htjela jesti. Došli su psi. Nisu htjeli jesti. Došao je lisac, nije htio jesti. Ja ne znam da li je još ko došao, možda vuci i medvjedi ali niko nije htio da jede. Divlje zvijeri ne žele jesti ono što ljudi jedu.
A zašto je to tako? Zašto nas hrane otrovnom hranom i poje otrovnom vodom? Zašto sami jedemo otrovnu hranu? Ja ću vam reći zašto. Zbog grijeha. Božija je to kazna.
(15) [9:14] ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: Evo, nahranit ću narod ovaj pelinom i napojiti ga vodom zatrovanom. (Jr 9:15)
Zašto? Zbog grijeha. Jeremija govori slikovito ali princip je tu. Evo šta Joel keže:
(1) Riječ Jahvina koja dođe Joelu, sinu Petuelovu. (2) Čujte ovo, starci, počujte, svi žitelji zemlje! Je li ovakvo što ikad bilo u vaše dane il' u dane vaših otaca? (3) Recite ovo svojim sinovima, vaši sinovi svojim sinovima, a njihovi sinovi potonjem koljenu. (4) Što ostavi šaška, proždrije skakavac, što ostavi skakavac, proždrije gusjenica, što ostavi gusjenica, proždrije ljupilac. (Joel 1:1-4)
Šta to Joel govori? Bog šalje štetočine da unište usjeve a sve zbog grijeha ljudi. I šta rade ljudi. Idu i pršću kemikalijama. Tako su sačuvali usjeve ali su dobili otrovnu hranu. Otrovna hrana je Božija kazna zbog grijeha naroda. Nemožeš griješiti protiv Boga a onda jesti zdravu hranu, piti zdravu vodu i disat čist zrak. Tvoj grijeh će te sigurno stići. Niti možeš izbjeći kazni Božijoj ako odlučiš jesti zdravu hranu. Naše bolesti su prvenstveno duhovne pa tek onda fizičke. Izlječenje dolazi kroz pokajanje.
Zaključak
Vidjeli smo da bolesti vjernika i nevjernika mogu doći zbog nekoliko raloga:
Zbog grijeha
Zbog ljubavi Božije
Zbog kušnje i duhovne izgradnje
Zbog Božije slave
Zbog toga što od nečeg treba umrijeti
A sve uzroke čak i ne znamo
Većna bolesti ne spada samo u jednu kategoriju. Mnoge su bolesti i zbog grijeha i zbog kušnje i zbog duhovne izgradnje itd.
Šta da radimo kad se razbolimo? Obavezno ispitajmo svoje živote. Kada shvatimo uzrok i svrhu bolesti možemo se ipravno i odnositi prema njoj. Ako uviđamo da je bolest zbog grijeha, onda se možemo pokajati pa ozdraviti duhovno i fizički. Ako je bolest zbog kušnje možemo biti izgrađeni i blagoslovljeni. Zato kad se razbolite ne očajavajte. Možda za vas još ima nade. Bolest je prilika da ozbiljno razmislite o svom životu. Bolest za koju mislite da je nešto najgore što vam se u životu dogodilo može postati nešto najbolje što vam se u životu dogodilo. I ja, kao pastor i starješina, očekujem vaše pozive. Ali me nemojte zvati ako se ne mislite kajati.
Svojim dobrovoljnim prilozima možete omogućiti proširenje i unapređenje naše službe te pomoći da mnogi budu evangelizirani i poučeni. Broj računa ovdje.